Taifau e inu tele

Taifau e inu tele

E ma'i se taifau e inu tele vai?

I maile e inu tele e masani ona tatou maua se faʻamaʻi endocrine (faʻatasi ai ma le le paleni o le faʻaogaina o hormones) poʻo le metabolic. O le lagona o le fia inu e mafua ona o le i ai i luga atu o se elemene i totonu o le toto, e pei o le kulukose mo se faʻataʻitaʻiga, poʻo le faʻamaʻaina. O isi ma'i e mafai ona maua i maile e inu tele.

  • Ma'i suka i ta'ifau ose fa'aletonu ole endocrine e a'afia ai le pancreas ma faiga e fa'atonutonu ai le suka toto (po'o le suka toto) e ala ile inisalini.
  • Cushing's syndrome o se fa'ama'i o le cortisol hormonal system. O lenei homone e natia e le tino o le tino. E tupu ai fa'ailoga o le pa'u, gau o lauulu, fa'alolotoina o le manava, polyphagia (fa'ateleina le mana'o), atuatuvale; fa'afaigofie le fa'apipi'iina o fa'ama'i pipisi o le urinary tract. E masani ona fesoʻotaʻi ma le iai o se tuma.
  • Le manuia fatugaʻo i maile (vaai le tala i le mataupu)
  • O le pyometra i le fafine : o le pyometra ose fa'ama'i siama o le manava o le u'a e le'i fa'amama. O le siama o le a faasolosolo ona alu ese mai le matua ma ulu atu i totonu o le toto (fausia sepsis) ma mafai ona mafua ai le faaletonu o fatugaʻo. E masani ona fa'aalia i le fiva, le anorexia, atuatuvale ma aemaise lava le na'o lea e tafe i totonu ole vulva. Ose fa'afitauli masani lea i pipi e le'i fa'amama.
  • Tula ma'i kanesa : matou te talanoa i le paraneoplastic syndrome. O le i ai o le tuma e faʻalavelave ai le gaioiga o le tino ma faʻatupuina le faʻateleina o le inu vai.
  • Nisi fualaʻau pei o corticosteroids e mafai ona faateleina le lagona o le fiaai ma le fia inu i taifau.
  • Si'itia le vevela o le taifau po'o le vevela i fafo (afai e vevela le maile e inu tele ina ia maalili)
  • Faʻasologa o le gaʻo feso'ota'i ma fa'ama'i ate
  • Fa'amama le vai e feso'ota'i ma le gastroenteritis taua mo se faataitaiga
  • Le potomanie atonu o se faiga masani o fesootaiga a le taifau po o se faailoga i le taifau hyperactive.

E fa'afefea ona ou iloa pe inu tele la'u maile?

E masani ona inu le taifau ile va ole 50 ma le 60 ml vai ile kilokalama ile aso. O le mea lea e maua ai se taifau 10 kilokalama e tusa ma le afa lita o le vai i le aso (fa'atusa se tama'i fagu vai e 50cl).

Afai e sili atu i le 100 ml vai le inu i le kilokalama i le aso, ona maua lea o le polydipsia. O le polyuropolydipsia e masani foi ona faaseseina mo le le taofiofia o taifau.

E le gata i lea, afai o se taifau e inu tele vai e maua ai isi faʻamaoniga (faʻaogaina o le tino, paʻu o le mamafa poʻo le maua, faʻamaʻi, faʻateleina le manaʻo, leiloa le namu i le vulva i le fafine e leʻi faʻamaʻaina, ma isi) e tatau ona tulia. e aunoa ma se faatuai i le fomai manu.

O le a sau mea e fai mo se taifau e inu tele vai?

Afai e sili atu i le 100ml vai e inu e lau taifau i le aso ave i lau foma'i manu.

toe iloilo

A maeʻa le suʻega atoa o le falemaʻi, o le a ia faia se suʻega toto e iloilo ai le tulaga o le soifua maloloina o ona totoga ma le gaioiga o lona endocrine glands (lea e natia ai hormones). Mo se faʻataʻitaʻiga, o le faʻateleina o le suka toto (tele o le kulukose i totonu o le toto) ma le fructosamines toto e faʻaalia ai le iai o le maʻi suka. O le faʻateleina o le urea ma le creatinine e faʻaalia ai le atinaʻeina o le faaletonu o le fatu i taifau ma mafai ai ona suʻesuʻeina lona tikeri.

E mafai foi ona ia ave le mimi e fua ai lona mamafa (e tutusa ma le maualuga o le mimi). E mafai ona fa'atagaina le mata'ituina o le polydipsia. O lenei fua fa'atatau e iai fo'i lona aogā fa'ata'ita'i i le tulaga o le fa'aletonu o le fatu i ta'ifau.

faiga

E leai se togafiti tuusa'o, fa'ailoga mo se taifau e inu tele. E tatau ona tatou sailia muamua le mafuaaga o lenei suiga i le inuina ma togafitia. O le fesuiaiga o le tele o le polydipsia i le taimi o se maʻi hormonal o se auala aoga foi mo oe e vaʻai ai pe o loʻo aoga togafitiga poʻo pe le lelei le faʻatonutonuina.

  • O le maʻi suka e mafai ona togafitia i tui insulin i aso uma i lalo o le paʻu. O se togafitiga i le olaga atoa. E fa'aopoopoina se mea'ai fa'apitoa ile togafitiga e fesoasoani ile fa'atonutonuina ole toto suka.
  • Togafitiga ole Cushing's syndrome e faia e ala i le tu'uina atu i aso uma o vaila'au mo le olaga po'o le tipi tipitipi o le tuma e nafa ma le ma'i.
  • Faʻafitauli ogaoga fatugaʻo e pei foi ona togafitia ma se togafitiga i aso taitasi mo le olaga e fesootai ma se meaai faapitoa e taofia ai le tuputupu ae o fatugao faaleagaina.

A'o fa'atali mo le galue o le vaila'au, afai e fa'aauau pea le mimi o lau maile, e mafai ona e fa'aofuina o ia i se napekini e pei o le maile e le fa'amama.

Tuua se tali