pua'a pa'epa'e Gentian (Leucopaxillus gentianeus)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • ituaiga: Leucopaxillus gentianeus (Pua Pa'epa'e Gentian)

:

  • Leucopaxillus amarus (ua tuai)
  • Leukopaxillus gentian
  • puaa pa'epa'e oona

Gentian pa'epa'e pua'a (Leucopaxillus gentianeus) ata ma fa'amatalaga

Ua: 3-12(20) cm le lautele, pogisa po o le lanu enaena, mama i luga o pito, faʻafefete muamua, mulimuli ane mafolafola, lamolemole, o nisi taimi e tomentose, teisi ivi i luga o le pito.

Hymenophore: lamela. O papatusi e masani lava, e eseese umi, pipii pe faʻailoga, e masani ona faʻasolosolo ifo i lalo i luga o le au, paʻepaʻe, mulimuli ane kulimi.

Gentian pa'epa'e pua'a (Leucopaxillus gentianeus) ata ma fa'amatalaga

Vaʻa: 4-8 x 1-2 cm. Pa'epa'e, lamolemole pe fai sina fa'a kalapu.

pulupa: mafiafia, pa'epa'e po'o samasama, ma se manogi pauta ma se tofo oona faigata. E le suia le lanu tipi.

Gentian pa'epa'e pua'a (Leucopaxillus gentianeus) ata ma fa'amatalaga

Spora lolomi: lanu paʻepaʻe.

E ola i totonu o le coniferous ma fefiloi (ma spruce, pine) vaomatua. Na ou mauaina nei pulouaitu i lalo o laau Kerisimasi. O nisi taimi e fai ai li'o "failaitu". E maua i lo tatou Atunuu ma atunuu tuaoi, ae e seasea lava. E nofo foi i Amerika i Matu ma Europa i Sisifo.

Summer, amataga o le tautoulu.

Gentian pa'epa'e pua'a (Leucopaxillus gentianeus) ata ma fa'amatalaga

O le pulou e le oona, ae ona o lona tofo sili ona oona e le mafai ona 'ai, e ui lava o nisi punaoa e taʻu mai ai pe a uma ona faʻafefeteina e talafeagai mo le masima.

E foliga mai o ni laina lanu enaena – mo se fa'ata'ita'iga, sikala, ae e aoga le tofo ma manino mea uma.

Tuua se tali