Hepatocytes: naʻo mea e te manaʻomia e iloa e uiga i nei ate sela

Hepatocytes: naʻo mea e te manaʻomia e iloa e uiga i nei ate sela

O sela autu o le ate, hepatocytes o loʻo faia le tele o galuega taua: faʻamamaina o le toto, faʻaumatia o toxins, teuina ma le faʻapipiʻiina o suka, ma isi.

falegaosimea moni

O le tele o le ate e aofia ai hepatocytes faʻatulagaina i va, i le va o le taʻavale toto capillaries ma gaʻo vevela biliary. O falegaosimea moni, o nei sela e mafai ona pu'eina uma mea oona o lo'o taamilo i totonu o le toto ma aveese ai nei otaota i totonu o le ga'o. Ae e le na o le pau lea o le latou galuega, talu ai latou te teuina ma gaosia le tele o mea taua mo le tino: kulukose, triglycerin, albumin, masima masima, ma isi.

O le a le matafaioi a hepatocytes?

A aunoa ma ni hepatocytes galue, o le olaga o le tino e le sili atu i ni nai itula. O nei sela e maua ai le tele o galuega taua, e aofia ai:

  • lse pulea o le suka toto : i le tulaga o le hyperglycemia, o le pancreas e natia le inisalini, lea o le a faʻagaoioia ai le faʻaogaina ma le teuina o le kulukose toto e le hepatocytes. I le isi itu, i le tulaga o le hypoglycemia, e alu ese ai le glucagon, e faʻamalosia ai le hepatocytes e faʻasaʻo lenei malosi i le toto;
  • fa'amama toto : o le hepatocytes e faʻaumatia ai le toto o mea oona (ava malosi, vailaʻau, vailaʻau, ma isi), ona aveese lea ma le gaʻo; 
  • le fa'alilo o le ga'o lea, o lo'o teuina i totonu o le gallbladder, o le a tu'uina atu i totonu o le manava i le taimi o le fa'aluina. O lenei mea o loʻo i ai uma otaota e maua mai le toto ma gaʻo gaʻo, e mafai ona talepe i lalo gaʻo o loʻo faʻaaogaina e meaʻai i triglycerides, o se isi "suauʻu" o le tino;
  • o le tuʻufaʻatasiga o triglycerides mai le suka ma le ava malosi. O fatty acids ia e pei ona ta'ua i luga. E pei o i latou, o le mea lea e feaveaʻi e le toto i sela e manaʻomia (musele, ma isi) pe teuina i totonu o le tino;
  • gaosiga o mea fa'atupu toto, o lona uiga o polotini e aofia i le faʻatupu toto.

O a faʻamaʻi autu e fesoʻotaʻi ma hepatocytes?

Steatosis ate

O se fa'aputuga o triglycerides i le hepatocytes. O lenei fa'ama'i e mafai ona afua mai i le inu tele o le 'ava malosi ae fa'apea - ma e fa'ateleina pea - e tupu a'e i tagata mama'i e le inupia ae o lo'o mamafa pe maua i le ma'isuka ituaiga 2. fa'ama'i ga'o ga'o ole 'ava (NAFLD).

O le ate steatosis e tumau pea le leai o ni fa'aaliga mo se taimi umi a'o le'i mafua ai le hepatitis. O le tali faʻafefe lea e masani ona taʻitaʻia ai le mauaina o le pathology.

hepatitis

O le fula o le ate, o le hepatitis e mafai ona mafua mai i le ma'i ga'o o le ate, ae faapena foi i se siama e faateleina i le hepatocytes (hepatitis A, B po o le C virus), ona o fualaau faasaina, e ala i le aafia i se mea oona po o, e seasea, e ala i se faʻamaʻi autoimmune.

E eseese tele auga mai lea mataupu i lea mataupu: 

  • fiva;
  • leai se fia'ai .
  • manava tata;
  • taʻavale;
  • fa'aletonu o le manava;
  • jaundice;
  • ma isi tulaga faapena

E mafai ona vaivai pe ogaoga, alu ese na oi latou, pe tumau. O le hepatitis C, mo se fa'ata'ita'iga, e fa'ama'i i le 80% o fa'ama'i, ae o le hepatitis A e mafai ona fo'ia fa'afuase'i. O le fa'ama'i e mafai fo'i ona le iloa, ma e na'o le iloa pe a fa'asolosolo i le cirrhosis po'o le kanesa.

