Mea uma e te fia iloa e uiga i kasa greenhouse

E ala i le pu'eina o le vevela mai le la, o kasa oona e mafai ai ona ola le lalolagi mo tagata ma le faitau miliona o isi ituaiga. Ae o le taimi nei o le aofaʻi o nei kasa ua matua tele, ma e mafai ona matua aʻafia ai meaola ma mea e mafai ona ola ai i luga o la tatou paneta.

O le maualuga o le kasa oona i le ea o le ea ua sili atu nei nai lo se isi lava taimi i le 800 tausaga talu ai, ma e mafua ona o le gaosia e tagata i le tele o mea e ala i le susunuina o suauu. O kasa e mitiia le malosi o le la ma taofia ai le vevela i tafatafa o le fogaeleele, ma taofia ai mai le sola i le vanimonimo. O lenei taofi vevela e taʻua o le greenhouse effect.

O le a'oa'oga o le a'afiaga o le greenhouse na amata fa'aalia i le seneturi lona 19. I le 1824, na fuafua ai e le tagata Falani o le matematika o Joseph Fourier o le a sili atu le malulu o le lalolagi pe a leai se ea. I le 1896, na muai faavaeina ai e le saienitisi Suetena o Svante Arrhenius se sootaga i le va o le faateleina o le carbon dioxide emisi mai le susunuina o suauu ma le aafiaga mafanafana. Toeitiiti atoa se senituri mulimuli ane, na taʻu atu ai e James E. Hansen, tagata suʻesuʻe i le tau o Amerika i le Konekeresi, “ua maua le aafiaga o le greenhouse ma ua suia ai lo tatou tau.”

I aso nei, o le “suiga o le tau” o le faaupuga lea e faaaogā e saienitisi e faamatala ai suiga lavelave e māfua ona o le kasa oona e aafia ai le tau ma faiga tau o lo tatou paneta. O suiga o le tau e aofia ai e le gata o le siʻitia o le vevela masani, lea tatou te taʻua o le vevela o le lalolagi, ae faʻapea foʻi ma tulaga ogaoga o le tau, suiga o le faitau aofaʻi ma nofoaga o meaola, siʻitia o le suasami, ma le tele o isi faʻalavelave.

I le lalolagi atoa, o malo ma faalapotopotoga e pei o le Intergovernmental Panel on Climate Change (IPCC), o le faalapotopotoga a Malo Aufaatasi o loo tulituliloaina le faasaienisi lata mai i suiga o le tau, o loo fuaina le kasa oona, iloilo lo latou aafiaga i luga o le paneta, ma tuuina atu ni fofo. i le tau o iai nei. tulaga.

Ituaiga autu o kasa oona ma o latou puna

Carbon dioxide (CO2). O le carbon dioxide o le ituaiga autu lea o kasa oona - e tusa ma le 3/4 o mea uma e fa'aosoina. O le carbon dioxide e mafai ona tumau i le siosiomaga mo le faitau afe o tausaga. I le 2018, na fa'amauina e le su'esu'ega o le tau i luga o le mauga mu o Mauna Loa i Hawaii le maualuga o le maualuga o le carbon dioxide i masina ta'itasi o le 411 vaega i le miliona. O le fa'aosoina o le carbon dioxide e mafua ona o le susunuina o mea fa'aola: koale, suauu, kesi, fafie ma otaota malo.

Methane (CH4). O le methane o le vaega autu lea o le kesi faanatura ma o loʻo faʻaosoina mai otaota, fale kesi ma suauʻu, ma faʻatoʻaga (aemaise mai le faʻaogaina o meaʻai o herbivores). Pe a faatusatusa i le carbon dioxide, o le methane molecules e tumau pea i totonu o le ea mo sina taimi puupuu - e tusa ma le 12 tausaga - ae e le itiiti ifo i le 84 taimi e sili atu le malosi. O le methane e tusa ma le 16% o kasa kasa uma.

