15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

Na faaalu e le tusitala o Lisa Alexander lua tausaga e nofo ai i Pale ina ua maeʻa le kolisi, fiafia e toe foʻi i Farani i le tele e mafai ai, ma talu ai nei na asiasi atu i Farani ia Mati 2023.

Fai se tafaoga miti i se atunuu e tumu i nofoaga moemiti. Fale fa'afagogo, nu'u tusi tala fa'asolopito, nofoaga fa'alelei i gataifale, atumauga ua ufitia i le kiona, ma o Pale, le A'ai matagofie o le Malamalama.

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

Amata i le Olo o Eiffel, le tagavai faaonaponei o Farani. Ona su'e lea o mata'ina iloga o faatufugaga i le Louvre Museum. Fa'aalu se aso e fa'afoliga o ni tupu i le maota matagofie o Versailles. Fa'asa'o le taimi mo 'aiga fa'afiafia. O measina fa'ale-aganu'u Falani ua fa'amauina i le lisi a UNESCO o Measina Fa'ale-aganu'u Intangible.

O itulagi ta'itasi o Falani e fa'amaualuga a latou mea'ai ma aganu'u fa'apitoa. O le itu i gataifale o Brittany e ofoina atu le matagofie o le lalolagi tuai o nuu fagota mataʻutia ma uafu anamua, ae o le French Alps o loʻo faʻaalia se meaʻai suamalie o sisi fondue ma faleoloa 'au'auna i fale fa'alelei e lata ane i fa'ase'e.

So'o se tulimanu o le atunu'u e iai lona fa'amaneta. Saili mea ofoofogia o nofoaga e sili ona fiafia i ai tagata femalagaaʻi ma aʻoaʻo e uiga i mea sili e fai i laʻu lisi o mea sili ona fiafia i Farani.

1. Olo Eiffel

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le Olo o Eiffel o se mataʻina o le atamai e pei o se faʻailoga lauiloa. O lenei fausaga o vaega u'amea 8,000 na mamanuina e Gustave Eiffel e fai ma fa'aaliga le tumau mo le Fa'aaliga a le Lalolagi o le 1889. Na mua'i 'ino'ino i ai le au faitio, o le olo e 330 mita le maualuga ua avea nei ma mea e pele ma e le mafai ona suia o le lagi i Pale.

I le tepa muamua, o le a faʻafiafiaina oe i le malulu o le olo e ui lava i lona telē tele. Sosoo ai, o ata i vaega ta'itasi e tolu o le a ave'ese ai lou manava.

E mafai ona e 'ai ma se vaaiga ile fogafale 1 pe fa'afiafia ile faleaiga Le Jules Verne fa'a Michelin ile fogafale 2. I le maualuga faʻafiafiaina o 276 mita, o le fogafale pito i luga e ofoina atu se vaaiga mataʻutia i luga o le aai o Pale ma tua atu. O vaaiga e oʻo atu i le 70 kilomita i se aso manino.

2. Musée du Louvre

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le falemataaga sili ona lauiloa i Pale, o le Louvre o loʻo tuʻufaʻatasia i totonu o faʻaputuga pito i luga a Europa o faatufugaga. Le tele o galuega lauiloa a Western Civilization o loʻo maua iinei, e aofia ai le Mona Lisa saunia e Leonardo da Vinci, le Tausamiga Faaipoipoga i Kana saunia e Veronese, ma le 1st-century-BC Venus de milo fa'atagata.

O le aoina o lona tamaoaiga ona o sao a tupu eseese na nonofo i le Louvre, i seneturi ua mavae a o avea ma maota tautupu. Na faaopoopo isi vaega ona o feagaiga a Falani ma le Vatikana ma le Malo o Venise, ma mai vete a Napoléon I.

O lo'o fa'aalia e le Louvre le tusa ma le 35,000 galuega taulima, e aofia ai ma le anoanoa'i o galuega taulima. E le mafai ona vaʻaia uma i se aso poʻo se vaiaso. Fai se ta'amilosaga ta'ita'i fa'apitoa po'o le taula'i i se lisi pu'upu'u o galuega fa'atino autu mo le poto masani fa'amanuiaina.

3. Château de Versailles

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le Château de Versailles ua lisiina i le UNESCO e faatofuina oe i le talafaasolopito mamalu mamalu o Farani. Laa i tua i le taimi i le vaitau o le pulega tuai, ina ua pulea Falani e Louis XIV (le “Tupu o le La”), Louis XV, ma Louis XVI. A o faagasolo lenā vaitaimi, na faatulaga ai e le Maota o Versailles le tulaga o faamasinoga faaperenise i Europa.

