Mafuaaga e tuu ai aano o manu
 

Mo le tele o tagata, o le tuʻuina o aano o manu o se luitau moni. Ma e ui o nisi, e le mafai ona faʻataʻitaʻia, solomuli mai a latou mataupu faʻavae, o isi e tumau pea i le latou tulaga ma le faʻatuatua i lo latou lava malosi. Faʻalauiloaina o le afaina o aano o manu e mafai ona aumaia ai taua se taua i lenei. Ina ia mautinoa mea uma oe lava, oe tatau ona faitau i le pito i luga mafuaaga mo le teenaina.

Mafuaʻaga autu

O mafuaʻaga mo le teʻena o aano o manu fasi mea moni e le mafaitaulia. E ui i lea, e toʻa 5 o loʻo tu matilatila mai ia latou. O mea na e faʻamalosia se tagata e vaʻai fou i se meaʻai vegetarian ma mafaufau e uiga i le manaʻomia ona sui i ai. E:

  1. 1 mafuaaga faalelotu;
  2. 2 tino;
  3. 3 amio lelei;
  4. 4 siosiomaga;
  5. 5 patino

Mafuaʻaga faʻalelotu

Mai lea tausaga i lea tausaga, o tagata e lagolagoina le taumafataga o meaʻai a le vegetarian, e liliu i lotu eseese e suʻe ai se tali i le fesili pe o le a so latou lagona e uiga i le 'aʻano o aano o manu, ae o lenei ua le aoga. O le mea moni e toetoe lava o lotu uma e 'eseʻese latou taofi e uiga i vegetarianism ma masani ona tuʻuina i tagata taʻitasi e faia le faʻaiuga mulimuli. E ui i lea, e leʻi faʻafilemuina e saienitisi lenei mea, ma ina ua maeʻa ona faia se suʻesuʻega tele, na latou matauina se tasi mamanu: o le matua o le lotu, o le sili atu ona taua mo ia le teenaina o aano o manu. Faamasino mo oe lava: o tusitusiga sili ona leva o le Veda, o lona tausaga e fuafuaina i le meleniuma (na muamua aliali mai pe tusa o le 7 afe tausaga talu ai), fai mai o manu ei ai le agaga ma e leai se tasi e i ai le aia tatau e fasioti ai i latou. O i latou na lagolagoina le lotu Iutaia ma le Hindu, lea sa i ai mo le 4 afe tausaga ma le 2,5 afe tausaga, e tusa ai ma le manatu lava lea e tasi, e ui o finauga i le va o le lotu Iutaia ma lona tulaga moni o loʻo fai pea. I le isi itu, ua faʻamanatu mai e le faʻaKerisiano le manaʻomia o le teʻena o meaʻai a manu, peitaʻi, e le faʻamalosia e ia.

 

E moni, aua neʻi galo e uiga i lotu Kerisiano o loo fautuaina le anapogi. E lē gata i lea, e iai le talitonuga e leʻi aai uluaʻi Kerisiano i aano o manu, e pei ona taʻua e Stephen Rosen i lana tusi Vegetarianism in World Religions. Ma e tusa lava pe faigata i aso nei ona faamasinoina le maufaatuatuaina o lenei faamatalaga, ae o se upusii mai le tusi o Kenese ua faamaonia ai lona fiafia: “Faauta, ua ou foaiina atu ia te outou o laau afu uma e luluina le fatu, o i le lalolagi uma, laau e i ai le fua o le laau e lulu ai fatu; e fai lea ma mea'ai mo oe. “

Faaletino

Fai mai tagata 'ai, o le tagata e ona le malosi uma ma o se tasi lenei oa latou finauga taua. Ae ui i lea, vegetarian vave fai atu ia latou e mataala i mea nei:

  • nifo - o a tatou mea e faʻaaoga mo le lamuina o meaʻai, aʻo nifo o le manu feʻai - ina ia vave saeia;
  • inumaga - i manu feʻai e pupuu ina ia puipuia ai le pala o aano o manu meaʻai i totonu o le tino ma aveese vave i latou;
  • sua oona - i manu feʻai e sili atu ona faʻapitoa, faʻafetai e mafai ai ona latou faʻafefe e oʻo lava i ponaivi.

