Ava malosi: i mea lamatia ma penefiti ono maua
 

Talu ai nei, na talosagaina ai aʻu e le faatonu o se mekasini iila e fai se faamatalaga e uiga i le mataupu o meainu ʻava malosi i le faatulagaga o se olaga ola maloloina, ma o lenei talosaga na taʻitaʻia ai aʻu e lomia se mataupu e uiga i meainu ʻava malosi. Mo le toatele oi tatou, uaina poʻo mea inu malosi o se vaega taua o le olaga))) Seʻi o tatou vaʻai pe toafia i latou e saogalemu ma pe o le a le manatu o saienitisi faʻamaonia i lenei autu.

O le inu fa'atatau e mafai ona aoga mo lou soifua maloloina, ae o a'afiaga o le 'ava malosi e tele lava ina fa'atupuina ma e a'afia ai a'afiaga, o lea afai e te le inu e sili atu le aua le amata, ma afai o lo'o e inu, fa'aitiitia le fua! O mea ia o se tala na lomia e le Harvard School of Public Health ma faʻavae i luga o le tele o suʻesuʻega. Faitau atili e uiga i aoga ma lamatiaga o le inuina o le ava i lalo.

Faʻamanuiaga soifua maloloina ono o le 'ava malosi

Muamua lava, talanoa e uiga i aoga ono o le 'ava malosi, na lapatai mai tusitala o le tusitusiga: o lea matou te talanoa e uiga i inu feololo i meainu malolosi… O le a le “faaoga tatau”? E ese'ese fa'amatalaga i lenei togi. Ae talu ai nei, ua ioe saienitisi e le tatau ona sili atu i le tasi pe lua le ava malosi mo alii ma le tasi mo tamaitai. E tasi le laulau e 12 i le 14 mililita o le ava malosi (e tusa ma le 350 mililita pia, 150 mililita o le uaina, po o le 45 mililita o le uisiki).

 

Sili atu ma le selau suʻesuʻega suʻesuʻe faʻaalia se fesoʻotaʻiga i le va feololo inu 'ava malosi ma le 25-40% faʻaititia i le aʻafiaga o le fatu fatu faʻamaʻi (fatu fatu, ischemic stroke, peripheral vaskular faʻamaʻi, ma isi). O lenei faʻatasiga o loʻo vaʻaia i aliʻi ma tamaʻitaʻi e leai ni talaʻaga o faʻamaʻi fatu, pe maua ai le tele o le faʻamaʻi o le fatu ma le papala, pe maua foʻi i le maʻi fatu (e aofia ai maʻi suka II ma le toto maualuga). O faʻamanuiaga e faʻalauteleina foi mo tagata matutua.

O le mea moni o le feololo ia o le 'ava malosi faʻatupuina maualuga-density lipoprotein (HDL, poʻo le "lelei" kolisi), lea e puipuia faʻasaga i faʻamaʻi fatu. I se faʻaopopoga, o fualaʻau lelei o le 'ava malosi e faʻamalosia ai le faʻaputuputuga o le toto, e puipuia ai le fausiaina o tamaʻi toto, e aofia ai, i le poloka o alatoto i le fatu, ua ma le faiʻai, e masani ona mafua ai le fatu ma afaina.

I tagata e feinu i le 'ava malosi, e iai isi suiga lelei na maua: ua faʻateleina le lagona o le inisalini, ma o maʻa ma maʻisuka ituaiga II e le masani ai nai lo tagata e le inu pia.

Sili atu taua e leai lea e te inu ma as… Fitu vai inu i le po o le Aso Toona ma o le mafaufau lelei i le toega o le vaiaso e le tutusa ma le tasi inu i le aso. Inu 'ava malosi a itiiti mai tolu pe fa aso i le vaiaso na fesoʻotaʻi ma le faʻaititia o lamatiaga ole myocardial infarction.