O le avanoa sili ona mata'ina i totonu o le maota o le Maota o faʻata, lea sa faatalitali ai le au faipule mo se feiloaiga ma Lana Tupu. O lenei fale mata'utia e fe'ilafi i le susulu o le la e ulu atu i faamalama ma atagia mai i le faitau selau o fa'ata teuteu, ae o le tele o moli fe'ilafi ma fa'amatalaga fa'aauupega e sili atu le ofoofogia o le lagona atoa.

Versailles e tutusa lava le lauiloa mo O togalaau, Fa'ato'aga Falani aloa'ia o lo'o fa'aalia vaita'ele teuteu, o la'au ua teuteu lelei, tele fa'atagata, ma vaipuna matagofie. O fa'ato'aga na fausia i le 17th seneturi e le fa'ailoga ta'uta'ua o le laufanua André Le Nôtre ma o lo'o si'osi'omia e le 800 hectares o laufanua lauusiusi.

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

I tua atu o togalaau aloa'ia o le Domaine de Trianon, lea e aofia ai le maota o Le Grand Trianon; Le Petit Trianon château; ma Le Hameau de la Reine (The Queen's Hamlet), o Marie-Antoinette's pastoral nu'u fa'atusalia fale mata'utia o lo'o fa'ata'amilo i se vaituloto.

O fale o le nuu o Marie-Antoinette na musuia e le fausaga i tua o le itulagi o Normandy. (Faux pastoral hamlets o se vaega masani o esetete tautupu i le senituri lona 18.) O fale o le “faatoaga” ma le “fale” o loo i ai se tau ua maeʻa na faia ma le loto i ai e maua ai se vaaiga maotua (e ui o totonu sa matagofie mea uma).

O le nu'u o Marie-Antoinette na i ai muamua se fale susu ma fa'ato'aga, lea na fa'atino ai a'oa'oga mo lana fanau. O lenei nofoaga matagofie na mamanuina e avea o se nofoaga mo Marie-Antoinette e sola ese ai mai le tulaga masani o le olaga faamasinoga, savalivali, ma asiasi ma uo. Le Hameau de la Reine e maua ai se vaaiga seasea o le lalolagi tumaoti a Marie-Antoinette.

4. French Riviera

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le pito sili ona lauiloa o le talafatai i Farani, o le Côte d'Azur e alu atu mai Saint-Tropez i Menton latalata i le tuaoi ma Italia. O le Côte d’Azur ua faaliliuina i le “Coast of Blue,” o se igoa talafeagai e faamatala ai ogasami mataʻina o le Metitirani.

I le au fa'aPeretania, o lenei nofoaga matagofie i le sami e ta'ua o le French Riviera, o upu o lo'o i ai se mama o le pa'u o le la.

I le taimi o le tau mafanafana, e faʻafeiloaʻi e le matafaga matafaga ma tagata tapuaʻi i le la. O le au mauoa ma le taʻutaʻua o loʻo maua foi iinei i totonu o latou fale matagofie ma vaʻa taugata.

O le taulaga o Nice o lo'o i ai le va'aiga mata'utia o le sami ma falemata'aga fa'ata'ita'i ae e leai se mea e sili atu i va'aiga mai le mauga mauga o Tupu. O Cannes e ta'uta'ua mo ana ta'uta'ua ata tifaga ma faletalimalo iloga o Belle Epoque.

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O matafaga oneone sili ona lelei o loʻo i Antibes, o loʻo i ai foi le Old Town ma falemataʻaga matagofie. O Saint-Tropez e ofoina atu matafaga lautele ma tagata tumaoti faʻatasi ai ma le matagofie o se nuʻu fagota Provençal, ae o Monaco e faʻasesē i lona siʻosiʻomaga faapitoa ma vaaiga mataʻina.

5. Mont Saint-Michel

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le maualuga maualuga mai se motu papa mai le talafatai o Normandy, le UNESCO-lisi O Mont Saint-Michel o se tasi o faʻailoga sili ona mataʻina i Farani. O lenei "Pyramid of the Seas" o se vaaiga lilo, e 80 mita i luga aʻe o le faga ma siʻomia e puipui puipui ma pa puipui.

