Vegetarianism ma veganism
 

Mo i tatou taitoatasi, o lenei manatu e i ai lona uiga. O nisi e tausisi i mea'ai mea'ai e fa'avae i luga o le amio ma le amio, o isi - mo mafua'aga o le soifua maloloina, o nisi i lenei auala e taumafai e fa'atumauina se fuainumera pe na o le mulimuli i se faiga masani.

E oo lava i tagata atamamai latou te le tuuina atu se faauigaga manino. Ae ui i lea, e moni lava o le vegetarianism o se faiga o meaʻai e le aofia ai pe faʻatapulaʻaina le taumafaina o meaʻai manu. O lenei ituaiga olaga e tatau ona togafitia ma le faʻaeteete, faʻatatau, ma ia iloa ma mulimulitaʻi tulafono faʻavae ina ia aoga tele le taumafa vegetarian mo le lelei o le soifua maloloina, ma e le faʻaumatia ai.

E tolu ituaiga autu o vegetarianism:

  • veganism - o mea'ai e sili ona mamafa i mea'ai, lea e le aofia uma ai aano o manufasi: manu, i'a, i'a; e oo lava i fuamoa, susu ma isi meaʻai susu e le faʻaaogaina, ma i le tele o tulaga meli; e ta'ua foi ia vegans po o vegans.
  • lactovegetarianism - vegetarianism, o le taumafataga e aofia ai foi le susu, faʻapea foʻi ma meaʻai susu;
  • lacto-vegetarianism - vegetarianism, lea e mafai ai, e faaopoopo atu i laau toto, faapea foi susu ma fuamoa o moa.

Fa'amanuiaga ole Vegetarianism

Lacto-vegetarianism ma lacto-ovegetarianism e le fete'ena'i ma mataupu faavae o se taumafa maloloina lelei. Afai e te faʻaaogaina meaʻai eseese e manaʻomia mo robots masani o le tino, e mafai ona aoga tele le vegetarianism. Ole mea'ai fa'atauva'a itiiti e aoga mo le fa'aitiitia o le mamafa, fa'apea fo'i ma le atherosclerosis, intestinal dyskinesia ma le fa'amalosi, gout, fatuga'o, aemaise ile matua. O le taumafataga o vegans e toetoe lava a faʻaumatia atoa gaʻo gaʻo ma cholesterol, o lea o lenei auala o le 'ai e saofagā i le puipuia o faiga e puipuia ai le atherosclerosis ma isi faʻamaʻi, ae naʻo le faʻaaogaina o vitamini ma minerale e faʻaopopo i meaʻai.

 

Aʻafiaga i le soifua maloloina

Faatasi ai ma se taumafataga o meaʻai, e tumu le tino i meaʻai ma vaitamini, e aofia ai: gaʻo, omega-6 gaʻo gaʻo, fiber, carotenoids, folic acid, vitamini E, ma isi. Faʻaleleia le soifua manuia ma tausia tulaga masani o le mamafa ma le faʻaogaina o gaʻo. acids, cholesterol ma porotini mai mea'ai e fa'atatau i la'au.

O faʻaiʻuga o suʻesuʻega sili ona tele ua faʻamautu ai o faʻamaʻi ma maʻi eseese e seasea maua i tagata vegetarian:

  • Faatasi ai ma tagata vegetarian o loʻo tausisi i meaʻai mo le silia ma le lima tausaga, e 24% le itiiti ifo o tagata mamaʻi e maua i le fatu fatu.
  • O le toto maualuga o tagata fai mea'ai e sili atu ona maualalo nai lo tagata e le o ni mea'ai, o lona uiga o le toto maualuga ma isi mafua'aga o suiga fa'afuase'i i le toto e le masani ai ia i latou.
  • Ua fa'ailoa mai e itiiti le fa'ama'i o le kanesa e ese mai i le kanesa o le manava.
  • O mea'ai vegan ma mea'ai e fa'aitiitia ai le lamatiaga o le atia'e o le ma'isuka ituaiga XNUMX. E feso'ota'i fo'i le 'ai o fuala'au ma le fa'aitiitia o le ono maua o le metabolic syndrome, fa'afitauli eseese e mafua ai le ma'i fatu ma le ma'i suka.
  • E mafai ona fesoasoani le taumafaina o mea'ai e fa'ato'ilalo ai le puta. E seasea maua tagata ova le mamafa i tagata fai mea'ai.
  • I tagata e le fa'asa'o fuala'au, cataracts e tupu i le 30%, ma i vegans e 40% itiiti ifo nai lo tagata e aofia ai le sili atu i le 100 g o aano o manufasi i a latou meaai i aso taitasi.
  • O le diverticulosis e 31% e fa'aitiitia so'o i tagata fai mea'ai.
  • O le anapogi, pe a maeʻa se meaʻai meaʻai, e iai sona aafiaga lelei i togafitiga o le rheumatoid.
  • Ole mea'ai mea'ai e fesoasoani ile fa'asa'o ole maualuga ole mimi ma le toto, e lagolagoina lelei le togafitiga o fa'ama'i fatuga'o.

