O ia lea e masani ona osofaʻia fafine. O le a le mea e 'Alo'ese e Fa'aiti'itia ai lou Tu'u mai i le Kanesa o le Susu?

O le kanesa o le susu o le kanesa taatele lea i fafine. E ui lava o loʻo avea pea ma faʻalapotopotoga a tamaitai i luga atu o le 50, ae na faʻaalia foi i se avalance i tupulaga talavou i tausaga talu ai nei. Suiga o le kenera, matua, fa'amasani fa'amasani po'o le tuai ona avea ma tina. E tele a'afiaga e mafai ona fesoasoani i le fa'aalia o le ma'i. Ae pe na e iloa e tāua foʻi au meaʻai? Vaʻai pe o le a le mea e mafai ona e faia e oe lava ina ia le faʻateleina le lamatiaga o oe lava.

iStock Va'ai le fa'ailoga 11

tumutumu
  • Fa'ato'a faigofie ma lavelave. O a ia mea ma o fea e mafai ona maua ai? [MATOU FAAMANATU]

    Carbohydrates, poʻo suka, o se tasi lea o faʻalapotopotoga sili ona tele i le natura. E tele a latou galuega; mai mea fa'atau ma…

  • O'omiga o le ea - a'afiaga i le soifua maloloina ma le soifua manuia, eseesega, suiga. E faapefea ona taulimaina?

    O le mamafa o le ea o le fua faatatau lea o le tau o le malosi o loʻo oomi ai e le koluma ea i luga o le fogaeleele (poʻo se isi paneta) i luga o le mea lea ...

  • E ala i le acromegaly, na ia fuaina le 272 cm. Sa matua mata'utia lona olaga

    Robert Wadlow, ona o lona maualuga tulaga ese, ua avea ma mea e sili ona fiafia i ai le motu o tagata. Ae ui i lea, sa i ai se tala faatino i aso uma i tua atu o le faatupulaia tele. Na maliu Wadlow i le 22 o ona tausaga ...

1/ 11 Su'ega o le susu

2/ 11 Ua mata'utia le fuainumera

E tusa ai ma se lipoti i le 2014, na faia i lalo o le lagolago a le Polish Society for Breast Cancer Research, i le 2012, o le kanesa o le susu na tulaga lua i mataupu uma o le oncological fou faatoa maua i le lalolagi - e tusa ma le 2% o mataupu. Ae paga lea, i Polani e toetoe lava 12% o faʻamaʻi uma. Ma e ui lava o se tasi o kanesa sili ona suʻesuʻeina - ua uma ona tatou iloa e uiga i ai ma o ona togafitiga e maua ai le tele o avanoa, i le 23 tausaga talu ai o loʻo faʻatupulaia pea. E a'afia ai e le gata i tama'ita'i e 30-50 tausaga le matutua, ae ua fa'ateleina ma fa'ateleina i tagata laiti. E tusa ai ma faʻamaumauga mai le National Cancer Registry, o le aʻafiaga o le kanesa o le susu ua faʻaluaina i fafine mai le 69-20 tausaga. O tausaga uma lava, e maua i le 49 gasegase, ma o loʻo valoia i nai tausaga o lumanaʻi, i tausaga taʻitasi, o lenei faʻamaʻi o le a aafia ai le sili atu i le 18 fafine.

3/ 11 O loo faaauau pea ona faateleina le olaga faitino

O le kanesa o le susu o se faʻamaʻi lea, o le mea e leaga ai, e masani ona oti i Polani. E taufaaleaga ma atiaʻe asymptomatically i le taimi muamua, o le mea lea o le tele o mataupu e maua naʻo se tulaga maualuga. O lo'o fa'atatauina o lo'o i ai i le tulaga tolu i le tulaga o le oti i gasegase uma o lo'o a'afia ai Polani. I le taimi lava e tasi, e pei ona faʻaalia i faʻamaumauga mai le 3, o le kanesa o le susu e faʻatatau i le 2013% o maliu i fafine, o loʻo i ai i le taimi tonu o le kanesa o le mama. E iai sona itu patino aemaise lava. E pei ona faamamafaina e le au tusitala o le lipoti, i lalo o le lagolago a le Polish Society for Breast Cancer Research, o le le mafai ona galue o se tamaitai e maua i le kanesa o le susu e mafua ai, sili atu i mea uma, le tau e le mafai ona vaaia - "faatapulaaina pe alu ese atoa mai. olaga fa'aagafesootai ma fa'apolofesa; mo lenei mafuaaga, ua avea foi le kanesa o le susu ma faamai o aiga atoa ma le siosiomaga vave o gasegase. “

