Hyposialia: faʻauigaina, faʻailoga ma togafitiga

Hyposialia: faʻauigaina, faʻailoga ma togafitiga

Matou te talanoa i le hyposialia pe a faʻaitiitia le gaosiga o le faua. O le faafitauli e le o se mea faatauvaa talu ai e mafai ona i ai se aafiaga taua i le tulaga lelei o le olaga: lagona o le gutu mago ma le fia inu tumau, faigata ona tautala pe mitiia meaai, faafitauli tautala, ma isi. E le gata i lea, e ui lava e le o taimi uma, e mafai. e fa'ailoa mai ai se isi fa'ama'i, e pei o le ma'i suka.

O le a le hyposialia?

Hyposialia e le o se pathological. E mafai ona tupu i le taimi o se fa'ata'ita'iga o le fa'agata, ma mou atu i le taimi lava e toe sua ai le tino.

Ae, i nisi tagata, hyposialia e tumau. E tusa lava pe le o aafia i le vevela ma inu le tele o vai, latou te lagona lava e pei o latou gutu mago. O lenei lagona, e taʻua foi o le xerostomia, e sili atu pe itiiti ifo le malosi. Ma e fa'amoemoe: e matua leai lava se faua. 

Manatua o le i ai o se lagona o le gutu mago e le masani ona fesoʻotaʻi ma le maualalo o le faua. Xerostomia e aunoa ma le hyposialia o se faʻailoga masani o le atuatuvale aemaise lava, lea e faʻaitiitia ai.

O a mafua'aga ole hyposialia?

Hyposialia e matauina i tulaga nei:

  • ose vaega o le fa'ainu : o le gutu mago e o mai faatasi ma laugutu mago ma ta'e, ma se lagona matua faateleina o le fia inu;
  • vailaau : tele mea e mafai ona i ai se aafiaga i le gaioiga o le salivary glands. O nei mea e aofia ai, mo se faʻataʻitaʻiga, antihistamines, anxiolytics, antidepressants, neuroleptics, diuretics, analgesics, antiparkinson drugs, anticholinergics, antispasmodics, antihypertensives poʻo le chemotherapy;
  • matua : fa'atasi ai ma le matua, o le fa'asusu fa'afuafua e fa'aitiitia fua. E le fesoasoani fualaau. Ma o le faʻafitauli e sili atu ona iloga i le taimi o le vevela, ona o tagata matutua e lagona le le fia inu, e tusa lava pe leai se vai o latou tino;
  • togafitiga fa'avevela ile ulu ma/po'o le ua e mafai ona afaina ai le salivary gland;
  • ave'esea se tasi po'o le sili atu fo'i fa'ava'a, ona o le tuma mo se faataitaiga. E masani lava, o faua e maua mai i pa'iga fa'aulu e tolu (parotid, submandibular ma sublingual) fa'atasi ai ma fa'aoga fa'asusu fa'asoa fa'asoa ile mucosa gutu. ‘Āfai ‘ua ‘ave‘esea nisi, ‘ona fa‘aoso atu ai lea o faua o isi, ‘ae lē fa‘apei o le taimi muamua;
  • poloka o le ala faua e ala i le lithiasis (fa'aputuina o minerale e fai ma ma'a), o se fa'ama'i fa'ama'i (lea e fa'aiti ai le lumen o le alāvai) po'o se pala'i faua e mafai ona taofia ai le sao mai o faua na gaosia e se tasi o fa'asusu. I lenei tulaga, o le hyposialia e masani ona faʻatasi ma le mumū o le gland, lea e tiga ma fulafula i le tulaga o le faʻaleagaina o le alafau poʻo le ua. E le o se mea e leiloa. E fa'apea fo'i, o le parotitis e mafua mai i siama po'o le so'otaga i le ma'i mumps e mafai ona fa'alavelave i le gaosiga o faua;
  • nisi faama'i faaumiumifa'ailoga, e pei ole ma'i Gougerot-Sjögren (fa'aigoa o le sicca syndrome), ma'i suka, HIV/AIDS, fa'ama'i fatuga'o tumau, po'o fa'ama'i Alzheimer e aofia ai le hyposialia. O isi faʻamaʻi e mafai foi ona aʻafia ai le salivary system: tuberculosis, lepela, sarcoidosis, ma isi.

