Avea ma se tina i Aferika i Saute: le molimau a Zentia

Zentia (35 tausaga), o le tina o Zoe (5 tausaga) ma Harlan (3 tausaga). Sa nofo o ia i Farani mo le tolu tausaga ma lona toalua o Laurent, o le Farani. Na fanau o ia i Pretoria lea na ia ola aʻe ai. O ia o se urologist. Na te ta'u mai ia i tatou le aafiaga o tamaitai i lo latou tulaga faatina i Aferika i Saute, o lona atunuu na tupuga mai ai.

O le molimau a Zentia, o le tina o Aferika i Saute o lana fanau e 2

“'Na o lau tama e tautala Farani?', O a'u uo teine ​​i Aferika i Saute e maofa i taimi uma, pe a latou talatalanoa ma a tatou uo i Farani. I Aferika i Saute e sefulutasi gagana a le atunuʻu ma ua iloa uma e tagata le itiiti ifo i le lua pe tolu. O aʻu, mo se faʻataʻitaʻiga, sa ou tautala Igilisi ma loʻu tina, Siamani ma loʻu tama, Aferika ma aʻu uo. Mulimuli ane, a o ou faigaluega i le falemaʻi, na ou aʻoaʻoina ai manatu e uiga i le gagana Zulu ma le Sotho, o gagana e lua e sili ona faaaogā i Aferika. Faatasi ai ma laʻu fanau, ou te tautala i le gagana Siamani e tausia ai measina a loʻu tama.

IE tatau ona fai mai o Aferika i Saute e tumau pea, e ui lava i le iʻuga o le apartheid (pule fa'ailoga lanu na fa'atūina se'ia o'o i le 1994), o le mea e leaga ai o lo'o matua vaeluaina lava. O le Igilisi, Aferikaners ma Aferika e nonofo eseese, e toalaiti ulugalii fefiloi. O le eseesega i le va o le mauoa ma le matitiva e matua tele lava, ma e le pei o Europa lea e mafai ona feiloai ai tagata mai talaaga eseese i le pitonuu e tasi. A o oʻu laʻitiiti, sa nonofo eseese tagata papaʻe ma tagata uli. I pitonuu, i aʻoga, i falemaʻi - i soo se mea. E le tusa ai ma le tulafono le faʻafefiloi, ma o se fafine uliuli e iai sana tamaititi e paʻepaʻe na lamatia le falepuipui. O nei mea uma o lona uiga e iloa e Aferika i Saute se vaeluaga moni, e tofu le tagata ma lana aganuu, a latou tu ma lona talafaasolopito. Ou te manatua pea le aso na filifilia ai Nelson Mandela. O se fiafiaga moni, aemaise lava ona e leai se aoga ma e mafai ona ou taaalo ma laʻu Barbie i le aso atoa! O tausaga o faiga sauā na muamua atu na faailogaina ai aʻu, e masani lava ona ou mafaufauina o le a osofaʻia i matou e se tasi ua faaauupegaina i se Kalashnikov.

 

E fa'amama ai le colic i pepe Aferika i Saute

E avatu i pepe te lauti rooibos (tea mumu e aunoa ma le aine), o lo'o iai mea fa'aantioxidant ma e mafai ona fa'amalolo ai le colic. E inuina e pepe lenei tui mai le 4 masina le matutua.