O le nofoaga autu o turisi, o le Abbaye du Mont Saint-Michel o se mea ofoofogia o fausaga anamua ma tumutumu Gothic maualuga. O le a e maofa i le matagofie to'afilemu o le Abbey Church, faatasi ai ma lona loto gatasi Romanesque ma le aufaipese maualuluga teuteu.

Talu mai lona fausiaina i le seneturi lona 11, o le Abbey Church o se nofoaga taua mo le malaga Kerisiano, ua taʻua o le "The Heavenly Jerusalem." O tagata malaga i aso nei o loʻo musuia pea e Mont Saint-Michel ma faʻaauau le tu masani o le sopoia o le faga i vae e pei ona faia i le Middle Ages.

6. Maota o le Vanu o Loire

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le faimalaga i le Vanu o Loire e maua ai le lagona o le laa i totonu o se tusi tala a tamaiti. O fale fa'afagogo laumei ua fa'afiafiaina se nu'u lauusiusi o togavao mafiafia ma vaitafe lemu. O le Vanu atoa o Loire, o se eria e taʻua o le "Faatoaga o Farani," o loʻo lisiina o se UNESCO Heritage Heritage Site.

O nisi o maota o Loire o 'olo anamua na fausia i luga o mauga ma si'omia e 'olo. Ae ui i lea, o le Loire châteaux sili ona taʻutaʻua o maota matagofie o le Renaissance na mamanuina mo le fiafia ma faʻafiafiaga, o se faʻaopoopoga o le olaga faʻamasinoga i fafo atu o Pale.

O le Château de Chambord, na fausia mo le Tupu o Francis I, o le falesa sili ona matagofie; o le Château de Chenonceau o loʻo i ai se sitaili faʻapitoa faʻataʻitaʻi; ma le Château de Cheverny o se Neoclassical-style manor house estate lea e aofia ai le Tintin faʻaaliga, faʻatoʻaga Igilisi, ma se vaomatua.

E aoga foi le asiasi atu i falesa o loʻo lisiina i UNESCO Siata ma Bourges faapea foi le aai o Orleans, lea na fesoasoani ai Joan of Arc e faatoilaloina le autau a Peretania i le 1429, ma le Château Royal d’Amboise, le nofoaga o tupu Farani mo le lima selau tausaga.

7. Cathédrale Notre-Dame de Chartres

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

Mo le silia ma le valu seneturi, o le matagofie o le Chartres Cathedral na musuia ai le au faamaoni, ma o nisi e fai mai o lenei malumalu matagofie ua toe faʻafoʻisia ai le talitonuga i le masalosalo.

le UNESCO-lisi O le Chartres Cathedral o se mea ofoofogia o le fausaga fa'a Gothic, e ta'uta'ua mo lona 12th ma le 13th-century-century glass window. Ufiufi le 2,500 sikuea mita, o pupuni pupula e mafai ai e le malamalama felanulanua'i ona fa'amama i totonu o le va'a tele, ma fa'atupuina ai se aafiaga fa'aola. O faʻamalama faʻapitoa faʻapitoa e faʻaalia ai le ofoofogia o tufuga i le faʻaalia o tala o le Tusi Paia.

O faʻamalama rosa e sili ona mataʻina mo lo latou tele ma faʻamatalaga. O isi mea taua o le alofa fa'amalama, o se tasi o ulua'i i lona sitaili ma fa'aaliga, ma le Blue Virgin faamalama lea na amata mai i le seneturi 12.

I le Aso Toʻonaʻi lona tolu o Setema, o le taulaga o Chartres e tuʻuina atu Chartres en Lumières (Festival of Light) i taimi o Aso o Measina a Europa. O le tausamiga e aofia ai faatufugaga auala, musika, ma taʻaloga taʻitaʻia. I lenei tausaga fa'aletausaga, o le Chartres Cathedral e fa'afiafiaina le motu o tagata i lana fa'aaliga fa'asalalau felanulanua'i e fa'aalia ai fa'amalamalamaga ma leo. O le faʻaaliga faʻamalamalamaga e faia foi i le falesa ia Iulai ma Aukuso i afiafi uma pe a maeʻa le 10pm.

8. Provence

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

Sola ese atu i se laufanua matagofie o toga olive, o aʻega taʻavale ua susu i le la, ma fanua lanu viole lanu viole, ma tamaʻi nuʻu o loʻo i totonu o vanu ma faʻapipiʻi i luga o papa. O le va'aiga olaola ua fa'afiafiaina ai le tele o tusiata ta'uta'ua, e aofia ai Cézanne, Matisse, Chagall, ma Picasso.

