Faʻaleagaina

Faʻaleagaina

FAAMATALAGA

Ole fa'ailoga ole fulū e tutusa lelei ma fa'ailoga ole coronavirus (Covid-19). Mo nisi faʻamatalaga, matou te valaʻauina oe e faʻafesoʻotaʻi le matou vaega o le Coronavirus.

O le a le fulū?

O le fulū, po'o le fulū, o se fa'ama'i e mafua mai i fa'ama'i fa'ama'i o le aiga Orthomyxoviridae, fa'ama'i RNA. Fa'ama'i pipisi, fulū muamua afaina ai le manava ma e mafai ona sili atu ona lavelave pe i ai ni tulaga ogaoga.

O le a le umi e tumau ai le fulū?

E masani ona tumau mai aso 3-7 ma e mafai ona taofia ai se tagata mai le faia o ana gaoioiga i aso taitasi.

O fa'ama'i fulū eseese

E 3 ituaiga o virusi fulū, fa'atasi ai ma subtypes 'ese'ese fa'avasegaina e tusa ai ma o latou luga glycoproteins, neuraminidases (N) ma hemagglutinins (H):

Fufula Ituaiga A

E sili ona matautia. Na mafua ai le tele o faʻamaʻi mataʻutia e pei o le lauiloa Sipaniolo o le 1918, lea na fasiotia ai le silia ma le 20 miliona tagata. I le 1968, o le taimi o le "Hong Kong flu" e faʻatupu ai se faʻamaʻi. O le ituaiga A e suia i se taimi puupuu, lea e atili ai ona faigata ona tau. O le mea moni, e tatau i le tino ona fausia se tali fa'asa'o e fa'atatau i ituaiga fou ta'itasi o le fulū o lo'o ta'amilo.

 

O le ituaiga A virus e mafua ai se faʻamaʻi pe a ma le 3-4 taimi i le seneturi. I le 2009, o se virus ituaiga A fou, H1N1, na mafua ai se isi faʻamaʻi. E tusa ai ma le pulega o le soifua maloloina lautele, o le leaga o lenei faʻamaʻi e "gaogao", i le tulaga o le numera o tagata maliliu. Mo nisi fa'amatalaga, va'ai le matou Influenza A (H1N1) faila.

 

O le fulū Avian fo'i ose ituaiga A fa'ama'i e a'afia ai manulele, pe fasia (moa, pipi, salu), vao (kusi, pato) po'o aiga. O le siama e faigofie ona feaveaʻi mai manulele i tagata, ae seasea i le va o tagata. Fa'atiga H5N1 ua mafua ai le tele o maliu i Asia, e masani lava i tagata e vavalalata vavalalata ma moa mamaʻi pe mate poʻo i latou e masani ona alu i maketi o moa ola.

Fufula Ituaiga B

O le tele o taimi, o ona fa'aaliga e tau le ogaoga. E na'o fa'ama'i fa'apitonu'u e mafua ai. O lenei ituaiga fulū e itiiti le fa'alavelave i suiga nai lo le ituaiga A.

Ituaiga C influenza

O auga e mafua ai e taitutusa ma fa'ailoga o le malulu masani. O lenei ituaiga fulū e itiiti fo'i ona fa'atupu suiga nai lo le ituaiga A.

E tupu a'e siama?

O lenei ituaiga o siama e masani ona feagai ma suiga o kenera (genotypic modifications). O le mafuaaga lea e le maua ai e le flu i le tasi le tausaga le puipuiga mai siama o le a taamilo i tausaga o lumanai. O lea e mafai ai ona tatou maua se fulū fou i tausaga uma. E tatau ona fetuuna'i tui i tausaga ta'itasi e puipuia ai le faitau aofa'i mai ituaiga fou o le siama.

Fulu ma fa'ama'i: o le a le umi e tumau ai?

O se tagata ua a'afia e mafai ona pipisi i le aso a'o lumana'i ona fa'ailoga muamua ma e mafai ona fa'asalalauina le siama mo le 5 i le 10 aso. O nisi taimi e pepesi ai tamaiti mo le silia ma le 10 aso.

E 1 i le 3 aso le fa'agata, o lona uiga pe a a'afia oe i le siama o le influenza, e mafai ona amata ona aliali mai fa'ailoga mai le 1 le aso pe a mae'a fa'ama'i e o'o i le 3 aso mulimuli ane.

O le fulū, e faapefea ona maua?

E faigofie ona sosolo le fulū, e ala i fa'ama'i ma aemaise lava i microdroplets fa'aleagaina lea e tu'u atu i le ea pe a tale po o le mafatua. E mafai fo'i ona feavea'i le siama e ala ile faua. Talu ai e vave ona sosolo le siama i foliga ma lima o se tasi e maua i le fulū, e tatau ona 'alofia le sogi ma lulu lima ma tagata mama'i.

E seasea tupu fe'avea'i e ala i mea e pa'i ile faua po'o matāua leaga; e tumau pea le siama i lima mo le 5 i le 30 minute ma i totonu o le nofoa mo ni nai aso. I luga o luga o le tino, e tumau pea le malosi o le siama mo ni nai itula, o lea ia aloese mai le paʻi i mea a le tagata maʻi (meataalo, laulau, meaʻai, pulumu nifo).

Fulu poo le malulu, o a ni eseesega?

