Po'o feso'ota'i le tu'inanau i mea'ai ma le le lava o mea'ai?

E mafai ona e fa'amalieina le fia 'ai e toetoe lava o so'o se mea'ai, ae o le tu'inanau mo se mea fa'apitoa e mafai ona fa'atumauina i tatou i se oloa fa'apitoa se'ia o'o ina mafai ona tatou 'ai.

O le to'atele oi tatou e iloa le uiga o le tu'inanau i mea'ai. E masani lava, o le tu'inanau e tupu mo mea'ai maualuga-kalori, o lea e feso'ota'i ma le fa'atupuina o le mamafa ma le fa'ateleina o le fa'asologa o le tino.

E talitonu le to'atele o le tu'inanau o mea'ai, o le fa'ailoga lea a le tino e fa'ailoa mai ai ua le lava se mea'ai fa'apitoa, ma i fafine ma'itaga, o le tu'inanau o lo'o fa'ailoa mai ai mea e mana'omia e le pepe. Ae pe moni ea?

O le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o le tuʻinanau o meaʻai e mafai ona tele mafuaʻaga - ma o le tele lava o le mafaufau.

tulaga fa'ale-aganu'u

I le amataga o le vaitau o le 1900, na iloa ai e le saienitisi Rusia o Ivan Pavlov e faatalitali maile mo ni togafiti e tali atu ai i nisi faʻaosofia e fesoʻotaʻi ma le taimi o fafaga. I se faasologa o suʻesuʻega taʻutaʻua, na aʻoaʻo ai e Pavlov taifau o le leo o le logo o lona uiga o le taimi e fafagaina ai.

E tusa ai ma John Apolzan, polofesa lagolago o meaʻai ma metabolism i le Pennington Center for Biomedical Research, o le tele o meaʻai e mafai ona faʻamatalaina e le siosiomaga o loʻo e i ai.

"Afai e te 'ai i taimi uma popcorn pe a amata ona e matamata i lau ata TV e sili ona e fiafia i ai, o le a faateleina lou manao popcorn pe a amata ona e matamata i ai," o lana tala lea.

O Anna Konova, o le faatonu o le Addiction and Decision Neuroscience Laboratory i le Rutgers University i New Jersey, na ia taʻua o le tuʻinanau suamalie o le aoauli e sili atu ona tupu pe a e faigaluega.

O le mea lea, o le tuʻinanau e masani ona mafua ona o nisi faʻaaliga mai fafo, e le ona o lo tatou tino o loʻo manaʻomia se mea.

O le sukalati o se tasi lea o mana'o tele i Sisifo, lea e lagolagoina ai le finauga o le tu'inanau e le mafua ona o le le atoatoa o meaʻai, aua e le tele ni meaʻai e maua ai le sukalati e ono le lava.

 

E masani ona finauina o sukalati o se mea masani e manaʻo ai ona o loʻo i ai le maualuga o le phenylethylamine, o se mole e faʻailo ai le faiʻai e faʻasaʻo le vailaʻau aoga o le dopamine ma le serotonin. Ae o le tele o isi mea'ai tatou te le mana'o tele i ai, e aofia ai le susu, o lo'o i ai le maualuga maualuga o lenei mole. E le gata i lea, a tatou 'ai sukalati, e talepe e enzymes le phenylethylamine ina ia le ulu atu i le faiʻai i se aofaiga tele.

Ua maua i su'esu'ega e faaluaina le mana'o o fafine i sukalati nai lo alii, ma o le tele o taimi e tupu ai lea tulaga a'o le'i ma'i masina. Ma e ui o le leiloa o le toto e mafai ona faʻatupulaʻia ai le lamatiaga o nisi o meaʻai e le atoatoa, e pei o le uʻamea, ua matauina e saienitisi e le mafai e sukalati ona toe faʻaleleia le maualuga o le uʻamea i se taimi vave e pei o aano mumu po o lau lanu uliuli.

E manatu se tasi afai e iai se aafiaga tuusa'o o le hormonal e mafua ai le tu'inanau i sukalati a'o le'i ma'i masina, o le a fa'aitiitia le tu'inanau pe a uma le menopause. Ae o se suʻesuʻega e tasi na maua ai naʻo se faʻaitiitia laʻititi o le faʻateleina o le manaʻo sukalati i tamaʻitaʻi ua maeʻa le menopause.