O le matagofie o le natura matagofie, matagofie o le atunuu, ma le siosiomaga faʻataʻatia o Provence e mafai ai e le itulagi Art o le ola (art of living) ia olaola. O le vevela o le tau e faʻamalosia ai le savaliga filemu i luga o auala maʻa ma aoauli e faʻaalu i luga o laʻau susulu o faleaiga i fafo.

Faatasi ai ma le tele o mea e fiafia i ai Provence o ana meaʻai Metitirani suamalie, lea e faʻavae i luga o le suauu olive, fualaau faisua, ma laʻau manogi. E mafai ona e filifili mai le tele o fa'alapotopotoga o mea'ai, mai bistros e fa'atautaia e le aiga i fale'aiga gastronomic fa'ailoga Michelin.

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le taulaga sili o Provençal, Aix-en-Provence e taʻutaʻua mo ana maketi felanulanuaʻi tatala ma le faitau selau o vaipuna e masani ai Farani i saute. O fa'aleaga fa'aleaga anamua ma fa'afiafiaga fa'aleaganu'u e iloga ai Arles, a'o le 'a'ai anamua o Avignon o lo'o i ai le Palais de Papes ua lisiina i le UNESCO.

E oo lava i nai nuu laiti, e pei o Saint-Paul-de-Vence, Saint-Rémy, ma Gordes, e iai ni nofoaga iloga faasolopito, mataʻina matagofie, ma se siʻosiʻomaga mataʻina.

9. Chamonix-Mont-Blanc

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le vaaiga mata'ina o Mont Blanc i le French Alps o se vaaiga e le mafaagaloina. O le tumutumu mauga aupito maualuga i Europa, Mont Blanc e maualuga i le 4,810 mita. Faʻafetai i lona maualuga, Mont Blanc (“Mauga Paʻepaʻe”) e ufitia i taimi uma i le kiona.

I lalo ifo o lona tumutumu matagofie o loʻo i ai le nuʻu masani alpine o Chamonix, o loʻo i totonu o se vanu maualuga. O lenei tamai taulaga matagofie e tumu i falesa iloga, faleaiga alpine masani, ma auberges matagofie.

Chamonix o se nofoaga sili mo le faaseʻe, savaliga sopo, aʻe papa, tafaoga i fafo, pe na o le malolo. O le nu'u o se tasi o nofoaga sili ona lelei e asiasi i ai i Farani mo vaaiga faanatura faanatura ma nofoaga alpine. O fale maugā maualuluga ma fale'aiga matagofie e fa'afeiloa'i ai malo fa'apitoa.

O fale'aiga i totonu o le lotoifale e fa'amalieina ai 'aiga fa'apitoa e masani ai le itulagi o Savoie, fa'apea fo'i mea'ai fa'ava-o-malo. Ina ia faʻataʻitaʻi mea faʻapitoa a Savoyard, faʻataʻitaʻi le charcuterie, fondue, ma squeegee (Gruyère liusuavai, Comté, po'o le sisi Emmentaler fa'atasi ma pateta vela).

10. Nuu o Alsace

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O nisi o nuʻu sili ona matagofie i Falani o loʻo tuʻu i luga o mauga lanu meamata ma taʻavale o Alsace, lea e tuaoi Mauga Vosges ma le Vaitafe o Rhine o Siamani. O nei nu'u matagofie o Alsatian o lo'o iai ni fale e vali fa'amalama, fa'afa-la'au fa'apotopoto fa'atasi ma tama'i falesa. O faapaologa fuga fiafia ma auala ma'a ma'a fa'asaga savali e fa'aopoopo i le apili.

Nuu Fleuris ma Plus Beaux Nuu o Farani

Ua manumalo le tele o nuu i Farani Nuu Fleuris taui mo a latou teuteuga fugalaau matagofie, pei o Obernai, faʻatasi ai ma ona uiga faʻapitoa fale o tagata faomea; le nuu laititi aulelei o Ribeauville, lea o le tele o fale ua teuteuina i fugala'au fagu; o le Totogi le Art ma le Talafaasolopito (Region of Art and History) o Guebwiller; ma le nu'u fa'atauva'a o Medieval o Bergheim.