Faʻaaloalo

Latou te aliaʻe mai pepa faʻamaumauga o loʻo faʻaalia atoatoa ai le gaioiga o le tausiga o manu ma manufelelei, o tulaga na tupu ai, faʻapea foi ma le fasiotiaina mo le isi fasi aano o manufasi. O lenei vaʻaiga foliga faʻateʻia, ae ui i lea, o le toʻatele o tagata ua faʻamalosia e toe mafaufau i tulaga taua o le olaga ma suia o latou tulaga ina ia mafai ai ona faʻamatuʻuina a latou matafaioi mai le aʻafia ai i lenei mea.

siosiomaga

Talitonu i ai pe leai, o le lafumanu manu e i ai le le lelei aʻafiaga i le siosiomaga ma lamatia ai le saogalemu o le Lalolagi. O le aufaipisinisi a Malo Aufaatasi na latou taʻua soo lenei mea, ma taulaʻi atu o latou mafaufau i le manaʻoga e tuuitiitia le aofaʻi o aano o manu ma meaʻai o susu poʻo le teena atoa. Ma e iai a latou mafuaʻaga lelei mo lena:

  • I tua atu o tufa'aga uma o pisupo po o fillet moa i luga o la matou ipu o lo'o i ai se faiga fa'ato'aga matua'i maumau. E fa'aleagaina ai le sami, vaitafe ma sami, fa'apea fo'i le ea, o lo'o fa'atupuina ai le fa'ato'aga o le vaomatua, lea e matua a'afia ai suiga o le tau, ma fa'alagolago atoa i le suau'u ma le koale.
  • E tusa ai ma tala faʻatatau, i aso nei e 'ai e tagata toetoe lava 230 tone o manu i le tausaga. Ma e 2 taimi sili atu nai lo le 30 tausaga talu ai. O le tele o taimi, e 'aina puaa, mamoe, moa ma povi. E leai se aoga e fai atu, oi latou uma, i le tasi itu, e manaʻomia le tele o vai ma meaʻai e manaʻomia mo la latou faʻatoʻaga, aʻo le isi, e tusa ai, latou te tuʻua mea leaga e faʻaosoina ai le methane ma kasa greenhouse. Ma e ui lava o loʻo faʻaauau pea le feeseeseaiga i luga o le afaina o povi i luga o le siʻosiʻomaga, i le 2006 UN tagata tomai faapitoa na fuafuaina o le fua faatatau o suiga o le tau mo se fasi aano o manu e 18%, lea e sili atu le maualuga nai lo le faʻailoga o le faʻaleagaina e mafua mai. taavale, vaalele ma isi ituaiga o felauaiga tuufaatasi ... I ni nai tausaga mulimuli ane, na faamatala ai e tusitala o le lipoti "The Long Shadow of Cattle Breeding" mea uma, faateleina le fuainumera i le 51%. I le faia o lea mea, na latou manatu ai i kasa o loʻo tuʻuina mai le otaota ma le suauu e faʻaaogaina e felauaiga ai aano o manu. E fa'apea fo'i le eletise ma le kesi, lea e fa'aalu i le gaosiga ma le sauniuniga, fafaga ma vai o lo'o ola ai. O nei mea uma na mafai ai ona faʻamaonia o le fausiaina o povi, ma, o le mea lea, o le 'ai o aano o manufasi, e oʻo atu ai i le vevela o le paneta ma matua lamatia ai lona saogalemu.
  • O le isi mafuaaga o le otaota o eleele. E na'o le 0,4 hectares o fanua e mana'omia e se aiga e fai ai mea'ai mo le fiafia ma le totoina o fualaau faisua, ae 1 le tagata 'ai aano o manu e 'ai toetoe lava 270 kilokalama o aano o manufasi i le tausaga - 20 taimi sili atu. E tusa ai ma lea, sili atu tagata 'ai aano o manu - tele fanua. Masalo o le mafuaaga lea e toetoe lava o le tasi vaetolu o le eleele e leai se aisa o loʻo nofoia e le faʻatoaga manu poʻo le totoina o meaʻai mo ia. Ma o le a lelei mea uma, na o manu e le aoga e liua meaai i aano o manu. Faʻamasino mo oe lava: ina ia maua le 1 kilokalama o aano o moa, e tatau ona e faʻaaluina le 3,4 kilokalama o saito mo i latou, mo le 1 kilokalama o puaa - 8,4 kilokalama o meaʻai, ma isi.
