O soifua maloloina kulimi fualaʻau ma kulimi maloloina?

O soifua maloloina kulimi fualaʻau ma kulimi maloloina?

pine

E taua le maitauina, i le lisi o mea e fai ai, matou te le maua ni pateta, ni pati poʻo ni mea e faʻamalosia ai le tofo

O soifua maloloina kulimi fualaʻau ma kulimi maloloina?

O le purees ma kulimi ua uma ona afifi ma e mafai ona tatou faʻatauina i soʻo se supamaketi e faigofie ma vave tele filifiliga e mafai ona foia ai se 'aiga aoauli poʻo le' aiga o le afiafi. Ae e ui lava muamua foliga mai o se lelei filifiliga (o se maloloina fualaʻau ipu), e tatau ona tatou manatuaina o loʻo tatou feagai ma se gaosi meaai.

Ma o ni filifiliga lelei? Patricia Nevot, fai meaʻai-meaʻai i le nofoaga tutotonu o Júlia Farré, fai mai o mea uma e faʻamoemoe i mea o loʻo tatou filifilia. «I nei aso e mafai ona e mauaina purees ma kulimi i afifi talafeagai, pei o mea e aliali mai: fualaʻau, vai, suauʻu olive ma, pe a fai e iai, masima. Ae e iai foʻi isi e iai foʻi le pata, kulimi poʻo sisi, susu pauta, pateta… poʻo se lisi umi o mea faʻaopopo, "o lana tala lea.

Ina ia iloa pe o tatou feagai ma se maloloina maloloina puree pe leai, e taua le gata e vaʻai pe o a mea o loʻo aofia ai, ae faʻapea foi i le faʻasologa latou te aliaʻe mai luga o le oloa igoa, aua e pei ona uma ona iloa, le O le muamua elemeni o le tasi ma le maualuga mea i totonu o kulimi poʻo purees, ma le elemeni mulimuli o le tasi e laititi ifo le aofaʻi. "E tatau ona tatou faʻamoemoe o le mea muamua e gaosia o fualaʻau o loʻo taʻu mai e le afifi ia tatou; Afai e te faʻatauina kulimi kulimi, e tatau ona e mauaina le zucchini o se mea muamua, ae leʻo seisi mea, ”o faʻamatala mai ai e le polofesa. O loʻo lapataʻi mai foʻi, afai na latou faʻaaogaina le suauʻu, e tatau ona tatou mautinoa o le suauʻu olive lea, e sili ona taupou. "E tusa ai ma masima, afai e iai, o le mea sili e tusa ma le 0,25g o le masima i le 100g o meaʻai ae le sili atu pe oʻo i le 1,25g o le masima i le 100g o meaʻai", o le tala lea a le nutristist.  

E maloloina pe a iai ni ana pateta?

I leisi itu, na ia lapatai atu e uiga i kulimi poʻo purees o loʻo iai pateta poʻo faʻamaʻa ia latou mea na fai. Afai o lea, e tatau lava ona i lalo o le pito i lalo o le elemeni lisi. "I le tele o taimi latou te faʻaopopoina le pateta poʻo le masoa ia aua neʻi tuʻuina atu ae ia tuʻuina i lalo le tau ma faʻaititia ai mea i totonu o fualaʻau," o lana tala lea. E fautuaina foi aloese mai le faʻatauina o kulimi ma purees o loʻo i ai le tofo-faʻalauteleina mea i totonu o latou vaega pei o monosodium glutamate (E-621). "E tatau foi ona e lafoa kulimi poʻo purees i le mea o loʻo i ai le umi lisi o mea aoga ma e le ona na latou faʻaaogaina le tele o ituaiga o fualaʻau," na ia faʻaopopo mai.

Ma fuimui afifi?

Afai tatou te talanoa e uiga i le filifilia o se 'maloloina' afifi afifi, o loʻo tatou feagai ma se mataupu e tali tutusa ma lena a purees ma kulimi. I lenei tulaga, e ofoofogia le vaʻai i le aofaʻi o masima i le supo, aua o lenei masani ona maualuga tele. 'E masani lava ona iai le 0,7-0,8 g o le masima ile 100 ml. Afai latou te sili atu nai lo lenei aofaʻi, o le a tatou vaʻavaʻai atu i se oloa ma tele masima ", faʻamatalaina Beatriz Robles, dietician-nutrisiisa ma meaʻai tekonolosi.

A o e vaʻavaʻai i mea e aoga ai mo i matou, o le fautuaga a Robles e vaai pe o mea e gaosi i totonu o le oloa e tutusa lava ma matou te faia ai se supo: fualaʻau, aano o manu, iʻa, sili atu suauʻu olive… "Afai tatou te amata vaʻaia le tele o mea tatou te le faʻaaogaina i totonu o le matou umukuka, e pei o aano o manu fasi, valivali poʻo faʻalauteleina o tofo, e sili atu le filifili mo se isi supo", na ia fautuaina .

E tusa ai ma ituaiga kulimi e sili ona lelei, o le fautuaga a le fomaʻi o meaʻai e filifili mo mea e naʻo fualaau faisua. "O le faʻamoemoe o le kulimi o le taumafaina lea o fualaau faisua, o lea e le manaʻomia ai se isi vaega o meaʻai e pei o moa. I le tulaga o meaʻai, e leʻo tuʻuina mai ia i tatou se faʻaopoopoga talafeagai, aua mulimuli ane i le aoauli po o le 'aiga o le afiafi o le a tatou aofia ai se punaʻoa talafeagai o porotini (moa, pipi, fuamoa, tofu, legumes, iʻa, ma isi) ", o le tala lea a le polofesa. . E tusa ai ma le mama o loʻo i ai sisi poʻo isi meaʻai susu, na ia fai mai e le manaʻomia, aua e faʻateleina ai foi le caloric o kulimi poʻo mama ma maua ai le maualuga o le gaʻo tumu.

E mafai ona maua ai le lagona o mama mama ma kulimi o loʻo afifi i fagu tioata, pe mafai ona maua i totonu o le pusaaisa, e sili atu le soifua maloloina. Fai mai Patricia Nevot "o se tulafono lautele latou te i ai." "E sili atu ona faigofie le sailia o filifiliga e sili atu mea talafeagai pe itiiti mea e maua i na kulimi e sau i fagu tioata pe matou te maua i totonu o supamaketi pusaaisa nai lo briks," na ia toe taʻua ai. Ae ui i lea, ina ia maeʻa, ia manatua le taua tele o le vaʻavaʻai i taimi uma i mea o loʻo faʻapipiʻiina oloa tatou te mananaʻo e faʻaaogaina. "E tatau ona e vaʻai i mea uma, ma le filifili mo le afifiina, le ituaiga poʻo le nofoaga tatou te faʻatau ai», Na faaiu lana saunoaga.

Tuua se tali