4/ 11 E taua le taumafa

E ui o le mea pito sili ona taua i le togafitiga o le kanesa o le susu o le puipuia, aofia ai. su'ega masani e mafai ai ona vave amata togafitiga, e aliali mai o mea tatou te 'ai e ono a'afia ai fo'i le lamatiaga o le atia'e o lenei kanesa i fafine. Ua manatu saienitisi e mafai ona tatou suia le 9 mai le 100 o le kanesa (9%) i le na o le suia o le auala tatou te 'ai ai. E ui o su'esu'ega i mea'ai ma le kanesa o le susu e le mautinoa, e iai fa'amaoniga e fa'ailoa mai o nisi mea'ai e ono fa'ateleina ai le a'afia o fafine i nisi o ituaiga o kanesa o le susu. Siaki lelei mea e tatau ona e aloese mai ai pe a e manaʻo e sili atu le puipuia o oe mai lenei faʻamaʻi faigata.

5/ 11 Ga'o

E ui lava o le ga'o o se vaega taua o lo tatou tino, ua fa'aalia o le ituaiga ga'o e mafai ona tele sona sao i le fa'ateleina o le lamatiaga o le atia'e o le kanesa o le susu. O lo'o fa'ailoa mai e, fa'atasi ai ma isi saienitisi Europa na latou su'esu'eina le lisi o tama'ita'i e to'a 11 mai le 337-20 tausaga le matutua mai atunu'u e 70 mo se vaitaimi e silia ma le 10 tausaga. Na latou iloa oi latou e 'ai le ga'o sili ona tumu (48g / aso) e 28% sili atu ona maua i le kanesa o le susu nai lo i latou e 'ai itiiti (15g / aso). Ua faaopoopo mai e saienitisi i Milan e faapea, o le tele o le taumafaina o ga'o atoa ma ga'o tumu, aemaise o mea'ai e maua mai i mea'ai sili ona gaosia, e mafai ona feso'ota'i ma le fa'ateleina o le a'afiaga o nisi o ituaiga o kanesa o le susu, e aofia ai na mea e fa'alagolago i le homone, e tali atu i le maualuga o le estrogen po'o le progesterone. i totonu o le tino. A'o le'i fa'amautu se aofa'i saogalemu o ga'o tumu, o lo'o fautuaina e le au su'esu'e fa'ama'i e aofia ai mai le Rutgers Cancer Institute i New Jersey e fa'atapula'a mea e le lelei e pei o mea'ai vave, suamalie, mea'ai falai ma mea'ai masima i au mea'ai i aso uma.

6/ 11 Suka

E ui lava e leai se faʻamaoniga mautinoa o se aafiaga tuusaʻo o le suka i le atinaʻeina o le kanesa o le susu, o nisi suʻesuʻega e faʻaalia ai e aʻafia ai le lamatiaga o le kanesa. O se vaega o saienitisi mai le MD Anderson Cancer Center i le Iunivesite o Texas, na lomia se suʻesuʻega i isumu na faʻaaogaina se meaʻai ma faʻamaufaʻailoga e faʻatusatusa i se lisi masani "Western", e mauoa i, inter alia, i carbohydrates mama. Na aliali mai o le maualuga o le sucrose ma le fructose na mafua ai le sili atu i le 50% o isumu e atiaʻe ai le kanesa o le susu. O le mea taua, o le tele o isumu e 'ai a latou isumu, o le tele foi lea o le faʻamaʻi pipisi e ala i le matauina atili o manu mamaʻi. Ae e le o mea uma. O se suʻesuʻega a Italia, o le taimi lenei i tagata, lomia i le American Journal of Clinical Nutrition, na faʻamaonia ai se fesoʻotaʻiga i le va o le taumafaina maualuga o meaʻai e maualuga le glycemic index ma le kanesa o le susu. O le "pepa" e aofia ai e le gata o meaʻai suamalie, ae faʻapea foi pasta ma araisa paʻepaʻe. Ua fa'ailoa mai o le vave tele o le fa'atupuina o le kulukose o le toto i se mea'ai ma fa'atupu ai le pa tele o le inisalini pe a uma se 'aiga, o le maualuga fo'i lea o le a'afiaga o le kanesa e fa'alagolago i le estrogen. Manatua, o le suka e te faʻaopopo i lau lisi i le aso, e aofia ai le suka e sau mai suamalie, meli poʻo mea inu ua uma ona saunia, e le tatau ona sili atu i le 5% o le malosi e te maua mai le 'ai ma le inu i le aso. E pei ona fautuaina e le American Heart Association, o le tele o fafine e le tatau ona sili atu i le 20g o le suka i le aso (tusa ma le 6 sipuniti), e aofia ai le aofaʻi o loʻo i ai, mo se faʻataʻitaʻiga, i meaʻai e sili ona gaosia.