Afai ei ai sau mālūlū :

  • fiva ma le ulu e seasea;
  • tiga, vaivai ma vaivai e le taua;
  • o le isu ua fai si tele o le tafe.
  • O tiga o musele e le o seasea ona matauina

Mo nisi fa'amatalaga, va'ai la matou Cold sheet.

E mafai ona faigofie ona maua le fulū i le tau malulu?

O Italia o le XIVe seneturi na talitonu o vaega o faʻamaʻi i fulū na aumai e le froid. Ona latou faaigoa lea o ia fulū malulu. Latou te leʻi sese atoa, ona i totonu o sone malulu o le itu i matu ma le itu i saute o le lalolagi o le influenza e sili atu ona faʻaalia i le taumalulu. Ae i lena taimi, e foliga mai latou te leʻi iloa i totonu o le teropika, o faʻamaʻi pipisi e mafai ona tupu i soo se taimi o le tausaga (e leai se vaitau o le flu!).

Ua leva ona talitonuina o le “maua o le malulu” e faaitiitia ai le tetee atu o le tino i le fulū ma le malulu. Ae ui i lea, e leai se faʻamaoniga o le malulu e faʻavaivaia ai le puipuiga o le tino pe faʻafaigofie le ulufale atu o le siama i totonu o le manava.6-9 .

Afai e sili atu ona taatele le fulū i le taumalulu, e foliga mai e mafua ona o le taofia I totonu fale, lea e siitia ai feʻau. E le gata i lea, o le mea moni e sili atu le ea mago i le taumalulu e faafaigofie ai foi le pipisi, aua e mago le mucous membranes o le isu. O le mea moni, o le mucous membranes e puipuia ai le ulufale atu o microbes e sili atu ona lelei pe a susu. E le gata i lea, o le malulu malulu o le ea o le a faigofie ai ona ola le siama i fafo atu o le tino.23.

Fa'alavelave fa'afuase'i ole fulū

  • Fa'ama'i pipisi tele: fa'alavelave e mafai ona tupu pe a i le fulū (virus fa'ama'i) fa'aopoopo i se fa'ama'i siama otitis ala o faasalalauga, o le faʻamaʻi, o le fiva limōnia siama pe a uma le influenza e tupu mai i le 4st le 14st aso pe a uma le amataga o faʻamaʻi pipisi, e masani lava i tagata matutua.
  • Pomaonia e fetaui ma se fulū leaga muamua. E seasea ma ogaoga, e oʻo atu ai ile falemaʻi ile tausiga faʻafomaʻi.
  • Faʻalavelave e aʻafia ai totoga e ese mai i mama, e pei o le myocarditis (flammation of the heart muscle), pericarditis (flammation of the pericardium, the membrane around the heart, encephalitis (inflammation of the brain), rhabdmyolysis (suga tigaina maso), Reye's syndrome (afai e ave le aspirin i tamaiti, e mafua ai le hepatitis ma le encephalitis, matua ogaoga).
  • Faʻalavelave i tagata e faʻaititia le puipuiga,
  • A'o ma'itaga, fa'ato'i fa'afafine, fa'ato'a o'o i le matua, fa'aletonu fa'anatura fa'anatura.
  • Ma i tagata matutua, Loto o le fatufa'ama'i manava po'o fatuga'o e ono fa'ateteleina (decompensation).

Tagata e sili atu ona maaleale le soifua maloloina, pei o tagata matutua,  immunocompromised ma i latou e iai Faamai o le Mama, e sili atu le lamatia o faʻalavelave ma le oti.


O afea e fa'afeso'ota'i ai se foma'i ?

A iai fa'ailoga nei, e sili ona fa'afeso'ota'i le foma'i ina ia mafai ona iloa ma mafai ona togafitia so'o se fa'afitauli e ono tula'i mai.

  • Se fiva i luga ole 38,5 ° C mo le sili atu i le 72 itula.
  • Pupu le manava i le malologa.
  • Tiga o le fatafata.

E toafia tagata e maua ile fulū ile tausaga?

I Farani, i tausaga ta'itasi, i le taimi o se fa'ama'i fa'ama'i, i le va o le 788 ma le 000 miliona tagata e fa'afeso'ota'i lo latou foma'i, o lona uiga e 4,6 miliona tagata e a'afia i le averesi i tausaga ta'itasi i le fulū. Ma toetoe lava 2,5% oi latou o loʻo i lalo o le 50. I le taimi o le 18-2014 faʻamaʻi faʻamaʻi, 2015 ogaoga faʻamaʻi pipisi ma 1600 maliu na matauina. Ae o le tele o tagata maliliu e fesoʻotaʻi ma le fulū na faʻatatauina i le 280 maliu (o le oti i tagata vaivai e aunoa ma le fulū atonu e le oti). 

O le fulū e a'afia ai le 10% i le 25% o le faitau aofa'i i tausaga ta'itasi Kanata3. O le to'atele o i latou na a'afia e toe fa'aleleia e aunoa ma se fa'afitauli. Ae, o le fulū e aafia i le 3000 i le 5000 maliu i Kanata, e masani lava i tagata ua uma ona vaivai.


O afea e maua ai le fulū?

I Amerika i Matu e pei o Europa, o le vaitau o le flu e amata mai ia Novema ia Aperila. Ole taimi ole a'afiaga ole fulū e fesuisuia'i e fa'atatau ile latitu ole atunu'u o lo'o e iai ma le virusi fa'aletausaga o lo'o fa'asalalau.

Tuua se tali