Ma'i fa'ama'i

Meningeal syndrome o se seti o faʻamaoniga e faʻaalia ai se maʻi i totonu o le meninges (membranes o loʻo siomia ai le faiʻai ma le uaea). O ona fa'ailoga autu e tolu o le tiga o le ulu, pua'i ma le ua malo. O le ma'i fa'ama'i ole ma'i ole ma'i ole fa'alavelave fa'afoma'i.

Meningeal syndrome, o le a le mea?

Fa'amatalaga ole ma'i fa'ama'i

O meninges o mea puipui mo le fatugalemu o le tino. O latou ta'i tolu o pa'u soso'o e ufiufi ai le fai'ai i totonu o le va'a ma le va'ai i totonu o le va'aiga (spine).

Matou te talanoa e uiga i le ma'i o le ma'i ma'i e fa'ailoa ai se seti o fa'ailoga e fa'ailoa mai ai le mafatia o le manava. O lenei ma'i e masani ona fa'ailogaina i fa'ailoga e tolu:

  • tiga ulu (headaches),
  • faasuati
  • malo ma tiga maso i le ua.

O isi fa'ailoga e masani ona matauina (silasila i le vaega "Fa'ailoga" o lenei pepa). I sina masalosaloga itiiti, e mana'omia fautuaga fa'afoma'i. Ma'i fa'ama'i e mana'omia le tausiga fa'anatinati ma fa'anatinati.

Mafua'aga ole ma'i fa'ama'i

O le ma'i fa'ama'i e fa'aalia i le ma'i fa'ama'i (flammation of meninges) ma le subarachnoid hemorrhages (pa'u o le toto i le maninges). E eseese a latou mafuaaga.

I le tele o mataupu, o le subarachnoid hemorrhage e mafua mai i le ta'e po'o le gau o se intracranial aneurysm (o se ituaiga o hernia e tupu i luga o le puipui o alatoto). O le ma'i fa'ama'i e mafua ona o se fa'ama'i viral po'o siama. O le fa'ama'i fa'ama'i e va'aia i nisi taimi pe a a'afia le ma'i ma le fai'ai e ufiufi ai.

Manatua: O nisi taimi e iai le fenumiai i le va o le ma'i fa'ama'i ma le fiva fai'ai. Meningeal syndrome o le seti o faʻamaoniga e mafai ona tupu i le maʻi maʻi. I le isi itu, o le ma'i fai'ai e mafai ona i ai isi mafua'aga nai lo le fa'ama'i.

Tagata atugalu

E mafai ona tupu le ma'i ma'i i so'o se matua. Ae ui i lea, o le lamatiaga e maualuga atu i:

  • tamaiti i lalo o le 2 tausaga le matutua;
  • talavou ma talavou matutua mai le 18 i le 24 tausaga;
  • tagata o loʻo faʻavaivaia le puipuiga o le tino, e aofia ai tagata matutua, tagata e iai faʻafitauli masani o le soifua maloloina (kanesa, AIDS, ma isi), tagata i le faʻamagaloga mai se maʻi, i latou o loʻo faʻaaogaina fualaau faasaina e faʻavaivaia ai le puipuiga.

Subarachnoid hemorrhage o se faʻamaʻi e tumau pea ona seasea. Ae ui i lea, o lona aʻafiaga e faʻateleina i le matua.

Su'esu'ega ole ma'i fa'ama'i

O le ma'i fa'ama'i ole ma'i ole fa'ama'i ole fa'alavelave fa'afuase'i. Faʻafeiloaʻi ma faʻailoga faʻapitoa poʻo se masalosalo itiiti, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi le auʻaunaga faafomaʻi faʻafuaseʻi.

Ole su'esu'ega ile falema'i e mafai ona iloa ai fa'ailoga masani ole ma'i fa'ama'i. E mana'omia nisi su'ega e iloa ai le mafua'aga. Ole su'esu'ega ole su'ega ole lumbar puncture e aofia ai le su'eina ole sua ole cerebrospinal o lo'o i totonu ole meninges e su'esu'e ai. O le au'ili'iliga e mafai ai ona iloa le va o le maningitis po'o le subarachnoid hemorrhage.

E mafai fo'i ona fai isi su'ega a'o le'i tu'i le lumbar pe a mae'a fo'i:

  • fai'ai ata;
  • su'ega fa'aletino;
  • se electroencephalogram.

Fa'ailoga ole ma'i fa'ama'i

headaches

O le ma'i o le Meningeal e fa'aalia i ni fa'ailoga autu e tolu. O le mea muamua o le faʻaalia o le ulu malosi, faʻasalalau ma faifai pea. O nei mea e faʻateleina i le taimi o nisi gaioiga, i luma o le pisa (phonophobia) ma le i ai o le malamalama (photophobia).

faasuati

O le fa'ailoga masani lona lua o le ma'i maningeal o le tupu mai o le faufau ma le pua'i.

Malosiaga musika

O le fa'aaliga o le fa'ama'a'a maso o le fa'ailoga masani lona tolu lea o le ma'i fa'ama'i. O loʻo i ai se faʻamaʻi o maso o le ivi (musele loloto o le pito i tua) lea e masani ona mafua ai le malo o le ua e fesoʻotaʻi ma le tiga e susulu i tua.

Isi faʻailoga fesoʻotaʻi

O fa'ailoga e tolu o lo'o muamua atu e sili ona masani ai le ma'i fa'ama'i. Ae ui i lea, e mafai ona latou faʻaalia i latou lava i auala eseese e faʻatatau i le mataupu. E le masani foi mo i latou ona o faatasi ma isi faailoga e pei o:

  • papala;
  • se tulaga fiva;
  • faʻalavelave o le malamalama;
  • fa'aletonu le fatu po'o le manava manava.

Togafitiga mo le ma'i fa'ama'i

O le puleaina o le ma'i fa'ama'i e tatau ona fa'atonu ma vave. E manaʻomia le falemaʻi faʻafuaseʻi ma e aofia ai le togafitia o le mafuaʻaga autu. Togafitiga mo le ma'i fa'ama'i e mafai ona aofia ai:

  • togafitiga fa'ama'i mo maningitis siama;
  • togafitiga antiviral mo nisi maningoencephalitis e mafua mai viral;
  • taotoga mo aneurysm.

Puipuia ma'i fa'ama'i

O le puipuia o le ma'i fai'ai e aofia ai le puipuia o le lamatiaga o le maningitis ma le subarachnoid hemorrhage.

E tusa ai ma le maningitis, o le puipuiga o le lamatiaga o faʻamaʻi e faʻavae i luga o:

  • tui, aemaise ile Haemophilus Influenzae type b;
  • faiga tumama e fa'atapula'a ai le ono afaina.

E tusa ai ma le subarachnoid hemorrhage, e sili ona fautuaina e tau faasaga i mea taua e mafai ona faʻaleleia ai le atinaʻeina o se intracranial aneurysm. O lea e fautuaina ai le tau faasaga i le toto maualuga ma le atheroma (teuga o gaʻo i luga o le puipui o alatoto) e ala i le tausia o se olaga soifua maloloina e aofia ai:

  • se mea'ai maloloina ma paleni;
  • faamalositino masani.

Tuua se tali