7/ 11 Mea suamalie fa'afua

O le tele o saienitisi latou te fautua mai e le gata o le suka, ae o ana mea e suitulaga ai, e mafai ona fesoasoani le tuusao i le atinaʻeina o le tele o faʻamaʻi. O suʻesuʻega a le Washington University School of Medicine ua faʻaalia ai o se tasi o suamalie, sucralose, e mafai ona mafua ai le tele o le inisalini i totonu o le toto, ma o le soona taumafa, e mafai ona matua faʻateleina lona tau. Ma o lenei, e tusa ai ma, inter alia, tagata suʻesuʻe i le Imperial College London School of Public Health i Egelani, atonu e iai se aʻafiaga i le lamatiaga o le atiaʻe o le kanesa o le susu. I le maeʻa ai o se suʻesuʻega a le 3300 fafine, na maua ai oi latou e iai faʻalavelave faʻafuaseʻi e fesoʻotaʻi ma le faʻalavelave le tali atu o le tino i le inisalini poʻo le le mafai ona gaosia e sili atu le lamatiaga o le kanesa nai lo i latou e leai ni faʻalavelave. O se tasi o su'esu'ega tele a fafine failele (WHI) ua fa'amaonia mai ai foi o le vaega o tagata e maualuga le maualuga o le inisalini e toetoe lava 50% e sili atu ona maua i le kanesa o le susu nai lo i latou e maualalo le maualuga o le inisalini. E ui e le o sao sa'o mai le fa'atupuina o le kanesa o le susu o mea suamalie, ae e le tatau ona soona fai, ma e tatau ona siaki le Acceptable Daily Intake (ADI) mo "sweet compound" ta'itasi a'o le'i fa'aopoopoina i lau lisi o aso ta'itasi.

8/ 11 Aano o manu tunu

E ui ina suamalie, ae e foliga mai o le taumafaina soo e mafai ona fesoasoani i le faʻateleina o le lamatiaga o le atiaʻe o le kanesa o le susu. O le kukaina o polotini a manu i le vevela maualuga e mafai ona faʻateleina ai le atinaʻeina o heterocyclic amines (HCA), lea ua faʻamaonia e avea ma mea e mafai ona mafua ai le kanesa o le susu. E tusa ai ma suʻesuʻega na lomia e le Cancer Project, o tagata solitulafono e sili ona leaga e le gata o moa tunu, puaa, povi poʻo samani, ae o ituaiga uma o aano o manufasi falai ma tao i le vevela maualuga. O iloiloga e faʻamaonia ai o le HCA anotusi, e ui lava e eseese e faʻatatau i le auala e saunia ai se ipu tuʻufaʻatasia, e faʻatupulaʻia i taimi uma i le faateleina o le vevela o le falai poʻo le kuka. O se tasi o suʻesuʻega na taʻua, faʻatasi ai, Toeitiiti faʻalima taimi e sili atu ai le lamatiaga o le atiaʻe o le kanesa o le susu i fafine o loʻo 'ai aano o manufasi e matuaʻi vela pe a faʻatusatusa ia i latou e fiafia i aano o manufasi feololo pe maualalo falai. Ua fa'atupula'ia fo'i le fa'alavelave pe a 'aina lea ituaiga mea'ai i aso uma. Ua faaopoopo foi e le American Cancer Research Institute o le fofoina o aano o manufasi e faateleina ai le anotusi o mea oona, o lea e tatau ai ona aloese mai lenei faiga kuka.

