Подберезовик корековатый

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Boletales (Boletales)
  • Aiga: Boletaceae (Boletaceae)
  • Genus: Leccinum (Obabok)
  • ituaiga: Moega malo
  • Boletus faigata
  • Obabok e saua
  • Poplar boletus
  • Obabok faigata
  • Boletus faigata;
  • Poplar boletus;
  • Obabok e saua;
  • Obabok faigata;
  • Se mushroom malo;
  • O se moega uliuli.

O le tino o fua o se boletus malosi e aofia ai se 'au ma se pulou. O le aano o le pulou e paʻepaʻe, e matua faigata lava, ae afai e te tipi i luga o le pulou, e mumu. Afai e faʻaleagaina le pito i lalo o le aʻa, e lanu enaena le aano, ma a maeʻa sina taimi e maua ai se lanu efuefu-uliuli. O le manogi o le pulupulu o le boletus malosi e vaivai, o le manogi mushroom e ese, e tofo manaia.

Ole lautele ole pulou e eseese ile 6-15 cm. O foliga o mushroom laiti o le boletus faigata e faʻafefete ma hemispherical, ma i tino matutua fualaʻau e avea ma aluga. I luga o le paʻu o le mushroom, o loʻo i ai muamua se pito laʻititi, lea, a oʻo ina matua, e mou atu atoa ma e tumau pea le le lavalava. Faatasi ai ma le maualuga o le susu, o le pito i luga o le pulou e avea ma mucous, faʻatasi ai ma pito tautau. O le lanu o le pulou e mafai ona enaena-enaena, enaena-enaena, ocher-enaena, enaena-enaena.

O le hymenophore o le gaʻo e tuular. O tubules e 10 i le 25 mm le umi, muamua pa'epa'e, fa'asolosolo malie lanu samasama, ma a oomi, suia le lanu i le enaena enaena po'o le enaena olive. O vaega faʻavae o le hymenophore o spores e faʻaalia e se ellipsoid-fusiform poʻo le ellipsoid foliga. O le lanu o le pauta o le spore e eseese mai le oke-enaena i le okeri mama. Ole tele ole spore ole 14.5-16 - 4.5-6 microns.

Ole umi ole vae mushroom e eseese ile 40-160 mm, ma lona lautele ole 10-35 mm. I foliga, o le spindle-foliga poʻo le cylindrical, o nisi taimi e mafai ona faʻasino i le faʻavae. O le vaega pito i luga o le vae mushroom o loʻo faʻaalia i se lanu paʻepaʻe, ma o lanu lanumoana e masani ona iloa i lalo. I lalo ifo, o le lanu o le vae e lanu enaena, ma o lona luga atoa e ufiufi i una lanu enaena.

Boletus (Leccinum duriusculum) ata ma faʻamatalaga

E tupu a'e boletus malosi i togavao fefiloi ma lau, i luga tonu o le palapala. E iai le malosi e fai ai le mycorrhiza ma poplars ma aspens. E mafai ona e feiloai i lenei mushroom e le gata i vaega ma i le tuputupu ae tasi. Boletus malosi e manaʻo e ola i luga o eleele gaʻo. E seasea, ae e mafai lava ona e mauaina lenei ituaiga o boletus i luga o eleele palapala ma oneone. O le fuaina o fualaʻau e tupu mai i le ogatotonu o Iulai e oʻo i le faaiuga o Oketopa (o nisi taimi e maua ai le fua o tino o le boletus faigata i le ogatotonu o Novema). I nai tausaga ua tuanaʻi, o le tele ma le tele o faʻamatalaga ua faʻaalia o le boletus boletus mushroom o loʻo salalau lautele, e faʻafeiloaʻi tele ma tele ma tele.

O le boletus talatala o se mushroom taumafa, lea, pe a faʻatusatusa i isi ituaiga o boletus, o le aano e sili atu le mafiafia. O anufe e seasea amata ona amata i totonu, ma e fautuaina e faʻaaoga se boletus malosi ile mago pe fou. E fa'aaogaina e saunia ai mea'ai suamalie eseese.

O ituaiga faʻamatalaina e tutusa ma le tele o isi ituaiga o boletus. Ae ui i lea, o le boletus malosi e leai se mea e tutusa ai ma pulou oona pe le mafai ona 'ai.

Tuua se tali