Pua puaoa, o le a le uiga o lena mea?

Pua puaoa, o le a le uiga o lena mea?

O le mumu puaoa e masani ona mafua mai ile UTI, ae tele isi faʻamaʻi e mafua ai. Ole mea lea e taua ai le feutanaʻi ma se fomaʻi ia maua ni togafitiga talafeagai.

Faʻamatalaga o le puao puao

O le miaga e masani ona manino ma o se samasama lanu e ese mai le malamalama i le pogisa. O se foliga puaoa e mafua mai i se suiga i le tuufaatasiga o le miaga poʻo le i ai o siama.

Mafuaaga o le puaoa o le mimi

Ono mea taua e mafai ona tali atu mo se puao foliga mai o miaga:

  • sela mimi epithelial sela;
  • papaʻe sela toto: e taʻua lea ole leukocyturia. O sela puipuia nei e masani ona laʻititi ifo i le 10 / ml;
  • tioata (phosphates, carbonates, urates);
  • polotini (proteinuria);
  • suka (kulukose): matou te talanoa i le glycosuria;
  • siama (bacteria)

Tele faʻamaʻi mafai ona tali atu mo le i ai pe faʻateleina o nei elemeni i le miaga. E aofia ai:

  • faʻamaʻi pipisi: o mea nei e masani ona mafua ai le puaoa o le miaga;
  • suka: e mafua ai le faʻateleina o le maualuga o le suka po o le ketone tino i le miaga;
  • fatugaʻo fatugaʻo: mea nei e mafai ona faʻasaʻoloto minerale e faʻanofoina le miaga;
  • fatugaʻo toilalo: pe a le fatugaʻo le toe faʻamamaina lelei urine, e ono aofia ai sili atu porotini;
  • Maple syrup faamaʻi poʻo le keto-acid decarboxylase le lava: o se seasea faʻamaʻi tupuaga e puipuia ai le metabolism o le tolu amino acids: leucine, isoleucine ma valine (matou te talanoa foi i leucinosis). E faigofie lava ona faʻailoa mai ile manogi malosi ole sipuni maple na faʻaalu e le miaga.

I le taimi o le maitaga, o nisi fafine atiina ae le mea ua taʻua o le maʻisuka maʻitaga ma a latou glycosuria (ie o le i ai o le suka - suka - i le miaga) ono ono faateleina.

O isi vailaʻau e iai foʻi itu o le faʻamamaina o le mimi pe a faʻateʻaina e le tino.

Afai o le puaoa foliga o le miaga e fesoʻotaʻi ma soʻo se tasi o nei faʻailoga poʻo faʻailoga, e fautuaina ia e vaai se fomaʻi:

  • i ai le toto i le miaga;
  • lanu le masani o miaga;
  • tiga i le taimi o urination, maualalo manava po o groin;
  • faʻateleina taimi o urination (pollakiuria);
  • faigata urination pe sasaʻa le tagāmimi;
  • leiloa le puleaina o le tagāmimi;
  • pe fiva foʻi.

Vasega ma mafai faʻafitauli o mimilo puaoa

O le pepesi puaoa e masani ona avea ma se tasi o faʻailoga muamua o se faʻamaʻi poʻo se tulaga i totonu o le urinary tract. O le le amanaʻiaina o le ono lamatia ai lea o le faʻamaʻi o le faʻamaʻi.

Togafitiga ma le puipuia: o a fofo?

Ina ia faia lana faʻamaoniga ma ofaina se togafitiga talafeagai, o le a fautuaina e le fomaʻi se suesuega o le cytobacteriological o le miaga (ECBU). E faʻafaigofie ai ona faʻailoa ma faitau aofaʻi sela ma siama atonu o loʻo iai ile miaga. Talu ai o nei mea e masani ona leai se aoga, o le i ai o siama o se uiga mautinoa o se faʻamaʻi.

E mafai foi ona talosagaina e le fomaʻi se suʻesuʻega o meaola mai meaola e fua ai vaega eseese e maua ai le miaga.

E pei ona matou vaʻaia, o faʻamaʻi pipisi o loʻo mafua ai le puaoa o le miaga, ae e i ai lava auala faigofie e faʻatapulaʻa ai a latou mea tutupu:

  • inu masani faʻateleina le taimi o urination i le ao ma faʻateʻa ai siama e mafai ona nofo i le urinary tract ma mafua ai faʻamaʻi;
  • i fafine, solo ese mai luma i tua i tua pe a uma urination fesoasoani puipuia siama i le anal vaega mai salalau i le measā ma urethra;
  • urination pe a uma feusuaiga;
  • 'alo'ese mea tau tumama e pei o deodorant, ta'ele po'o fasimoli manogi aua e mafai ona fa'afefe ai le urethra.

Tuua se tali