Fuafuaga o mala fa'alelagi

O lenei faʻatusatusaga e mataʻina i lona faigofie ma le faʻalavelave, i se tulaga e oʻo lava i le malaia. E pei o lenei le fua:

Fa'anaunauga Leai'u mo le Lelei X Le fa'atupula'ia le mafa'ato'aina o avanoa o tagata soifua 

= Fa'alavelave fa'anatura.

Ua tula'i mai se fete'ena'iga fa'avalevalea: e fa'apefea ona tupu lenei mea? A uma mea uma, e oʻo atu le sosaiete i tulaga fou o atinaʻe, ma o mafaufauga o tagata e faʻatatau i le faʻaleleia o le olaga aʻo faʻasaoina le lalolagi o siomia ai i tatou? Ae o le taunuuga o faʻatusatusaga e le maalofia - o se faʻalavelave faʻaleagaina o le siosiomaga o le lalolagi o loʻo i le pito o le auala. E mafai e se tasi ona finau mo se taimi umi e uiga i le tusitala o lenei manatu, lona faatuatuaina ma le talafeagai. Ma e mafai ona e mafaufau i se faaaʻoaʻoga manino mai le talafaasolopito.

Na tupu tonu lava i le 500 tausaga ua mavae.

1517. Fepuari. O le Spaniard toa Francisco Hernandez de Cordoba, o le ulu o se vaega toʻaitiiti o vaʻa e 3, i le kamupani a ia lava tagata faʻanoanoa, e alu atu mo le Bahamas lilo. O lana sini o se tulaga masani mo lena taimi - e aoina mai pologa i motu ma faʻatau atu i le maketi pologa. Ae lata ane i le Bahamas, o ona vaʻa e alu ese mai le ala ma o atu i fanua e leʻi vaʻaia. O iinei e feiloai ai le au manumalo i se malo e le mafaatusalia e sili atu lona alualu i luma nai lo motu tuaoi.

O lea na masani ai tagata papalagi ma le Maya tele.

"O tagata suʻesuʻe o le Lalolagi Fou" na aumaia taua ma faʻamaʻi faʻamaʻi iinei, lea na faʻamaeʻaina ai le paʻu o se tasi o tagata sili ona lilo i le lalolagi. O aso nei ua tatou iloa ua leva ona paʻu le Maya i le taimi na taunuu ai tagata Spaniards. Sa matuā maofa le au manumalo ina ua latou tatalaina aai tetele ma malumalu matagofie. E le mafai e le Knight Medieval ona mafaufau pe na faapefea ona avea tagata o loʻo nonofo i le vaomatua ma tagata e ona ia fale, e leai ni analogues i le lalolagi atoa.

O le taimi nei o loʻo finau saienitisi ma tuʻuina atu ni manatu fou e uiga i le maliliu o Initia o le Penisula o Yucatan. Ae o se tasi oi latou o loʻo i ai le mafuaʻaga sili mo le ola ai - o le manatu lea o se faʻalavelave faʻaleagaina.

O tagata Maya sa i ai se atinaʻe faasaienisi ma pisinisi. O le pulega na sili atu le maualuga nai lo le mea na i ai i na aso i Europa (ma o le amataga o le faaiuga o le malo na amata mai i le XNUMXth seneturi). Ae na faasolosolo malie le faateleina o le faitau aofaʻi ma i se taimi patino na i ai se malepelepe i le paleni i le va o le tagata ma le natura. Sa tau utiuti eleele lafulemu, ma oo ina ogaoga le faafitauli o le suavai taumafa. E le gata i lea, o se lamala mataʻutia na faʻafuaseʻi ona taia le setete, lea na tuleia ai tagata i fafo o le taulaga i vaomatua ma nuʻu.

Na maliliu le Maya i le 100 tausaga ma na tuua e ola i lo latou talafaasolopito i le vaomatua, ma see i lalo i le tulaga muamua o le atinaʻe. E tatau ona tumau a latou faataitaiga o se faailoga o le faalagolago o le tagata i le natura. E le tatau ona tatou faatagaina i tatou lava e lagona lo tatou lava maoae i le lalolagi i fafo pe afai tatou te le mananao e toe foi atu i ana. 