E foliga mai o le sootaga i le va o le PMS ma le mana'o sukalati o se aganuu. O se suʻesuʻega e tasi na maua ai o fafine na fananau i fafo atu o le US e matua itiiti lava le faʻafesoʻotaʻi o manaʻoga sukalati ma o latou maʻi masina ma faʻataʻitaʻiina le manaʻo sukalati e le masani ona faʻatusatusa ia i latou na fananau i le US ma tupulaga lona lua o tagata malaga mai.

Ua finau le au suʻesuʻe e mafai e fafine ona faʻafesoʻotaʻi sukalati ma le maʻi masina ona latou te talitonu e talia faʻaleaganuʻu mo i latou le 'ai o meaʻai "faʻasaina" i le taimi ma ao leʻi oʻo i le taimi. E tusa ai ma i latou, o loʻo i ai se "mea faʻapitoa" o le lalelei o tamaʻitaʻi i aganuu i Sisifo lea e mafua ai le manatu o le manaʻo malosi mo sukalati e tatau ona i ai se faʻamaoniga malosi.

O le isi tala o loo finau mai o le tuinanau i meaai e fesootai ma lagona le mautonu po o le vevesi i le va o le manao e ai ma le manao e pulea le taumafa. O lenei mea e tupu ai se tulaga faigata, ona o le tuʻinanau malosi o meaʻai e faʻaosofia e lagona le lelei.

Afai o i latou e faʻatapulaʻa i latou lava i meaʻai e paʻu ai le mamafa e faʻamalieina tuʻinanau e ala i le 'ai o meaʻai manaʻomia, latou te lagona le leaga ona o le manatu ua latou solia le tulafono o meaʻai.

 

Ua iloa mai su'esu'ega ma su'esu'ega a le falema'i, o lagona le lelei e na'o le fa'ateleina o mea'ai a le tagata ma fa'aoso ai le 'ai tele. O lenei faʻataʻitaʻiga e itiiti se mea e fai ma le manaʻomia o meaola mo meaʻai poʻo le matelaina o le tino. Ae, o tulafono ia tatou te faia e uiga i meaai ma taunuuga o le solia.

O suʻesuʻega foʻi ua faʻaalia ai e ui lava o vaisu sukalati e taatele i Sisifo, e le masani ai i le tele o atunuu i Sasaʻe. E i ai foi eseesega i le auala e fesootai ma malamalama ai talitonuga e uiga i meaai eseese-e na o le lua vaetolu o gagana e iai se upu mo le tuinanau, ma i le tele o tulaga o lena upu e na o fualaau faasaina, ae le o meaai.

E oo lava i na gagana o loʻo i ai faʻatusa mo le upu "manaʻo", e leai lava se maliega i le mea. Fai mai Konova, o lenei mea e taofia ai le malamalama i le auala e foia ai le tuʻinanau, talu ai e mafai ona tatou faʻaigoaina le tele o gaioiga eseese o le tuʻinanau.

Fa'atonuga o ninii

E iai le faʻamaoniga o le faitau miliona o siama i totonu o tatou tino e mafai ona faʻaogaina i tatou i le tuʻinanau ma 'ai mea latou te manaʻomia - ma e le o taimi uma e manaʻomia ai e o tatou tino.

“O microbes e tausia a latou lava mea e fiafia i ai. Ma latou te lelei i ai, ”o le tala lea a Athena Aktipis, polofesa lagolago o mafaufauga i le Iunivesite o le Setete o Arizona.

“O microbes intestinal, e sili ona ola i totonu o le tino o le tagata, e sili atu ona maufetuunaʻi i tupulaga fou taʻitasi. O loʻo ia i latou le faʻaleleia atili o le mafai ona faʻamalosia atili i tatou e fafaga i latou e tusa ai ma o latou manaʻoga, "o lana tala lea.

O microbes eseese i totonu o tatou manava e sili atu i siosiomaga eseese-sili atu pe itiiti foi le acidic, mo se faʻataʻitaʻiga-ma o mea tatou te 'ai e afaina ai le faʻaogaina o meaola i totonu o le gutu ma tulaga o loʻo ola ai siama. E mafai ona latou aumaia i tatou e 'ai mea latou te manana'o ai i ni auala eseese.

