Hepatitis (A, B, C, o'ona)

Hepatitis (A, B, C, o'ona)

O lenei pepa o faamatalaga e aofia ai viral hepatitis AB et C, faʻapea foʻi ma luga hepatitis oona.

Hepatitis o se fula o le ate, e masani ona mafua mai i fa'ama'i pipisi, ae o nisi taimi ona o le 'ava malosi, po'o vaila'au po'o vaila'au 'ona.

O auga e eseese tele mai lea tagata i lea tagata ma e faalagolago i le mafuaaga o le hepatitis. O nisi ituaiga o le hepatitis e mafua ai ona faaleagaina sa'o se vaega o le ate.

O le tele o le hepatitis e fofo fa'afuase'i, e aunoa ma le tu'ua ai o ni fa'afitauli. O nisi taimi e tumau pea le ma'i mo ni nai masina. A sili atu nai lo le 6 masina, e iloilo taimi masani. A matua'i fa'aleagaina le ate, o le toe fa'apipi'iina o lenei okeni atonu e na'o le pau lea o le vaifofo.

ituaiga

E mafai ona fa'avasegaina le hepatitis i ni vaega autu se lua:

  • le hepatitis viral, mafua mai siama siama. I atunuu atiaʻe, faʻamaʻi hepatitis A, B ma C e mafua ai le 90% o faʻamaʻi pipisi o le hepatitis. O fa'ama'i Hepatitis D, E ma le G e nafa ma le hepatitis.
  • le hepatitis e le-viral, e mafua ona o le taumafaina o oloa oona i le ate (ava malosi, vailaʻau oona, ma isi). hepatitis non-viral e mafai foi ona avea ma taunuuga o faamaʻi e aafia ai le ate, e pei o le ate gaʻo (gaʻo ate) ma autoimmune hepatitis (se hepatitis inflammatory masani o le amataga le manino, lea e iloga i le gaosiga o autoantibodies).

Fa'atele ole hepatitis

I Kanata,hepatitis C o le hepatitis viral sili ona taatele: i tausaga taʻitasi, e aafia ai le tusa ma le 45 i le 100 tagata1. Ae mo le hepatitis B, e aafia ai le tusa ma le 3 i le 100 Kanata, ma le hepatitis A, 000 i le 1,5.1,42.

Viral hepatitis e sili atu ona taatele i atunuu e le o ni alamanuia. LE 'hepatitis A. e fa'ama'i i Aferika, o nisi o atunu'u i Amerika i Saute ma Asia2. E tutusa lava le moni mo le hepatitis B. E moni, i le tele o atunuu o Aferika i Sahara ma Asia, lea e 8% i le 10% o le faitau aofaʻi o loʻo feaveaʻi leHepatitis B, o se tasi lea o mafuaʻaga autu o le oti o tagata matutua (mai le kanesa o le ate poʻo le cirrhosis). Toeitiiti atoa le 3% o le faitau aofaʻi o le lalolagi ua aʻafia i le siamahepatitis C. I Aferika, o le taatele o lenei faʻamaʻi e sili ona maualuga i le lalolagi: e sili atu i le 5%4.

O loʻo tauivi pulega o le soifua maloloina lautele e foia le hepatitis viral, lea e masani ona le iloa mo tausaga. A'o le'i faia se su'esu'ega, o le fa'ama'i e le gata na fa'aleagaina ai le tino, ae fa'apea fo'i ona sosolo atu i isi tagata.

O le matafaioi a le ate

E masani ona faʻatusatusa i se fale gaosi vailaʻau, o le ate o se tasi o totoga sili ona tele i totonu. I tagata matutua, e mamafa le 1 kilokalama i le 1,5 kilokalama. O lo'o i lalo tonu lava o le ivi 'aso'aso i le itu taumatau o le tino. O le ate e fa'agaoioia ma teuina (i se vaega) mea'ai mai le inumaga. O nei mea e mafai ona faʻaaogaina e le tino pe a manaʻomia. E fesoasoani fo'i le ate e fa'amautu le suka toto.

O mea oona (maua i le ava malosi, i nisi o fualaau faasaina, i nisi o vailaau, ma isi) o loo inuina e ui atu foi i le ate. Ina ia puipuia i latou mai le afaina, e talepe i lalo e le ate ona faamatuu atu lea i totonu o le manava e ala i le gaʻo, pe toe faafoi atu i le toto ina ia faamamaina e fatugaʻo ma aveese e ala i le urine.