Cirrhosis

Afai e le tausia lelei o latou fulafula tumau, o le hepatocytes e iu lava ina oti le tasi ma le isi. O le ate e faasolosolo malie lava ona leiloa ana galuega.

O le faʻaalia o se tasi pe sili atu faʻalavelave e masani ona oʻo atu ai i le mauaina o le cirrhosis: faʻamaʻi toto, ascites (faʻalavelave faʻalavelave e fesoʻotaʻi ma le faʻaputuina o le vai i totonu o le peritoneal cavity), jaundice (jaundice o le paʻu ma le paʻepaʻe o mata, mimi pogisa), kanesa, ma isi.

Fofiti o le gaʻo

Hepatocarcinoma, po'o le hepatocellular carcinoma, e amata i se hepatocyte lea, ua le masani ai, ua amata ona fa'ateleina i se faiga fa'aanarchic ma fausia ai se tuma leaga. E seasea tupu lenei ituaiga o manu'a i luga o le ate e le'i maua le steatosis, hepatitis poo le cirrhosis.

O le leiloa o le mamafa e le mafaamatalaina, leiloa o le manaʻo, tiga o le manava, faufau ma puaʻi, vaivai lautele, foliga mai o se paʻu i totonu o le ate, aemaise lava pe a fesoʻotaʻi ma le jaundice, e tatau ona lapataia oe. Ae fa'aeteete: o nei fa'ailoga e taatele i isi fa'ama'i ate. E na'o se foma'i e mafai ona faia le su'esu'ega.

Taulaʻi nodular hyperplasia

Focal nodular hyperplasia o le faʻateleina lea o le numera o hepatocytes i le ate, ma mafua ai ona faʻateleina le tele. E ono alia'e mai nodules fibrous o le 1 i le 10 cm. O nei tuma, e seasea ma mama, e faʻamanuiaina e ala i le faʻaogaina o vailaʻau faʻamaʻi poʻo togafitiga faʻavae estrogen. O latou faʻalavelave e seasea. O le mea lea e seasea ai ona aveese i se taotoga.

E faʻafefea ona togafitia nei pathologies?

E ala i le togafitia lelei ma le umi o mafuaʻaga o le hepatitis (togafitiga faʻamaʻi, aveese le ava malosi, meaʻai e paʻu le mamafa, puleaina o le maʻisuka, ma isi), e mafai ona puipuia pe taofi le cirrhosis. Afai ua uma ona faʻaumatia aano, e le toe faʻamalolo, ae o le a le toe taofi le isi vaega o le ate. Afai o le cirrhosis ua matua alualu i luma, e na o se transplant e mafai ona toe faʻafoʻisia le le lelei o le ate, pe a maua se sulu.

I le tulaga o le kanesa, e lautele le vaega o togafitiga:

  • aveese vaega ole ate;
  • fa'ato'a atoa 'ona soso'o ai lea ma le fa'anofoina;
  • fa'aleagaina o le tuma e ala i leitio po'o microwave;
  • eletise;
  • chemotherapy;
  • ma isi tulaga faapena 

Ole ta'iala ole togafiti e fa'alagolago ile tele o mea, e aofia ai le numera o fa'ama'i, o latou lapo'a, o latou tulaga ma le tulaga o le ate.

E fa'afefea ona su'esu'eina ia fa'ama'i?

Fa'asaga i fa'ailoga e fa'ailoa mai ai se fa'ama'i o le ate, o le su'ega toto e fa'amaonia ai le a'afia o le ate (hypoalbuminemia, ma isi). Afai e leai se siama e iloa i totonu o le toto, o le a faʻatonuina le ultrasound, faʻaopoopo pe a manaʻomia ile MRI, CT scan poʻo le Doppler ultrasound. E mafai foi ona talosagaina se biopsy faaopoopo.

Tuua se tali