E mafai ona latou auina atu faailoilo mai le manava i le faiʻai e ala i o tatou neura vagus ma tatou lagona le leaga pe a tatou le 'ai i se mea faapitoa, pe faʻafiafiaina i tatou pe a tatou 'ai mea latou te mananaʻo ai e ala i le tuʻuina atu o neurotransmitters pei o le dopamine. ma le serotonin. E mafai fo'i ona latou fa'atino a tatou tofo ina ia tatou 'ai atili i se mea'ai fa'apitoa.

E leʻi mafai e saienitisi ona puʻeina lenei gaioiga, fai mai Actipis, ae o le manatu e faʻavae i luga o lo latou malamalama i le amio microbes.

"O loʻo i ai se manatu o le microbiome o se vaega o matou, ae afai e iai sau faʻamaʻi pipisi, o le mea moni o le ae fai mai o microbes e osofaʻia lou tino, ma e le o se vaega," o le tala lea a Aktipis. "E mafai ona ave lou tino e se microbiome leaga."

"Ae afai e te 'ai se meaʻai maualuga i carbohydrates lavelave ma fiber, o le ae maua se microbiome sili atu eseese i lou tino," o le tala lea a Aktipis. "I lena tulaga, e tatau ona amata se filifili filifili: o se taumafataga maloloina e maua ai se microbiome maloloina, lea e te manaʻo ai i meaʻai maloloina."

 

Auala e aveese ai le tu'inanau

O o tatou olaga ua tumu i meaʻai faʻaosofia, e pei o faʻasalalauga faʻasalalau ma ata, ma e le faigofie ona aloese mai ai.

“So’o se mea matou te aga’i i ai, matou te va’ai lava i fa’asalalauga o oloa e tele le suka, ma e faigofie lava ona maua. O lenei osofaʻiga faifaipea o faʻasalalauga e aʻafia ai le faiʻai - ma o le manogi o nei oloa e mafua ai le tuʻinanau mo i latou, ”o le tala lea a Avena.

Talu ai ona o le olaga i le taulaga e le faʻatagaina le aloese mai nei faʻalavelave uma, o loʻo suʻesuʻeina e le au suʻesuʻe pe faʻapefea ona tatou faʻatoʻilaloina le faʻataʻitaʻiga tuʻinanau e faʻaaoga ai fuafuaga faʻapitoa.

O le tele o suʻesuʻega ua faʻaalia ai o metotia faʻaleaʻoaʻoga, e pei o le nofouta i tuʻinanauga ma le aloese mai le faʻamasinoina o na mafaufauga, e mafai ona fesoasoani e faʻaitiitia le manaʻo tele.

O suʻesuʻega ua faʻaalia ai o se tasi o auala sili ona aoga e taofia ai le tuʻinanau o le faʻaumatia lea o meaʻai e mafua ai le tuʻinanau mai a tatou meaʻai-e ese mai le manatu tatou te manaʻo i mea e manaʻomia e o tatou tino.

Na faia e le au suʻesuʻe se faʻataʻitaʻiga e lua-tausaga lea na latou faʻatonuina ai tagata taʻitoʻatasi 300 o se tasi o meaʻai e fa ma tulaga eseese o gaʻo, porotini, ma gaʻo ma fuaina a latou meaʻai ma meaʻai. Ina ua amata ona itiiti le 'ai o tagata auai i se mea'ai faapitoa, sa latou naunau i ai.

Ua faapea mai le ʻau suʻesuʻe, ina ia faaitiitia le tuʻinanau, e tatau i tagata ona faaitiitia le ʻaina o meaʻai e manaʻomia, atonu ona ua mou atu lo tatou manatua o na meaʻai a o faagasolo taimi.

I le aotelega, ua ioe saienitisi e manaʻomia nisi suʻesuʻega e faʻamalamalama ma malamalama ai tuʻinanau ma atiina ae auala e foia ai tali faʻapitoa e fesoʻotaʻi ma meaʻai le lelei. I le taimi nei, e tele auala e fautua mai ai o le sili atu o le soifua maloloina o a tatou meaʻai, o le sili atu foi lea o le soifua maloloina o tatou manaʻoga.

Tuua se tali