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O nisi o nu'u Alsatian e fa'aofuofu fugala'au e matua'i aulelei ma ua fa'aigoaina e lua Nuu Fleuris ma Tele Nuu Matagofie o Farani (O Nuu Matagofie o Falani), e aofia ai le tusi tala a le nuu o riquewihr ma le nu'u fa'atauva'a o eguisheim, fa'ato'a i le vanu. O le isi o le Nu'u Matagofie is Mittelbergheim, ua lauiloa ona o lona manaia ma le matagofie o laufanua lafulemu, i le pito i lalo o le laufanua lauolaola o Mont Saint-Odile.

Afai o loʻo e fuafuaina se tafaoga tafaoga a Alsace, o Colmar o se nofoaga lelei e suʻesuʻe ai nuʻu Alsatian ma ala o loʻo siomia ai le natura.

11. Carcassonne

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

Fa'atasi ai ma ona 'olo fa'ama'i ma ona 'olo fa'ato'atoa, e foliga sa'o mai lava Carcassonne mai se tala fa'afagogo. O lenei 'a'ai fa'asao lelei (ma toe fa'afouina) e ofoina atu le fa'atofuina atoa i le lalolagi o Vaitausaga Tutotonu.

lauiloa o La Cité, o le UNESCO-listed medieval town of Carcassonne is a warren of vati, winding cobblestone lanes and quaint old houses. Toeitiiti lava o auala uma, sikuea, ma fale o loʻo tumau pea lona uiga faʻasolopito. I totonu o la Cité, o le seneturi lona 12 Chateau Comtal o loʻo faʻaalia ai le tofi Cathar o le itulagi Languedoc.

E tatau ona va'ai tagata tafafao maimoa o le palua-li'o fa'atasi ma 52 olo ma le Basilique Saint-Nazaire ma Saint-Celse, o lo'o fa'aalia ai fa'amalama tioata fa'ailoga mata'ina o le senituri lona 13.

E toso mai e Carcassonne le tele o tagata asiasi ia Iulai 14th mo lana faʻaaliga afi, e faʻamanatuina Aso Bastille, o se aso malolo faaleatunuu (Fête Nationale). E ui lava o se tamai taulaga, o Carcassonne o loʻo tuʻuina atu se tasi o faʻaaliga sili ona mataʻutia o Iulai 14th i Farani.

12. Peletania

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O le itulagi o Brittany i le itu i matu sasa'e o Farani e tumu i le matagofie faalenatura ma le matagofie faasolopito. O le gataifale gaoa, nuu fagogota mata'utia, ma uafu ua tau le mata'utia ua iloga ai lenei itulagi. O le aganu'u iloga fa'alotoifale e tumu i tu ma aga fa'aanamua ma ta'uta'ua mo ana teuga fa'alelotu.

O se fanua fa'alilolilo o tala fa'asolopito ma talatu'u, o Brittany ei ai lona fa'aaupuga Celtic ma se gagana e feso'ota'i ma Gaelic. O mea'ai a le atunu'u e fa'avae i mea'ai sami ma e ta'uta'ua i ana kulimi saito suamalie ma kulimi suamalie suamalie.

O le taulaga sili a Breton Saint-Malo si'omia e 'olo o lona 17 senituri. Quimper o se taulaga ata-peimeli ma fale aulelei afa-laupapa, sikuea matagofie, ma se falesa Gothic mataʻina. Nantes ei ai se faleaiga mata'ina ma o iina na sainia ai le Edict of Nantes i le 1598 e tuuina atu ai le saolotoga o talitonuga faalelotu i Porotesano.

O isi mea taua o Brittany o matafaga oneone mama, tamaʻi motu mamao, ma maota anamua. Belle-Ile-en-Mer, o le tele o motu o Breton, e fiafia i tagata tafafao i le sailiga o se nofoaga filemu i le sami. O va'a va'a e tafe mai Quiberon, Port Navalo, ma Vannes i Belle-Île-en-Mer.

13.Biarritz

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

O lenei nofoaga fa'alelei i gataifale o lo'o i ai se ea matagofie ma le mamalu; o se nofoaga e sili ona fiafia i ai Emepaea o Eugénie, avā a Napoleon III. Sa fiafia le Empress Eugénie i le tulaga matagofie i luga o le Fagaloa o Biscay i le atunuu Basque o Farani.

O le maota mamalu o le lua emeperoa ua liua i le Hôtel du Palais Biarritz , o se faletalimalo taugata e faʻaalia ai se faleaiga gastronomic-fetu Michelin ma vaaiga ofoofogia o le Matafaga Tele matafaga. O lenei matafaga oneone tele, faʻatasi ai ma lona ala savali i luga o le sami, ua tosina mai ai tagata tafafao maimoa mai le Belle Epoque.