Faiga fa'aitiitia

  • Hepatitis A. E aupito sili ona leaga o le hepatitis viral. E masani lava ona tau le tino i totonu o ni nai vaiaso ma tumau le puipuia mo le olaga. O lona uiga o lo'o iai ni antibodies e tetee atu ai i le siama, ae o le virus lava ia e le o toe iai. O le siama o le hepatitis A e salalau i le taumafaina ovai ormeaʻai faʻaleagaina. E mafai ona maua i le nofoa o se tagata ua pisia ma afaina ai mea'ai, vai po'o lima o se isi tagata. O mea'ai mata po'o mea'ai e le'i vela e sili atu ona fa'ama'i pipisi. E mafai fo'i ona feavea'i le siama e ala i i'a o le sami e selesele mai i nofoaga e lafoa'i ai otaota vale. Ole a'afiaga ole fa'ama'i e maualuga ile atunu'u e leaga tulaga ole tumama. I nei atunuu, toetoe lava o tamaiti uma ua uma ona aʻafia i le siama. O se tui e puipuia mai ai.
  • Hepatitis B. O le ituaiga hepatitis lea tele taimi i le lalolagi, ma le sili ona oti. Ole fa'ama'i hepatitis B e sosolo ile taimi ole itūʻaiga (semen ma isi sua o le tino o loʻo i ai) ma e le toto. E 50 i le 100 taimi e sili atu ai le pipisi nai lo le siama o le AIDS3. Fa'afesuia'i tui fa'aleagaina e mafai ona fa'aolaina. O le to'atele o tagata ua a'afia e mafai ona latou tete'e atoa le fa'ama'i. E tusa ma le 5% o loʻo tumau pea i le faʻamaʻi pipisi ma fai mai o ni "ave" o le siama. E leai ni fa'ailoga a le avefe'au, ae e maualuga le lamatiaga o le atia'e o le ate cirrhosis po'o le kanesa o le ate, o ma'i ia e lamatia ai le ola. E mafai e se tina sui ona pasi atu le siama i lana pepe i le taimi e fanau ai. O se tui na ofoina mai talu mai le 1982.
  • hepatitis C. Hepatitis C o le ituaiga o hepatitis viral e sili ona taufaavaleaaua e mafua mai i se virus e matua tetee lava. E o'o atu i le 80% o fa'ama'i fa'ama'i hepatitis C taimi masani. O le faailoaina o le mea mulimuli e fai si lata mai: na amata mai le 1989. O le siama e masani ona feaveaʻi e ala i fesoʻotaʻiga tuusaʻo ma fa'aleagaina le toto o le tagata : e masani lava i le fesuia'iina o tui e fa'aaogaina mo le tui o vaila'au, e ala i le tuiina o le toto e le'i su'eina, ma le toe fa'aaogaina o nila ma tui e le'i fa'amama. E seasea lava, e maua i taimi o feusuaiga le puipuia ma tagata ua aafia, aemaise lava pe a fesuiai toto (ma'i masina, manu'a i le itutinosa po o le anal). Ole mafua'aga numera tasi lea ole fa'atupuina ole ate. E leai se tui e puipuia mai ai.
  • Hepatitis oona. E masani ona mafua ona o le fa'aleagaina o le ava po'o le taumafaina o le ava malosi Foma'i. inuina o champignons inedible, fa'aalia i oloa vailaʻau (i totonu o fale faigaluega, mo se faʻataʻitaʻiga) faʻapea foʻi ma le ingestion o mea tau soifua maloloina faanatura or laau oona mo le ate (pei o laau o le aiga Aristolochiaceae, ona o le aristolochic acid o loʻo i ai, ma comfrey, ona o le pyrrolizidines o loʻo i ai) e mafai foi ona mafua ai le hepatitis oona. E fa'atatau i le mea e 'aina, o le hepatitis o'ona e mafai ona atia'e itula, aso po'o masina pe a uma ona fa'aalia. E masani lava, e fa'aitiitia fa'ailoga pe a tu'u le fa'aalia i le mea leaga. Ae ui i lea, e mafai e se tasi ona mafatia i le faaleagaina tumau o le ate ma mafatia, mo se faʻataʻitaʻiga, mai le cirrhosis.

Mafai faigata

Hepatitis e le maua i le taimi po'o e le lelei ona togafitia e mafai ona o'o atu ai i ni fa'alavelave matuia.

  • Ole faʻasologa o le hepatitis. O le lavelave lea sili ona fai soo. O le hepatitis e fai mai e tumau pe a le mafai ona fofo pe a uma le 6 masina. I le 75% o mataupu, o le taunuuga o le hepatitis B poʻo le C. O le gasegase faʻamaʻi e togafitia lelei e masani lava ona togafitia i totonu o le tasi i le tolu tausaga.
  • Cirrhosis. O le Cirrhosis o se gaosiga tele o "scars" i totonu o le ate, na faia o se taunuuga o osofaʻiga faifaipea (e toxins, siama, ma isi). O nei “palapala fibrous” e iu ina taofia ai le tafe saoloto o le toto i totonu o le okeni. 20% i le 25% o le hepatitis faaumiumi e alualu i luma i le cirrhosis pe afai e le lelei atoatoa togafitiga pe le mulimulitaia lelei.
  • Fofiti o le gaʻo. O le fa'alavelave sili lea o le cirrhosis. Ae ui i lea, e tatau ona maitauina o le kanesa o le ate e mafai foi ona tupu mai i le kanesa o loʻo i totonu o se isi okeni e sosolo atu i le ate e ala i metastasis. Hepatitis B ma le C, faapea foi ma le hepatitis oona e mafua mai i le soona taumafaina oava e tele lava ina alualu i luma ile kanesa.
  • Fa'ama'i hepatitis. E seasea lava, fulminant hepatitis o loʻo faʻaalia i se toilalo tele o le ate, lea e le mafai ona toe faia ana galuega. E tupu tele le fa'aleagaina o aano o le ate ma e mana'omia le fa'aliliuina o totoga. E tele lava ina tupu i tagata e maua i le hepatitis B po'o le hepatitis oona. Mo le tusa ma le 1 i le 4 tagata, e oti i se taimi pupuu.

Tuua se tali