  • Fa'aaoga vai. O fillet moa ta'itasi e 'aina o le vai "inu" lea e mana'omia e le moa e ola ma ola ai. O John Robbins, o se tusitala vegetarian, na fuafua e tupu le 0,5 kilokalama o pateta, araisa, saito ma sana, i le faasologa, 27 lita, 104 lita, 49 lita, 76 lita o vai e manaʻomia, ae o le gaosiga o le 0,5 kilokalama. o povi - 9 000 lita o vai, ma le 1 lita o le susu - 1000 lita o vai.
  • Faʻaleagaina o vaomatua. O le faʻatoʻaga ua 30 tausaga o faʻatamaia le vaomatua i le vaomatua, e le mo laupapa, ae ia tuʻufua le eleele e mafai ona faʻaoga e tausi ai lafumanu. Tusitala o le tala "O le a le mea e fafagaina a tatou meaʻai?" na fuafuaina o se vaega o le 6 miliona hectares o vaomatua i le tausaga e faʻaaogaina mo faʻatoʻaga. Ma o le numera lava lea o peat bogs ma taufusi o loʻo avea ma faʻatoaga mo le totoina o meaai lelei mo manu.
  • Oona le Lalolagi. O otaota o manu ma manulele o loʻo lafoaʻi i tane palapala ma le voluma e oʻo atu i le 182 miliona lita. Ma o le a lelei mea uma, naʻo latou lava e masani ona tafe pe tafe, oona le eleele, vai i lalo o le eleele ma vaitafe ma nitrates, phosphorus ma nitrogen.
  • Fa'aleagaina o sami. O tausaga taʻitasi e oʻo atu i le 20 afe sq. km o le sami i le gutu o le Vaitafe o Misisipi o loʻo liua i se "sone mate" ona o le tele o otaota o manu ma moa. E mafua ai le fuga o algal, lea e ave uma ai le okesene mai le vai ma maliliu ai le tele o tagata o le malo i lalo o le sami. O le mea e mataʻina ai, i le eria mai le Scandinavian Fjords e oo atu i le Sami Saina i Saute, ua faitaulia e saienitisi toetoe lava 400 sone ua maliliu. E le gata i lea, o le tele o nisi oi latou e sili atu i le 70 afe sikuea mita. km.
  • Faʻaleagaina o le ea. Ua o tatou iloa uma lava o le nofo ai i tafatafa o se faʻatoʻaga tele e faigata ona gafatia. E mafua lenei mea ona o le manogi leaga o loo sosolo i ona tafatafa. O le mea moni, latou te aʻafia e le gata i tagata, ae faʻapea foi i le ea, ona o kasa oona e pei o le methane ma le carbon dioxide e faʻatagaina i totonu. O le iʻuga, o nei mea uma e oʻo atu i le osone faʻaleagaina ma foliga mai o le acid timu. O mea mulimuli o iʻuga ia o le faʻateleina o le maualuga o le amonia, lua vaetolu o ia mea, i le ala, e gaosia e manu.
  • Faʻateleina le lamatiaga o faʻamaʻi. I totonu o otaota otaota o manu, o loʻo i ai se numera tele o siama faʻamaʻi, e pei o le E. coli, enterobacteria, cryptosporidium, ma isi mea sili ona leaga, e mafai ona tuʻuina atu i tagata e ala i le faʻafesoʻotaʻi ma vai poʻo otaota. E le gata i lea, ona o le tele o vailaau faʻamaʻi o loʻo faʻaaogaina i lafumanu ma moa faʻatoʻaga e faʻateleina ai le tuputupu aʻe o meaola ola, o loʻo faʻateleina le tuputupu aʻe o siama faʻasaʻo, lea e faʻalavelave ai le faagasologa o le togafitia o tagata.
  • Suauʻu faʻaaogaina. E faʻalagolago uma le gaosiaina o lafumanu i Sisifo i le suauʻu, o lea ina ua siʻitia le tau i le 2008, na i ai le vevesi o meaʻai i atunuʻu e 23 i le lalolagi atoa. E le gata i lea, o le gaioiga o gaosiga, gaosiga ma le faʻatau atu o aano o manu e faʻamoemoe foi i le eletise, o le leona o lona vaega e faʻaaluina i manaʻoga o lafumanu.

