E fa'afefea ona fiafia tamaiti i i'a?

I'a, e taua mo le tuputupu a'e o tamaiti

O nisi mea'ai e maua i i'a: posiporo (aoga mo le atinaeina o le mafaufau o le tamaitiiti) maiodini (mo hormones). O lo'o iai fo'i le polotini lelei lelei ma sina ga'o, se'i vagana samoni, satini ma herring. O nei mea e aumaia pea le lelei gaʻo ma vitamini A ma D. Ma le mea mulimuli, o iʻa o loʻo i ai elemene taua e pei o vitamini B12 ma fa'ailoga elemene ma minerale (u'amea, kopa, sulfur ma magnesium).

Manaoga i'a i tausaga ta'itasi

Mai le 6-7 masina. I'a, pei o aano o manufasi ma fuamoa, e fa'afeiloa'i i le taimi o le fa'avasegaina o mea'ai, e masani lava pe a uma ona fa'afeiloa'i le pepe i fuala'au mama ma fuala'au suamalie. Mana'omia i'a paepae. Fa'alagolago i au tupe, filifili le julienne, cod, sea bass po'o le hake. I le itu kuka, filifili mo papillotes, ausa, ma faʻafefiloi i taimi uma. Tu'u ese ia te ia le i'a ma fuala'au 'aina e a'oa'o ai o ia e uiga i tofo, ae fa'apea fo'i ona e le fiafia tamaiti laiti i fa'afefiloi. Ma o le mea moni, mataala mo pito! Itu vaega: i le va o le 6 ma le 8 masina, e manaʻomia e le tamaititi le 10 g o le polotini i le aso (2 sipuniti), i le va o le 9 ma le 12 masina, 20 g ma le va o le 1 ma le 2 tausaga, 25 g.

E mana'omia e tamaiti: ANSES fautuaga

Ua fautuaina e le ANSES (National Agency for Food, Environmental and Occupational Health Safety Safety) ia tamaiti laiti i lalo ifo o le 30 masina le matutua ia faia ni puipuiga faapitoa:

Mo se fa'ata'ita'iga, ia 'alo'ese, e fai ma puipuiga, le 'aina o i'a e sili ona leaga e pei o sharks, lampreys, swordfish, marlin (latalata i swordfish) ma sikis (variety of shark). E le gata i lea, na ia fautuaina le faʻatapulaʻaina o le taumafaina o iʻa e foliga mai e sili atu le afaina i le 60 g i le vaiaso mo tamaiti i lalo ole 30 masina.

Mai le 2 i le 3 tausaga le matua. Faitau le 30 g (6 sipuniti) faalua i le vaiaso. Mana'omia le fa'ausa e fa'asao ai le tofo o fillet, i ni fasi vaega laiti pe fa'afefiloi. Kuka i latou, mo se faʻataʻitaʻiga, i le faʻailoga ma pateta ma kāloti, i le pepa ma broccoli. E mafai ona e amata fafaga ia te ia i'a suau'u pei o samani po o tuna i lea taimi ma lea taimi. Fa'aopoopo i ai sina suau'u po'o pata, tipolo...

Mai le 3 tausaga. Auauna atu ia te ia i le tasi laulau (e tutusa ma le 60 i le 80 g fillet) faalua i le vaiaso. Suia le tele o ituaiga e mafai ai, faʻafeiloaʻi i latou e leai ni pito (pe faigofie ona aveese). Afai e manaʻo o ia i iʻa falala, taumafai e fai oe lava: o le a faʻaitiitia le gaʻo. Mo falaoamata ua uma ona fai, e sili le tao i totonu o le ogaumu nai lo le apa ma va'ai i igoa. O falaoamata e mafai ona sui mai le 0,7 g i le 14 g i le 100 g, ma le tele o gaʻo leaga!

I'a: fa'afefea ona filifili?

Mo iʻa, matou te fiafia i vaega o loʻo i tua poʻo le siʻusiʻu, aua e faʻamaonia e aunoa ma ni ponaivi.

Kuka i'a: o laasaga sa'o e kuka ai

Mo pepe ma tamaiti laiti, e sili ona lelei le kukaina o le ala i'a. E leai la se i'a mata! Mo kuka maloloina, aloese mai mea'ai tunu, caramelization ma mea'ai falai.

Fautuaga e fiafia ai tamaiti i i'a

E mafai ona mama'i tamaiti ile foliga ma le manogi o i'a. O nisi nei o manatu e fo'ia ai le fa'afitauli:

  • Taalo pea lanu (broccoli, laau afu, tamato tipi …)
  • Faafefiloi ma mea'ai masoa (salmoni ma pasta ma sina crème fraîche) pe pei o se kuki.
  • En suamalie masima : fa'atasi ai ma se sosi moli, mo se fa'ata'ita'iga.
  • En keke po'o le terrine ma se tamato couli.
  • En s ma pateta ma laau afu.
  • En falaoamata, fa'afefiloi ma kulimi sisi ma pata.

I le vitio: Aano o manu ma i'a: fa'afefea ona kuka lelei mo lau pepe? Ua aumai e Chef Céline de Sousa ana fautuaga.

Tuua se tali