Aafiaga ile soifua maloloina ole mafaufau ma le fa'amoemoe ole olaga

  • E sili atu le fiafia ma le mautu o lagona o tagata fai mea'ai nai lo tagata e le o ni fua.
  • O le fa'atapula'a atoa po'o se vaega o le taumafaina o aano o manufasi e saofagā i se fa'atuputeleina tele o le soifuaga. O le mulimulitaia o mea'ai mo le 20 tausaga pe sili atu e mafai ona fa'alauteleina le ola pe a ma le 3,6 tausaga.

Fautuaga Autu mo Vegetarianism

  1. 1 E sili atu le pipii atu i se mea'ai e itiiti le sa'o o mea'ai, aua o nisi mea manu e mana'omia mo le gaioiga masani o le tino.
  2. 2 E tusa ai ma le malosi o le vegetarianism, e tatau ona e aofia i le taumafataga o meaʻai taua e pei o porotini, gaʻo, faʻapea foʻi ma multivitamins ma meaʻai e maualuga i vitamini ma minerale.
  3. 3 I le taimi o le maitaga, susu ma le aʻoaʻoina o tamaiti i le vegetarianism, e tatau ona gauai atu i le mea moni e manaʻomia foi e le tino o le tina ma le tamaititi meaʻai mai manu. O le le amana'iaina o lenei mea e mafai ona o'o atu ai i ni taunuuga le lelei.
  4. 4 O le aofia ai i le taumafataga o le vegetarianism ma le pollen i soʻo se aofaʻi o le a le mafai ona tuʻuina atu i le tino uma vitamini ma minerale talafeagai.

Sui mo mea taua

  • porotini - e mafai ona maua mai legumes,, spinach, cauliflower, ma saito;
  • gaʻo - o loʻo i ai suauʻu fualaʻau eseese: olive, linseed, sunflower, hemp, niu, cottonseed, walnut, ma isi;
  • uʻamea - o le aofaʻi manaʻomia e maua i nati, fatu, pi ma fualaʻau lanumeamata;
  • calcium ma zinc - e mafai ona maua mai i meaʻai susu, faʻapea foʻi ma fualaau faisua lanu meamata lanu meamata, aemaise lava kale, ma cress, fatu, Pasila ma, fualaau mamago ma tofu;
  • Omega-3 fesoasoani gaʻo – o mea e maua mai ai fatu lino, fatu eseese, pi ma fatu;
  • vitamin D - ua tumu le tino i ave o le la, faʻapea foʻi ma oloa e pei o le fefete,,, pasili, saito, fuamoa fuamoa.

O mea mata'utia o le vegetarianism

Afai e te le paleni lau meaʻai ma misia vaega taua i se olaga vegetarian, ona oʻo atu lea i ni taunuuga matautia. O le tele o taimi, o tagata fai meaʻai e iai le le lava o,, polotini, omega-3 fatty acids, vitamini, ma isi.

Ole fa'alavelave ole fa'ama'i fa'atasi ai ma le fa'ama'i fa'atosina

  • O le le lava o vitamini D ma le B12 i le tino e oʻo atu ai i faʻafitauli o le hematopoietic, faʻapea foʻi ma le faaletonu o le tino.
  • Faatasi ai ma le le lava o amino acids ma nisi vitamini (aemaise lava vitamini D), o le tuputupu aʻe ma le atinaʻeina o le tamaititi e faʻalavelaveina (tusa lava pe o loʻo i ai pea le tamaititi i le manava o le tina), lea e oʻo atu ai i rickets, anemia ma isi faʻamaʻi e fesoʻotaʻi ma le maualalo. Faatasi ai ma le le lava o mea tutusa i tagata matutua, o nifo ma lauulu e amata ona paʻu i fafo, ma o ponaivi e sili atu ona maaleale.
  • A e teena meaʻai susu, e le lava le vaitamini o le tino.
  • O le leai o ni mea e aofia ai na'o mea fa'amanu e mafai ona mafua ai, fa'aitiitia ai maso maso ma fa'ama'i ponaivi.
  • E ui o le calcium, copper, iron ma le zinc e mafai ona maua mai i mea'ai e fa'atatau i la'au, e mafai ona matua maualalo lo latou fa'amamafa.
  • E le mafai e se mea'ai fuala'au ona tu'uina atu i le tino le aofa'i talafeagai o le calcium assimilable mo tama'ita'i fa'atama'i, fa'apea fo'i ma tagata matutua ma tagata ta'a'alo. I le taimi lava e tasi, e maualuga le lamatiaga o le atiaʻe o le osteoporosis.

Faitau foi e uiga i isi malosiaga eletise:

Tuua se tali