lata
© A. Pamula ma D. Auina

Na ou ola aʻe i se pitonuu papaʻe, i le va o le Igilisi ma le Aferika. I Pretoria, i le mea na ou fanau ai, o le tau e manaia i taimi uma (i le taumalulu e 18 ° C, i le taumafanafana 30 ° C) ma o le natura o loʻo i ai. O tamaiti uma o loʻu pitonuʻu sa i ai se fale tele ma se togalaau ma se vaitaele, ma sa matou faʻaaluina le tele o taimi i fafo. E itiiti lava ni mea na fa’atulaga e matua mo i matou, ae sili atu o tina na potopoto faatasi ma isi tina e talatalanoa ma mulimuli atu ai le fanau. E faapena lava i taimi uma! O tina Aferika i Saute e fai si to'afilemu ma fa'aalu le tele o taimi ma a latou fanau. E tatau ona fai mai o le aʻoga e amata i le 7 o ona tausaga, muamua, o le "aʻoaʻoga" (faʻatonu), ae e le ogaoga e pei o Farani. Na ou alu i le aoga faataitai ina ua 4 o'u tausaga, ae na o le lua aso i le vaiaso ae na o le taeao. E le'i faigaluega lo'u tina mo le fa tausaga muamua ma sa matua masani lava, e oo lava i le faamalosia e aiga ma uo. O le taimi nei ua to'atele tina ua toe fo'i vave mai i galuega, ma o se suiga tele lea i la tatou aganu'u ona e fai si fa'asao le sosaiete a Aferika i Saute. E uma le aoga i le 13 pm, afai e faigaluega le tina e tatau ona suʻe sana tama, ae i Aferika i Saute e masani lava ma e le taugata. E faigofie le olaga o tina nai lo Farani.

Avea ma tina i Aferika i Saute: o fuainumera

Fuainumera o tamaiti i le fafine: 1,3

Fuafuaga o le fa'asusuina o le susu: 32% le fa'asusu fa'asusu mo le 6 masina muamua

Livi failele: 4 masina

 

Faatasi ai ma i matou, o le "braai" o se faʻalapotopotoga moni!O le matou papakiu ta'uta'ua lea e fa'atasi ma le "sepa", se ituaiga salati tamato-anini ma le "pap" poʻo le "mielimiel", o se ituaiga polenta sana. Afai e te valaaulia se tasi e 'ai, matou te faia le braai. I le Kerisimasi, e o mai tagata uma mo se braai, i le Tausaga Fou, toe fai le braai. Na faʻafuaseʻi, ona 'ai e tamaiti aano o manu mai le 6 masina ma latou fiafia i ai! O la latou mea'ai e sili ona fiafia i ai o le “boerewors”, sosisi fa'a-Afrika fa'atasi ma le cilantro mago. E leai se fale e leai se braai, o le mea lea e leai se mea faigata tele a tamaiti. O le mea'ai muamua mo pepe o le "pap", lea e 'ai ma le "braai", poʻo le suamalie i le susu, i foliga o le porridge. Ou te le'i pap tamaiti, ae o le taeao latou te 'ai pea i le polenta po o le oatmeal porridge. O tamaiti Aferika i Saute e 'ai pe a latou fia 'a'ai, e leai ni mea'ai po'o ni itula faigata mo le aoauli po o le 'aiga o le afiafi. I le aoga, e leai se faleaiga, o lea a latou o i fafo, latou te aai i le fale. E mafai ona avea o se sanuisi faigofie, e le o se mea e amata ai, o se mea autu ma se meaai suamalie pei o Farani. E tele fo'i a matou 'ai.

O le mea na ou taofia mai Aferika i Saute o le auala lea e talanoa ai i tamaiti. E leʻi faia lava e loʻu tinā po o loʻu tamā ni upu masoā, ae sa matuā sauā. O Aferika i Saute e le fai atu i a latou fanau, e pei o nisi tagata Farani, "tapuni!". Ae i Aferika i Saute, aemaise lava i Aferika ma Aferika, e taua tele le amio pulea ma le faaaloalo. O le aganuʻu e matua faʻatulagaina, o loʻo i ai se mamao moni i le va o matua ma tamaiti, taʻitasi i lona tulaga. O se mea ou te le'i teuina lava iinei, ou te fiafia i le itu e itiiti le faavaa ma sili atu ona tuufua. “

lata
© A. Pamula ma D. Auina

 

Fa'atalanoaga a Anna Pamula ma Dorothée Saada

 

Tuua se tali