Aafiaga o le inu ava malosi

Ae paga lea, e le o tagata uma e mafai ona faʻamalieina i le tasi le ava malosi. Ma o lona faʻaaogaina tele e iai se aafiaga malosi i le tino. E foliga mai ia te aʻu e leai se aoga o le lisiina o taunuuga o le onā, ua tatou iloa uma lava e uiga ia i latou, ma e ui i lea: e mafai ona mafua ai le mumū o le ate (alcoholic hepatitis) ma taʻitaʻia ai le maʻila o le ate (cirrhosis) - o se faʻamaʻi e mafai ona oti. ; e mafai ona siitia ai le toto ma faaleagaina ai le maso o le fatu (cardiomyopathy). E iai fa'amaoniga malosi e feso'ota'i le 'ava mālosi ma le fa'atupuina o kanesa o le gutu gutu, pharynx, larynx, esophagus, colon ma rectum.

I se suʻesuʻega na aʻafia ai le silia ma le 320 fafine, na latou iloa ai o le inuina o ni meaʻai se lua pe sili atu i le aso e faʻateleina ai le ono tupu o le kanesa o le susu i le 40%. E le o lona uiga o le 40% o fafine e inu lua vai inu i le aso pe sili atu o le a maua i le kanesa o le susu. Ae i le vaega inu, o le numera o faʻafitauli o kanesa o le susu na siitia mai le US averesi o le sefulutolu i le sefulufitu mo XNUMX fafine uma.

E tele ni faʻamanatuga ua taʻu mai ai o le ava malosi e ono fesoasoani i le atinaʻeina o le kanesa o le ate ma le kanesa o le colorectal i fafine. O tagata ulaula o loʻo i ai i se faʻateleina lamatiaga.

E oʻo lava i le inu ava malosi feololo e iai lamatiaga: faʻalavelave ile moe, faʻalavelave faʻafitauli o fualaʻau faʻasaina (e aofia ai le paracetamol, antidepressants, anticonvulsants, tigaina o mea tiga ma mea faʻafilemu), faʻalagolago i le 'ava malosi, ae maise lava i tagata e iai le aiga i le' ava malosi.

O Genetics e taua tele i le tagofia e le tagata o le ava malosi ma le inuina o le 'ava malosi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o genes e mafai ona aʻafia ai le afaina o le tino i le 'ava malosi. O se tasi o enzyme e fesoasoani i le faʻamalosia o le 'ava malosi (alkohol dehydrogenase) o loʻo i ai i ni ituaiga se lua: o le muamua malepeina vave le' ava malosi, o le isi e faifai lemu. O tagata feinu feololo ma kopi e lua o le "telegese" gaʻo e i ai le tele maualalo lamatiaga o le fatu fatu faʻamaʻi nai lo tagata feinu feololo ma lua genes mo le vave enzyme. E mafai lava e le vave galue gaioiga gaʻoina le 'ava malosi aʻo leʻi mafai ona i ai sona aoga aoga i HDL ma toto faʻaputuputuga vaega.

Ma le isi aʻafiaga le lelei o le ava malosi: e poloka ai le faʻaaogaina o le folic acid. Folic acid (vitamini B) e manaʻomia e fausia ai le DNA, mo le vaevaeina o sela. O le faʻaopopoga o le folic acid faʻaopopo e mafai ona faʻapalepaleina ai lenei aʻafiaga o le 'ava malosi. O le mea lea, 600 micrograms o lenei vaitamini e faʻateʻaina le aʻafiaga o le taumafa lelei i le 'ava malosi i le ono aʻafia i le kanesa o le susu.

Faʻafefea ona faʻapaleni tulaga lamatia ma penefiti?

E 'aʻafia le tino i le' ava i auala eseese ma faʻalagolago i uiga o se tagata faʻapitoa, o le mea lea e leai ai ni fautuaga lautele. Mo se faʻataʻitaʻiga, afai e paee, malosi lou tino, aua le ulaula, 'ai meaai maloloina, ma leai se talaʻaga aiga o faʻamaʻi fatu, o le inu pia' ava malosi o le a le faʻaopoopoina ai lou tulaga lamatia o le fatu fatu.

Afai e te le inu ava malosi, e leai se mea e toe amata ai. E mafai ona tutusa mea aoga e te maua ile faamalositino ma le soifua maloloina.

A faʻapea e te leʻi inu tele ma e tau feololo i le maʻi o le fatu, inu se tasi vai inu i le aso e ono faʻaititia ai lena aʻafiaga. Mo fafine i se tulaga tutusa, mafaufau o le 'ava malosi faʻateleina le tulaga lamatia o le kanesa kanesa.

Tuua se tali