Bacterial maningitis: mea e tatau ona e iloa

O le a le maningitis siama?

O le fa'ama'i fa'ama'i ose fa'ama'i ma fa'ama'i o le meninges, o mea manifinifi o lo'o si'osi'omia ai le fai'ai ma le va'ai (le fatugalemu o neura). O le fa'ama'i e mafai ona mafua mai i se siama (viral meningitis), siama (bacterial meningitis), po'o se ga'o po'o se parasite.

I le tulaga o le maningitis bacterial, e mafai ona aafia ai aiga eseese ma ituaiga siama. I tulaga uma, togafitiga e fa'avae i luga o fa'atonuga o vaila'au fa'ama'i, e masani lava ile tui.

Pneumococcal fiva

O le pneumococcus, o lona igoa Latina Streptococcus pneumoniae, o se aiga o siama e mafai ona mafua ai le tele pe itiiti ifo o faʻamaʻi tuga, mai le sinusitis i le niumonia, e aofia ai le maningitis poʻo le otitis.

O le pneumococcus ose siama e mafai ona iai i totonu o le nasopharyngeal sphere (isu, pharynx ma atonu o le gutu) o "avevela maloloina" e aunoa ma le faʻaalia o faʻamaoniga. Ae peita'i, afai e tu'uina atu i se tagata e le o maua ma/po'o le le lava o ana puipuiga, e mafai ona o'o atu ai i le otitis, sinusitis, po'o le niumonia po'o le maningitis pe a fai. Streptococcus pneumoniae e ulu atu i le toto ma oo atu i le meninges.

O le maliu mai le pneumococcal meningitis e maualuga atu i tagata matutua faapea foi ma tamaiti laiti ma pepe. Ae ui i lea, o lenei ituaiga maningitis e le oʻo atu i faʻamaʻi e pei ona mafai ona iloa i le tulaga o siama maningococcal maningitis.

Neisseria Meningitidis : o le tulaga o le maningococcal maningitis

E pei ona taʻu mai e lona igoa, o le siama Neisseria meningitidis, mai le aiga fa'ama'i fa'ama'i, e tele lava ina mafua ai le fa'ama'i. E 13 galu, po'o serogroups o lenei aiga siama. E aofia ai maningococcal maningitis type B ma le ituaiga C, o le sili ona taatele i Europa, faʻapea foʻi ma galu A, W, X ma Y.

I Farani i le 2018, e tusa ai ma faʻamaumauga mai le National Reference Center mo Meningococci ma Haemophilus influenzae mai le Institut Pasteur, i totonu o le 416 mataupu o le maningococcal meningitis lea na iloa ai le serogroup, 51% o serogroup B, 13% o C, 21% o le W, 13% o le Y ma le 2% o serogroups e seasea pe leai se serogroupable.

Manatua o siama Neisseria meningitidis e masani lava ona i ai i le ENT sphere (fa'a'i, isu) mai le 1 i le 10% o le faitau aofa'i (i fafo atu o le vaitaimi o fa'ama'i), e tusa ai ma le World Health Organization (WHO). Ae e tupu o lenei siama e lofituina ai le tino puipuia ma mafua ai le maningitis, aemaise i pepe, tamaiti laiti, talavou poʻo talavou matutua, ma tagata mama'i fa'aletonu.

Listeria, Haemophilus influenzae et Escherichia coli, isi siama e aofia ai

Ua lauiloa i fafine ma'itaga, o le Listeria ose vaila'au fa'ama'i e mafua ai le listeriosis i mataupu ma'ale'ale, ae e mafai fo'i ona fa'atupu ai le fiva fai'ai. O le mea lea e taua ai le mulimuli i fautuaga tau taumafa ma le tumama a'o maitaga ma aoga amata, faatasi ai ma isi i aloese mai le sisi ma mea'ai susu e faia mai le susu mata, aano o manufa'a ulaula pe le'i vela, ma isi. Listeria monocytogenes e feavea'i e ala i le vaega o mea'ai pe a 'ai oloa susu ua pisia po'o aano o manufasi malulu.

O isi ituaiga o maningitis siama e iai, aemaise lava feso'ota'i i siama Haemophilus influenzae (Hib), lea sa masani ona taatele i Farani i ni nai tausaga ua mavae. Le tui faasagaHaemophilus influenzae, muai fautuaina ona fa'amalosia lea, ua fa'aitiitia ai le a'afia o lea ituaiga o ma'i fa'ama'i ma le niumonia e mafua mai i lenei siama.