Mafuaaga faaletagata

E tofu lava le tagata ma a latou, ae tusa ai ma faʻamaumauga, o le toʻatele o tagata e teʻena aano o manu ona o le taugata ma le lelei. E le gata i lea, pe a ulufale i se faleoloa fasioti meaʻai masani, e mafai ona faʻateʻia se tasi i manogi o loʻo feosofi i totonu, ma, ioe, e le mafai ona fai atu e uiga i soʻo se fualaʻau fualaʻau. O le faʻafaigataina o le tulaga e oʻo lava i le faʻamaluluina ma le faʻamaʻaina o aano o manu e le puipuia mai siama pathogenic, ae naʻo le faʻatelegese o le pala.

O le mea e mataʻina ai, o suʻesuʻega talu ai nei na faʻaalia ai o le tele ma sili atu o tagata o loʻo fuafuaina nei ma le faʻaititia le aofaʻi o aano o manufasi latou te 'aʻai, pe naʻo le' ai i lea taimi ma lea taimi. Ma o ai na te iloa pe o luga mafuaʻaga poʻo isi, ae le gata i le faʻamalosia, faʻamalosia i latou e faia.

Maualuga 7 lelei mafuaʻaga e lafoai ai aano o manu

  1. 1 O aano o manu e fa'avaivaia ai feusuaiga. Ma e le o ni upu gaogao, ae o taunuuga o suʻesuʻega na lomia i le New England Journal of Medicine. Faatasi ai ma isi mea, o le tala na taʻua ai o tagata e 'ai aano o manufasi e mafatia i le matua tuai o totoga, lea e tupu ona o le mea moni e manaʻomia e le tino le malosi ma le malosi e faʻafefe ai meaʻai.
  2. 2 Mafuaʻaga faʻamaʻi. Sa iai se tusitusiga i le The British Journal of Cancer e faapea, o tagata e 'ai aano o manu e 12% e foliga mai e maua i le kanesa. I se faʻaopopoga, ona o vailaʻau faʻateʻa o loʻo faʻaaogaina i faʻatoʻaga, e pagatia ai tagata mai le maʻuti o le mafaufau ma faʻalavelave o le neula.
  3. 3 Faʻalauiloa le salalau o siama Helicobacter pylori, o le mea sili e mafai ona taitai atu ai, ma sili ona leaga - i le atinaʻeina o le Guillain-Barré syndrome, faʻaalia i le tutoatasi maʻi ma. Ma o le faʻamaoniga sili ona lelei lea o iʻuga o suʻesuʻega na faia i le 1997 e saienitisi mai le Iunivesite o Minnesota. Na latou ave faʻatumu moa mai supamaketi 'eseʻese mo suʻesuʻega, ma i le 79% o latou na iloa ai Helicobacter pylori. Ae o le mea pito sili ona leaga o le lona lima o faʻamaʻi pipisi, na liua i totonu o se vailaʻau-teteʻe foliga.
  4. 4 Mafuaʻaga i le fia moe, faʻavaivai ma le lelava o se faʻaiuga o le le lava o enzymes talafeagai mo le faʻafefeteina o meaʻai ma le ovaina o totoga digestive.
  5. 5 Faʻalauiloa foliga vaaia o se lagona faʻaauau o le fiaʻai ona o le faʻamamaina o le siosiomaga i totonu o le tino ma le faʻaititia o le aofaʻi o le nitrogen o loʻo mauaina e le tino mai le ea ona o le nitrogen-fixing siama.
  6. 6 Faʻonaona le tino i siama putrefactive, faʻavae purine.
  7. 7 O le 'ai o aano o manu e fasiotia ai le alofa mo nai o tatou uso laiti.

Masalo, o le lisi o mafuaʻaga mo le teʻena o aano o manu e mafai ona faʻaauau e faʻavavau, aemaise lava talu ai ua toe faʻatumuina toeititi lava o aso uma faʻafetai i fou ma fou suesuega e saienitisi. Ae ina ia mafai ona sefe oe mai le manaʻoga e saili mo latou, ua lava le manatuaina o fetalaiga a Iesu: "Aua le 'aʻai aano o manu, a leai o le a pei oe o manu feʻai."

Nisi tusitusiga i luga o vegetarianism:

Tuua se tali