Nitrous oxide (N2O). O le nitric oxide e faia aʻe ai se vaega laʻititi o kasa kasa oona i le lalolagi atoa—e tusa ma le 6%—ae e 264 taimi e sili atu ai le malosi nai lo le kaponi kasaisaisa. E tusa ai ma le IPCC, e mafai ona tumau i le siosiomaga mo le selau tausaga. Fa'ato'aga ma lafumanu, e aofia ai fetilaisa, otaota, fa'amumu otaota fa'ato'aga, ma fa'asu'u afi o le tele lea o fa'apogai e maua mai ai le nitrogen oxide.

kasa tau pisinisi. O le vaega o kasa fa'apisinisi po'o kasa fa'afefeteina e aofia ai mea e pei ole hydrofluorocarbons, perfluorocarbons, chlorofluorocarbons, sulfur hexafluoride (SF6) ma nitrogen trifluoride (NF3). O nei kasa e na'o le 2% o mea uma e fa'aosoina, ae e faitau afe taimi e sili atu le malosi o le vevela nai lo le carbon dioxide ma tumau ai i le ea mo le faitau selau ma afe o tausaga. O kasa fa'afefeteina e fa'aaogaina e fai ma fa'amalieina, solvents ma o nisi taimi e maua ai o ni mea e maua mai i le gaosiga.

O isi kasa oona e aofia ai ausa vai ma le osone (O3). O le ausa vai o le kasa oona e masani ona masani ai, ae e le o mataituina i le auala lava e tasi e pei o isi kasa kesi ona e le sau ona o se gaioiga tuusao a le tagata ma e le o malamalama atoatoa i lona aafiaga. E fa'apena fo'i, o le osone i luga o le eleele (aka tropospheric) e le tu'u sa'o mai, ae e alia'e mai fa'alavelave lavelave i mea filogia i le ea.

A'afiaga o kasa Greenhouse

O le fa'aputuina o kasa oona e iai a'afiaga umi mo le si'osi'omaga ma le soifua maloloina o tagata. E le gata i le mafua ai o suiga o le tau, ae o le kasa oona e fesoasoani foi i le sosolo o faʻamaʻi manava e mafua mai i le asu ma le filogia o le ea.

O le ogaoga o le tau, faʻalavelave i meaʻai ma le faʻateleina o afi, o aʻafiaga foi ia o suiga o le tau e mafua mai i kasa oona.

I le lumana'i, ona o le kasa oona, o le a suia le tau ua tatou masani ai; o nisi ituaiga o mea ola o le a mou atu; o isi o le a faimalaga pe faatupulaia i le numera.

Fa'afefea ona fa'aitiitia le kasa oona

Toeitiiti lava o vaega uma o le tamaoaiga o le lalolagi, mai le gaosiga i faʻatoʻaga, mai le felauaiga i le eletise, e faʻauluina kasa greenhouse i le siosiomaga. Afai tatou te aloese mai aafiaga sili ona leaga o suiga o le tau, e manaʻomia uma ona sui mai suauʻu faʻasolosolo i punaʻoa saogalemu. Na iloa e atunuu i le lalolagi atoa lenei mea moni i le 2015 Paris Climate Agreement.

O atunu’u e 20 o le lalolagi, o lo’o ta’ita’ia e Saina, Amerika ma Initia, o lo’o gaosia a itiiti mai ma le tolu-kuata o le kasa oona o le lalolagi. O le faʻatinoina o faiga faʻavae aoga e faʻaitiitia ai le kasa oona i totonu o nei atunuʻu e sili ona manaʻomia.

O le mea moni, o tekinolosi e fa'aitiitia ai le kasa oona ua uma ona iai. O nei mea e aofia ai le faʻaaogaina o malosiaga faʻafouina nai lo suauʻu faʻasolosolo, faʻaleleia atili le malosi ma faʻaititia le kaponi e ala i le totogiina o latou.

O le mea moni, o lo tatou paneta ua na o le 1/5 o lana "carbon budget" (2,8 trillion metric tons) o totoe - o le maualuga o le carbon dioxide e mafai ona ulu atu i le atemosifia e aunoa ma le faʻateleina o le vevela o le sili atu i le lua tikeri.

Ina ia taofia le faasolosolo malie o le vevela o le lalolagi, o le a sili atu nai lo le lafoaia o suauu. E tusa ai ma le IPCC, e tatau ona faʻavae i luga o le faʻaogaina o metotia o le faʻaaogaina o le carbon dioxide mai le ea. O le mea lea, e tatau ona toto laau fou, faʻasao vaomatua ma mutia o loʻo i ai nei, ma puʻeina le carbon dioxide mai fale eletise ma fale gaosimea.

Tuua se tali