E iai fo'i le ma'i fa'ama'i e feso'ota'i ma siama Escherichia coli, o ai e mafai meaʻai, i le taimi fananau mai measā, ona o le fesootai ma le itutinosa o le tina. O pepe e maualalo le mamafa e fananau mai ma pepe e le'i o'o i matua e sili ona lamatia.

Ole fa'ama'i fa'ama'i ole mamapala e mafai fo'i ona fa'atupu fa'ama'i fa'ama'i i tagata e le atoatoa le puipuiga.

Fa'ama'i: fa'afefea ona e maua ile ma'i fa'ama'i?

Feso'ota'iga ole fa'ama'i mama'i, pe mafua mai ile pneumococcus po'o le maningococcus, e tupu ile feso'ota'iga vavalalata, tuusa'o pe le tuusa'o ma faaumiumi ma fa'alilo nasopharyngeal, i se isi faaupuga e ala i matāua faua, le tale, le postillions. Le faʻaogaina o mea faʻaleagaina (meataalo, mea'ai) e mafai fo'i ona fa'asalalauina le siama, lea o le a fa'atapula'aina i le ENT sphere pe o'o atu i le maninges, ae maise i tagata mama'i fa'aletonu, pepe ma tamaiti laiti.

Manatua e mafai foi ona tupu le ma'i ma'i pneumococcal ina ua mavae se manu'a o le ulu, lea o le a faia ai se malepelepe i le meninges. E ta'ua lea maningitis post-traumatic. E mafai fo'i ona tupu le ma'i fa'ama'i pneumococcal pe a mae'a se fa'ama'i masani ole ENT (otitis, malulu, bronchiolitis, fulū...).

Fa'ailoga o le maningitis bacterial

O le maningitis bacteria e aofia ai ituaiga autu e lua o faʻamaoniga, e taʻua:

  • un fa'ama'i pipisi, tu'ufa'atasia fa'ailoga o se fa'ama'i e pei o le fiva maualuga, tiga tele o le ulu, pua'i (aemaise lava i vaalele);
  • ma ma'i fa'ama'i, faʻailoga o le mumū o le maninges, lea e mafua ai le malo o le ua, fenumiai, faʻalavelave o le mafaufau, lethargy, lagona i le malamalama (photophobia), e oʻo lava i se koma poʻo se faoa faamalosi.

Fa'ailoga e faigata ona iloa ile pepe i nisi taimi

Manatua o tamaiti laiti, aemaise lava pepe, o faʻamaoniga o le fiva faiʻai e mafai ona le faʻapitoa ma faigata ona iloa.

O nisi sa auai o se pallour po o se lanu efuefu, faoa po'o le gaioi maso. E mafai e le tamaititi musu e ai, ia i ai i se tulaga o moe e le masani ai, po'o le tagi pea, po'o le fa'anoanoa tele. a fa'apupulaina o le vai mai le pito i luga o le ulupo'o ma le hypersensitivity i le paʻi e mafai foi ona matauina, e ui lava e le o faʻatulagaina.

I tulaga uma, o le maualuga fa'afuase'i o le fiva e tatau ona o'o atu ai i se fa'atalanoaga fa'afuase'i.

Le purpura fulminans, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi taua

O le i ai o lanu mumu po o le lanu violē, e taʻua purpura fulminans, Sase o se fuafaatatau o le mamafa tele maningitis siama. O le faʻaalia o ia mea i luga o le paʻu e tatau ona taʻitaʻia ai le tausiga faʻanatinati, ma le faʻamoemoe i le falemaʻi vave. Afai ua aliali mai se purpura ma o loʻo fesoʻotaʻi ma faʻamaoniga o le fiva faiʻai, o le faʻatonuga o togafitiga faʻamaʻi e amata i se taimi vave e mafai ai. O le amataga o le purpura ona o le maningitis o le a matua faanatinati, aua o le a fa'amata'u i le te'i septic, lea e lamatia ai le ola (e masani ona tatou talanoa i le maningitis uila).

E fa'afefea ona e iloa o le ma'i fa'ama'i po'o le viral maningitis?

Talu ai o fa'ailoga ile falema'i e fai si vavalalata ile va ole ma'i fa'ama'i ona o se siama po'o se siama, o lea su'esu'ega ole sua ole cerebrospinal, ave mai le ivitū i le taimi a lumber puncture, lea o le a mafai ai ona iloa pe o le maningitis e mafua mai i siama pe leai. Afai o le foliga mai o le vai inu e mafai ona tuʻuina atu se manatu i le ituaiga maningitis o loʻo fesiligia (nai lo le purulent i le i ai o siama), o le auiliiliga auiliili o le faʻataʻitaʻiga o le a mafai ai ona iloa po o le a le siama e mafua ai ma o lea. ia fetuutuunai le togafitiga o vailaau fa'ama'i e tusa ai.