Ina ia maua le mafuaʻaga o le hyposialia, aemaise lava le faʻamalo ese o le manatu o se faʻamaʻi ogaoga, atonu e tatau i le fomaʻi ona faʻatonu suʻega eseese: 

  • su'esu'ega faua;
  • fua o le tafe;
  • suʻega toto;
  •  ultrasound ole salivary glands, etc.

O a fa'ailoga o le hyposialia?

Ole fa'ailoga muamua ole hyposialia ole gutu mago, po'o le xerostomia. Ae o le leai o se faua e mafai foi ona i ai isi aʻafiaga:

  • faateleina le fia inu : ole gutu ma/po'o le fa'a'i e pipii ma mago, ta'e laugutu ma mago le laulaufaiva, o nisi taimi e le masani ai le mumu. E mafai foi ona maua e le tagata se lagona o le mu poʻo le ita o le gutu mucosa, aemaise lava pe a 'ai meaʻai vevela;
  • faigata ona tautala ma 'ai E masani lava, o le faua e fesoasoani i le lubricate o le mucous membranes, lea e fesoasoani i le lamu ma le foloina. E auai i le faʻasalalauina o meaʻai, o le mea lea i le iloa o le tofo. Ma o ana enzymes e amataina le ga'ina e ala i le talepeina o se vaega o meaai. A le lava le aofa'i e fa'atino ai nei matafaioi, e faigata ai i tagata gasegase ona fa'amatala ma leiloa lo latou 'ai;
  • faafitauli tautala : i le faaopoopo atu i lana matafaioi i le gaogao, e iai foʻi se puipuiga o le faua e faasaga i le acidity, siama, siama ma sigi. A aunoa ma lea, o nifo e sili atu ona faʻafefe i lua ma faʻamaʻi. Mycoses (ituaiga candidiasis) sili atu ona faigofie. E fa'aputu mea'ai i le va o nifo, talu ai e le'o toe "mama" i faua, o le mea lea e sili atu ai le fa'ama'i o le a'u (gingivitis, sosoo ai ma le periodontitis), e pei o le manava leaga (halitosis). O le ofuina o se tui nifo e mafai ona aveese e le lelei foi le taliaina.

E faapefea ona togafitia le hyposialia?

I le tulaga o se pathology autu, o lona togafitiga o le a ave i ai le faamuamua.

Afai o le mafuaʻaga o vailaʻau, e mafai e le fomaʻi ona suʻesuʻeina le avanoa e taofi ai le togafitiga e nafa ma le hyposialia ma / poʻo le suia i se isi mea. Afai e le mafai, atonu e mafai e ia ona faʻaititia le faʻatonuga o tui pe vaevaeina i ni nai tui i aso taitasi nai lo le tasi. 

Ole togafiti ole gutu mago lava ia e fa'atatau ile fa'afaigofieina ole 'ai ma le tautala. I le faaopoopo atu i le tumama ma fautuaga o mea taumafa (inu atili, aloese mai le kofe ma le tapaa, fufulu lelei ou nifo ma se fulunifo talafeagai, asiasi i le fomai nifo i le tolu i le fa masina, ma isi), e mafai ona faʻatonuina mea e sui ai faua poʻo lubricants gutu. Afai e le lava, o loʻo i ai vailaʻau e faʻaosofia ai le salivary glands, pe a faʻapea o loʻo galue pea, ae o latou aʻafiaga e le o faʻatauvaaina: afu tele, tiga o le manava, faufau, ulu ulu, niniva, ma isi. O le mea lea e le faʻaaogaina ai. ua tele tele.

Tuua se tali