Setema 17, 1943. I lenei aso, na faalauiloa aloaia ai le Manhattan Project, lea na taitai atu ai le tagata i auupega faaniukilia. Ma o le uunaiga mo nei galuega o le tusi a Einstein i le aso Aokuso 2, 1939, na auina atu i le US President Roosevelt, lea na ia tosina atu ai le pulega i le atinae o le polokalame faaniukilia i Nazi Siamani. Mulimuli ane, i ana faʻamanatuga, na tusia ai e le fomaʻi sili:

"O loʻu auai i le fausiaina o se pomu faaniukilia e aofia ai se gaioiga e tasi. Sa ou sainia se tusi ia Peresitene Roosevelt e faamamafaina ai le manaomia o suesuega i se fua tele e suesue ai le avanoa e fausia ai se pomu faaniukilia. Sa ou matua iloa lelei le tulaga lamatia o tagata soifua o lona uiga o le manuia o lenei mea na tupu. Ae ui i lea, o le ono mafai e Nazi Siamani ona galue i le faafitauli lava e tasi ma le faamoemoe o le manuia na ou filifili ai e faia lenei laasaga. E leai lava se isi filifiliga sa ou faia, e ui lava sa avea pea aʻu ma se tagata faapasipifi mautu.”

O lea la, i se naunautaiga faamaoni e faatoilalo le leaga ua salalau atu i le lalolagi atoa i le tulaga o le Nazism ma le militarism, o le mafaufau sili o le faasaienisi na tuufaatasia ma faia le auupega sili ona mataʻutia i le talafaasolopito o tagata. Ina ua mavae Iulai 16, 1945, na amata ai e le lalolagi se vaega fou o lona ala - o se pa manuia na faia i le toafa i Niu Mekisiko. I le faamalieina i le manumalo o le faasaienisi, na taʻu atu ai e Oppenheimer, o lē na vaaia le galuega, i le taʻitaʻiʻau: “Ua uma nei le taua.” Na tali mai le sui o vaegaʻau: “E na o le pau lava le mea o totoe o le faapaʻū o pomu e 2 i Iapani.”

Na faʻaalu e Oppenheimer lona olaga atoa e tau ai le faʻateleina o ana lava auupega. I taimi o aafiaga ogaoga, sa ia “aioi atu e tipi ese ona lima, ona o le mea na ia faia faatasi ma i latou.” Ae ua tuai tele. O loʻo taʻavale le masini.

O le faʻaaogaina o auupega faaniukilia i faiga faʻapolokiki a le lalolagi e tuʻu ai lo tatou faʻalapotopotoga i luga o le pito o le ola i tausaga uma. Ma e naʻo le tasi lenei, o le faʻataʻitaʻiga sili ona mataʻina ma faʻaalia o le faʻaleagaina o le tagata lava ia o tagata.

I le ogatotonu o le 50s. I le seneturi lona XNUMX, na avea ai le atom ma "filemu" - o le uluai malosiaga faaniukilia a le lalolagi, Obninsk, na amata ona maua le malosi. O se taunuuga o isi atinaʻe - Chernobyl ma Fukushima. O le atinaʻeina o le faasaienisi ua aumaia ai gaioiga a tagata i le malo o suʻega ogaoga.

I se naunautaiga faamaoni e avea le lalolagi ma se nofoaga e sili atu, e faatoilaloina ai le leaga ma, faatasi ai ma le fesoasoani a le faasaienisi, e faia le isi laasaga i le atinaeina o tagata, o le sosaiete e faia ai auupega faataumaoi. Masalo na feoti tagata Maya i le auala lava e tasi, na faia ai "se mea" mo le manuia lautele, ae o le mea moni, na faanatinati lo latou iuga.

O le taunuuga o le Maya e faamaonia ai le aoga o le fua. O le atinaʻeina o lo tatou sosaiete - ma e aoga le iloaina - o loʻo alu i se ala faʻapena.

E i ai se auala i fafo?

O loo tatala pea lenei fesili.

O le fua e te mafaufau ai. Faʻaalu lou taimi - faitau i ona elemene faʻavae ma talisapaia le mea moni faʻafefe o faʻatusatusaga. I le feiloaiga muamua, o le faʻatusatusaga e taia ma le malaia. O le mataala o le laasaga muamua lea i le toe faʻaleleia. O le a le mea e fai e puipuia ai le paʻu o le malo?..

Tuua se tali