Fa'ama'i fiva fai'ai: puipuiga e mana'omia le tui

O le puipuia o le maningitis siama e fa'alagolago tele i le fa'aogaina o fautuaga o le fa'asologa o tui. O le mea moni, o le tui e puipuia mai siama eseese e mafai ona mafua ai le maningitis, aemaise lava Paʻu o le Streptococcus, nisi vaega serogroups o siama Neisseria meningitidis, et Haemophilus influenzae.

tui fa'ama'i fa'ama'i

Ole tui ole maningococcal serogroup C ole faamalosia i pepe na fananau mai ia Ianuari 1, 2018, ma fautuaina mo tamaiti na fananau aʻo leʻi oʻo i le aso e tusa ai ma le polokalame lenei:

  • mo pepe, o se tui i le 5 masina, sosoo ai ma se tui o booster i le 12 masina le matua (fa'atasi ai ma le tui e tasi pe a mafai), ma le iloa e mafai ona fai fa'atasi le tui e 12 masina ma le tui MMR (measles-mumps-rubella);
  • Mai le matua o le 12 masina ma oʻo atu i le 24 tausaga, mo i latou e leʻi mauaina se tui muamua muamua, o le polokalame e aofia ai se tui e tasi.

tui fa'ama'i fa'ama'i ituaiga B, ta'ua Bexsero, lea e fautuaina ma toe fa'afo'i na'o ni tulaga fa'apitoa, aemaise lava i tagata ma'ale'ale e lamatia pe i se fa'ama'i. ;

Ole tui ole maningococcal conjugate tetravalent e faasaga ile serogroups A, C, Y, W135, e fautuaina foi i tulaga patino.

Tuiina fa'asaga i fa'ama'i pneumococcal

O tui fa'asaga i fa'ama'i pneumococcal e faamalosia mo pepe fananau mai Ianuari 1, 2018, e tusa ai ma le polokalame lenei:

  • lua tui lua masina e va ai (lua ma le fa masina);
  • se fa'aola ile matua ole 11 masina.

A maeʻa le 2 tausaga, e fautuaina le tui mo tamaiti ma tagata matutua e lamatia i le immunosuppression poʻo se faʻamaʻi faʻamaʻi e mafua ai le tupu mai o le pneumococcal infection (aemaise lava le suka). Ona aofia ai lea ma tui e lua e va i le 2 masina le va, sosoo ai ma le faʻamalosi i le fitu masina mulimuli ane.

Tuiina o le Haemophilus influenzae ituaiga B

Tuiina e faasaga i siama Haemophilus influenzae ituaiga B is faamalosia mo pepe na fananau i le aso 1 Ianuari, 2018 po'o le mae'a, ma fautuaina mo tamaiti na fananau a'o le'i o'o i lena aso, fa'atasi ma tui fa'ama'i, tetanus ma polio (DTP):

  • se tui ile lua masina ona sosoo ai lea ma le fa masina;
  • manatua i le 11 masina.

Un tui puipui e mafai ona faia e oo atu i le 5 tausaga. Ona aofia ai lea o tui e lua ma se booster pe afai o le tamaititi i le va o le 6 ma le 12 masina le matua, ma le tasi tui e sili atu i le 12 masina ma oʻo atu i le 5 tausaga.

E tatau ona maitauina o nei tui ua mafai ai ona faʻaitiitia le aofaʻi o faʻamaʻi pipisi i pepe ma tamaiti laiti, faʻapea foʻi ma maliu e fesoʻotaʻi ma nei faʻamaʻi tuga. 

O le tui e le gata ina fa'atagaina le puipuiga a le tagata lava ia, e fa'atapulaaina ai le sosolo o nei siama ma o lea puipuia i latou e le mafai ona maua le tui, aemaise o pepe faatoa fananau mai ma tagata mamaʻi e le atoatoa le puipuiga.

punaoa:

  • https://www.pasteur.fr/fr/centre-medical/fiches-maladies/meningites-meningocoques
  • https://www.ameli.fr/assure/sante/themes/meningite-aigue/definition-causes-facteurs-favorisants
  • https://www.associationpetitange.com/meningites-bacteriennes.html
  • https://www.meningitis.ca/fr/Overview
  • https://www.who.int/immunization/monitoring_surveillance/burden/vpd/WHO_SurveillanceVaccinePreventable_17_Pneumococcus_French_R1.pdf

Tuua se tali