9/11 Ava

O se tulaga fa'amaonia fa'amaonia mo le atina'eina o le kanesa o le susu, o le a'afiaga e fa'atupula'ia i le aofa'i o mea'ai. O su'esu'ega faifaipea e fa'aalia ai o le inu pia, uaina ma le 'ava e fa'ateleina ai le fa'atupuina o nei ituaiga o kanesa e fa'alagolago i hormones. O le ava malosi e mafai ona fa'atuputeleina fa'ata'ita'iga le maualuga o le estrogen e feso'ota'i ma le fa'aosoina o le kanesa o le susu. I le taimi lava e tasi, ua faailoa mai e saienitisi e mafai e le ava malosi ona faaleagaina ai le DNA i sela ma aafia ai foliga o le maʻi. Fa'atusatusa i tagata e le inu 'ava, o fafine e inu 'ava malosi i nisi o taimi e la'ititi le fa'atupuina o le kanesa. Peita'i, ua lava mo i latou le fa'ateleina o le inu ava malosi i le 2-3 inu i le aso e 20% e sili atu ai ona maua i le kanesa o le susu. E fa'atatau e le au popoto e fa'apea, o fua fa'asolosolo ta'itasi o se meainu 'ava malosi e ono fa'ateleina ai le fa'ama'i i le isi 10%. I le taimi lava e tasi, ia manatua o se suʻesuʻega i le 2009 o loʻo faʻaalia ai o le inu 3-4 mea inu i le vaiaso e faʻateleina ai le lamatiaga o le toe tupu mai o le kanesa o le susu i fafine ua maua i le kanesa o le susu, e oʻo lava i le amataga. O le mea lea ua fautuaina ai e le American Cancer Society tamaitai ia aua neʻi sili atu le fua o le tasi le ava malosi i le aso, o le 350 ml pia, 150 ml uaina poʻo le 45 ml o le ava malosi.

10/ 11 Mea'ai apa

E le gata o le ava ua tapunia i totonu o le vaomatua, ae o fualaau faisua, fualaau aina, sisi, aano o manu ma nati. Ua uma ona maua oloa mai le 5 o ia afifi e mafai ona siitia le maualuga o le bisphenol A (BPA) i le tino i le 1000-1200% - o se mea e mafai e lou tino, faatasi ai ma isi, ona faʻataʻitaʻiina le estradiol. E ui o le faʻaaogaina o le BPA e faʻatagaina i totonu o le Europa Europa ma e iai sona igoa tauleleia mo le saogalemu o vailaʻau, e toʻatele saienitisi e lapatai mai i le soona faʻaaogaina. I lalo o le suʻesuʻega a saienitisi, faʻatasi ai ma isi paleni hormonal fafine, faʻaletonu e ono faʻaosoina ai le fausiaina o sela o le kanesa. Ole maualuga ole maualuga ole BPA ole toto e fesoʻotaʻi e le gata i le polycystic ovary syndrome poʻo le endometriosis, ae pei ona faʻaalia i le 2012 suʻesuʻega i le Iunivesite o Calabria i Italia, o lenei mea e mafai ona avea ma mea e faʻaosofia ai le gaosiga o se porotini e nafa ma le atinaʻeina o le kanesa o le susu. O le mea lea ua fautuaina ai e le au suʻesuʻe le faʻaogaina o lenei ituaiga o meaʻai i se tulaga faʻalelei ma faʻatapulaʻa le taumafaina o meaʻai tuʻuapa ae fiafia i oloa fou.

11/ 11 Ova le mamafa ma le puta

E ui lava e mafai ona aʻafia i latou i mea eseese, e toetoe lava o taimi uma e faʻatatau i meaʻai. Manatua o le tele o ga'o o le tino e mafai ona fa'atupula'ia ai lou a'afiaga o le atia'e o le kanesa o le susu, e aofia ai le fa'ateleina o le maualuga o le estrogen po'o le maualuga o le inisalini i le toto. Ua fautua mai tagata suʻesuʻe e tusa ma le 5 i le 100 mataupu o le kanesa (5%) e mafai ona aloese mai le faatumauina o le mamafa o le tino. Afai tatou te faʻaopoopoina le faʻamalositino i lenei mea, o le avanoa e maʻi ai e sili atu ona maualalo. O se su'esu'ega e tasi na maua ai e tusa lava pe 1-itula savali i aso taitasi e mafai ona fesoasoani e fa'aitiitia le lamatiaga o le kanesa o le susu. Ua faamamafa foi e saienitisi Farani e tusa lava pe ua uma ona maua ma togafitia le kanesa, e mafai foi ona fesoasoani le faamalositino, e faaitiitia ai le lamatiaga o le toe tupu mai o le maʻi. Ole aofaiga fautuaina ole ta'aloga mo le puipuia lelei ole kanesa e tusa ole 4-5 itula ile vaiaso. Pau lava le mea e te mana'omia o se gaio'iga feololo, pei ole savali saosaoa po'o le uila.

Tuua se tali