O le ipu pata ua vali (Sa ou faataumamafa)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Boletales (Boletales)
  • Aiga: Suillaceae
  • Ituaiga: Suillus (Suau'u)
  • ituaiga: Suillus spraguei (Suau'u vali)

Vali pata (Suillus spraguei) ata ma fa'amatalaga

O le ipu pata ua vali (Sa ou faataumamafa) e aofia i le ituaiga Oilers.

Fa'amatalaga fafo o le ga'o

O le pulou o se ipu pata vali e 3 i le 15 le lautele (ma i tulaga faʻapitoa e oʻo atu i le 18) cm. I luga o ona pito, e masani ona mafai e se tasi ona vaʻaia toega o se moega faʻapitoa i foliga o flakes. O foliga o le pulou e mafai ona lautele conical, poʻo se aluga-foliga (i le ogatotonu i lenei tulaga o loʻo i ai se tubercle iloga). O loʻo iai foʻi se pulou faʻapipiʻi faʻapipiʻi foliga mo le ipu pata vali, lea e afifi ai pito i luga. O le paolo o le pulou e suia i tau eseese, e faʻamalamalamaina ma faʻapogisa atu i le maualuga o le susu i fafo. A o matua ma matutua, o le pulou o le pulou e liu samasama, o nisi taimi e maua ai se lanu samasama-enaena. O se suiga i le lanu e tupu foi pe a faaleagaina le gaʻo e iniseti. I le laʻititi, o le lanu o le pulou o se suauʻu vali e mafai ona mumu, piliki mumu, burgundy enaena, uaina mumu. O le pito i luga o le pulou e ufiufi i ni fua laiti o se lanu enaena-enaena poʻo le lanu enaena, e ala i le vaega lea e iloa ai le pito i luga o le pulou mushroom lava ia.

O le umi o le 'au e 4-12 cm, ma le mafiafia o le 1.5-2.5 cm. O nisi taimi e mafai ona mafiafia e oʻo i le 5 cm i le faʻavae. I totonu o le sone annular o le gaʻo, e tele tubules o loʻo alu ifo i luga o le aʻa ma fai ai se mata. O le lanu o le 'au e samasama, ma i le pito o loʻo maua ai le okeri mauoa. O le pito atoa o le vae e ufiufi i una mumu-enaena, faasolosolo malie.

O pupuni o le gaʻo e lapopoa tele, o latou lautele lautele e 2-3 mm. I lo latou fausaga, e faʻaumiumi radially, alu ifo i luga o le vae i laina le tutusa. O le lanu o tubules e mafai ona tumu i le okeri, samasama samasama, oker-enaena, liliu enaena vave pe a uma ona oomi, oomi i luga, poʻo le faʻaleagaina o alava faʻavae o le gaʻo. E faigata tele ona vavae ese mai le pulou, aua o tubules e foliga mai ua tupu aʻe i ai.

O le pulupulu o le mushroom e faʻaalia i le lanu samasama, maualuga maualuga. I luga o le tipi, e liu mumu le aano, e masani ona maua se lanu mumu-enaena. O le tofo ma le manogi o pulou o lenei ituaiga e malu, manaia ma mushroomy. O le moega faʻapitoa e faʻaalia e se lanu piniki-paʻepaʻe poʻo le paʻepaʻe, o loʻo i ai se mafiafia laʻititi ma fluff. I totonu o pulou matua, i le nofoaga o se ufiufi tumaoti, o se mama lanu efuefu poʻo paʻepaʻe ua faia, faʻapogisa ma faasolosolo malie.

O le paʻu o le fungal spore e iai le omea, olive-enaena poʻo samasama-enaena lanu.

No'a ma vaitau fua

O le vaitau fua o le Oiler valiina (Sa ou faataumamafa) e amata i le amataga o le taumafanafana (Iuni), ma faaiʻu ia Setema. O lenei ituaiga o mushroom e fiafia e nofo i luga o eleele lafulemu, o nisi taimi i le ogatotonu o nofoaga mossy. E masani lava e mafai ona maua i latou o se vaega o vaega uma o mushroom colonies. O ituaiga faʻapisinisi o nei pulou e tufatufaina i le teritori o Sasaʻe Mamao i lo tatou Atunuʻu ma Siberia. Fausia mycorrhiza ma le pine arasi, e tupu foi i Siberia. E seasea, ae maua pea i Siamani ma isi atunuu Europa. I le itu i matu sasaʻe o Amerika i Matu, o lenei gaʻo e faʻasalalau lautele, faʻatupuina mycorrhiza ma weymouth pine i na eria.

Mea'ai

O le ipu pata ua vali (Sa ou faataumamafa), e le masalomia e aofia i le numera o mushroom e mafai ona falai, e mafai ona falai, kuka, kuka soups mushroom. E talafeagai mo le taumafaina e tusa lava pe leai se fa'apuna muamua pe falai.

Tuua se tali