O isi vaaiga e tatau ona va'ai i Biarritz e feso'ota'i ma le vasa: le Biarritz Aquarium; le fale mālamalama; ma le Papa o le Taupou (Virgin of the Rock) lea e tu i luga o le talafatai i luga o se papa tele ua taia e galu o le Atelani.

Mo se tofo i aso ua mavae a le taulaga, asiasi i le chic Miremont faleuila lea na tautuaina ni keke fa'apitoa talu mai le 1872.

14. Rocamadour

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

Rocamadour e nofo i le va o le lagi ma le lalolagi, o loʻo tautau i luga o se mato maʻa e pei o se auala mo mea ofoofogia faaleagaga.

I le senituri lona 11, o lenei malaga faimalaga o le lona tolu lea e sili ona tāua i Kerisinetoma ina ua mavae Ierusalema ma Roma. Rocamadour sa i le Medieval Chemin de Saint-Jacques (Way of Saint James) ala malaga i Santiago de Compostela i Sepania.

O le nuu e fitu malumalu anamua, ae lolofi atu tagata malaga i le Falesa Notre-Dame (Chapelle Miraculeuse), lea e iai le mamalu Taupou Uuliuli (Notre-Dame de Rocamadour). O lenei ata pele taupou o Maria na vaneina mai le laau o le walnut lea e masani ona pogisa i le tele o seneturi ma e fesootai ma vavega.

O le isi mea e tatau ona vaʻaia o le UNESCO-lisiina Basilique Saint-Sauveur, o le falesa tele a Rocamadour na fausia i sitaili Romanesque ma Gothic i le va o le 11th ma le 13th seneturi. Mo se aafiaga fa'aleagaga lu'itau, e mafai e tagata malaga ona a'e i luga o fa'asitepu tifato, fa'atasi ai ma 12 Nofoaga o le Koluse, e tau atu i le 'olo i le pito maualuga o le nuu.

E tusa ma le 145 kilomita mai Limoges i le Limousin, Rocamadour o loʻo siomia e le Parc Naturel Régional des Causses du Quercy, o se paka faʻanatura i le itulagi o Dordogne.

15. Va'aiga Anamua anamua i Lascaux

15 Ta'uta'ua Tulaga Maualuga i Falani

Su'esu'e le lalolagi mata'ina o faatufugaga anamua i Lascaux, o le fa'ata'ita'iga sili ona lelei o faatufugaga Paleolithic i le lalolagi. Lenei Nofoaga o lo'o lisiina i le UNESCO o lo'o i le Vanu o Vézère o le itulagi Dordogne. Na maua i le 1940, o le Lascaux Cave o loʻo i ai ata matagofie anamua, ae i le 1963 na tapunia i tagata lautele e puipuia ai le faʻaleagaina.

O se ata o le ana na faia i le nofoaga lata ane o Lascaux II i Montignac, 200 mita mai le ana moni. Na tatalaina i le 1983, Lascaux II o se toe gaosia faamaoni o le Ana o Lascaux ma ona atavali. O le faatufugaga Paleolithic ua toe faia ma le faaeteete, e aofia ai auiliiliga uma o ata vali manu i lanu okeri moni.

Na tatalaina i le 2016, o le Nofoaga Tutotonu Fa'avaomalo fa'aonaponei fa'aonaponei mo Cave Art (fa'apea fo'i i Montignac) o lo'o tu'uina mai ai se fa'atusa atoatoa (Lascaux IV) o le ulua'i Ana o Lascaux fa'atasi ai ma fa'aaliga o falemata'aga o lo'o maua ai fa'amatalaga mo galuega taulima anamua. O fa'aaliga moni fa'apitoa ma se ata 3-D e fesoasoani e fa'aolaina ai le vaitaimi anamua.

O mea taua o ata vali a Lascaux prehistoric ana o le Salle des Taureaux (Hall of the Bulls) faʻatasi ai ma paneli faʻaalia ai unicorns ma urosa ma le Diverticule Axial, o se faletele vaapiapi e 30 mita le umi ma ata mataʻina o povi, povi, ma solofanua. O ata fa'atusa o ana fa'atusa e matua sa'o ma e le mafai e tagata asiasi ona iloa le eseesega mai le ulua'i.

Tuua se tali