ulaula
 

O le ulaula o se ituaiga faʻapitoa o le gaosia o iʻa ma aano o manufasi ma le asu, o se taunuuga latou te maua ai se tofo tulaga ese ma le manogi. E le gata i lea, o se taunuuga o le faʻaogaina o le asu asu, o oloa e maua ai le bacteriostatic properties ma o loʻo faʻamagoina vaega.

O le ulaula e vevela, malulu, ma o lea ua faʻaaogaina se tekinolosi fou e faʻaaoga ai le asu vai.

Ulaula vevela

O lenei tekinolosi e aofia ai le gaosia o i'a ma aano o manufasi i le asu vevela mai fafie malo. Ona o le mea moni o le vevela o le asu faʻaaogaina e mai le 45 i le 120 ° C, o le taimi ulaula e mafai ona faʻalauteleina mai le tasi i le tele o itula.

O oloa na faia i ia gaioiga e suamalie ma mauoa i le manogi. O le gaʻo, lea o loʻo i totonu o se sone aʻo leʻi amataina le ulaula, e tufatufaina tutusa i le oloa atoa i le taimi o le ulaula. O aano o manu ula e maua i lenei auala e lelei mo le fa'aoga vave. E mafua lenei mea i le mea moni o aano o manufasi ma iʻa, o se taunuuga o le ulaula vevela, e le lava faʻamago, lea e mafai ona aʻafia ai le lelei o le oloa.

 

Ole maualuga ole taimi e teu ai mo oloa ulaula vevela e le sili atu ile 6 masina ile malulu.

Ulaula Malulu

O le ulaula mālūlū, faʻapea foʻi ma le ulaula vevela, e aofia ai le faʻaaogaina o le asu. Ae e le pei o le muamua, o le asu i lenei tulaga e malulu, e le sili atu i le 20 ° C. O lenei metotia o le ulaula e umi atu, talu ai o aano o manu poʻo iʻa e mamao ese mai le vevela, ma faʻafefe naʻo le asu malulu. O nisi taimi e mafai ona fa'alautele le taimi ulaula i ni nai aso. O mea e maua mai e itiiti le ga'o, mago ma e tele atu mea fa'asao fa'alenatura.

Faʻafetai i lenei mea, e mafai ona teuina oloa ulaula mo se taimi umi e aunoa ma le leiloa o latou tofo ma meaʻai paleni, faʻapea foʻi ma le faʻaalia o le ola o le tagata faʻatau i le taufaamatau o le oona.

Asu suavaia

Tekinolosi ulaula e faʻaaoga ai le asu vai e fou lava, ae e iai mafuaʻaga lelei mo lona tulaga iloga. E mafua lenei mea i tekinolosi mo le gaosiga o le asu vai. Muamua, o fafie ua saunia e susunuina i le ogaumu. O le asu e maua e alu atu i le vai.

O le taunuuga, ua tumu le vai i le asu. Ona oo mai lea o le tulaga o le faamamaina o le vaifofo mai mea leaga. O le mea lea, o le asu vai o loʻo faʻatau atu i faleoloa o loʻo i ai le itiiti ifo o mea faʻamaʻi nai lo le asu mai le afi. Na o le pau lava le faaletonu o le asu vai o le mea moni e leai se tuufaatasiga saʻo o ia mea, ma e mafai e le au gaosi oloa ona solia le tekinolosi o lona gaosiga. O lea e aoga ai le mataituina o lipoti a le European Food Safety Agency.

Ae mo le tekinolosi ulaula lava ia, e matua faigofie lava. Ua lava le faʻafefeteina o aano o manu poʻo iʻa, tipi i ni vaega, i le vai faʻatasi ai ma le faʻaopoopoga o le asu, ona falai lea ma ua saunia le oloa. Ioe, atonu e ese mai mea e mafai ona e mauaina i le siteki. Ae e mafua ona o le faamamaina o le asu mai ia carcinogens e pei o le phenol, acetone, formaldehyde, faapea foi ma se mea matautia e pei o le methylglyoxal.

O mea aoga o mea'ai ulaula

O le tau o oloa e maua mai i le faʻaaogaina o tekinolosi ulaula o loʻo i luga o le fiafiaga gastronomic. O aano o manu ulaula e sili atu ona manaia, faigofie ona eli, ma faʻafetai i le tofo o le asu, e liua i se meaʻai moni.

Tulaga mata'utia o mea'ai ulaula

E tusa ai ma itu le lelei o le ulaula tapaa, o oloa na gaosia i le asu e le fautuaina mo tagata o loʻo mafatia i: gastritis, maʻi manava, cholecystitis, faʻapea foʻi ma faʻalavelave faʻafefe.

E tatau fo'i ona fa'atapula'aina le fa'aogaina o aano o manu ulaula i tagata o latou aiga na maua i le kanesa (ona o le maualuga o le fa'alavelave). Nitrosamines fa'amatu'u i le taimi o le ulaula tapa'a e matua'i tuga.

E talitonu le au fai mea'ai e sili atu le ulaula malulu nai lo le ulaula vevela. O ia ipu, i lo latou manatu, e leai ni gaioiga faʻamaʻi.

Isi faiga kuka lauiloa:

Tuua se tali