Mea'ai: mea'ai sa'o e fesoasoani i lou alo e toe malosi

Dtalu mai ni nai aso, o lo'o ofuina e lau tama la'u maina papier-mâché. E fetolofi solo, e itaita ma tagi gofie. Ia mautinoa, e masani lava i lenei taimi o le tausaga! Afai na ia maua se faasologa o maʻi i lenei taumalulu - tonsillitis, malulu, flu ma isi faʻamaʻi faʻamaʻi - o lona tino puipuia e tatau ona faʻaogaina ana lava punaoa e puipuia ai o ia lava. vitamini ma minerale faasao, ae faapito tonu lava uʻamea ma vitamini C, mea e lua e faʻaumatia ai siama ma microbes. Ae e ala i le aofia ai o nei mea toning mea'ai o lo'o le lava, o le a vave ona toe fa'afouina. E aunoa ma le galo ona faalauiloa se fugala'au paleni intestinal ina ia sili atu ona lelei lona puipuiga. Tu'u mea'ai fa'afefete pei o le yogurt i le lisi.

E mana'omia le taumafaina o le u'amea

Faʻataunuʻu uʻameao loo taatele pea i aso nei : e tusa ai ma le National Health Nutrition Program (PNNS), e aafia ai le va 20 ma le 30% o tamaiti e oʻo atu i le 3 tausagas ma, e tusa ai ma Prof. Patrick Tounian, ulu o le pediatric nutrition ma gastroenterology matagaluega i Trousseau falemai, i Pale, i le va. 10 ma le 20% o tamaiti i le va o le 3 ma le 10 tausaga le matutua. Ae ui i lea, o lenei minerale o se mea taua o le hemoglobin : o se faaletonu e mafua ai le le lelei o le okesene o le toto ma, i le isi itu, e mafua ai le vaivai tele i tamaiti. Afai e te mauaina lau tama itiiti sesega ma le vaivai, vaai lana foma'i. Se su'esu'ega mae'ae'a ma, pe a mana'omia, se su'ega toto mo fua lona fa'ameamea (ferritin) o le a lava e iloa ai le anemia, lea e mafai e le foma'i ona fa'atonu a u'amea faaopoopo pe tusa ma le tolu masina. Ae o le tele o taimi, o le a ia fautuaina faapitoa e faʻamalosi i meaʻai o loʻo i ai.

E tusa ai ma le National Food Safety Agency (ANSES), fautuaina le taumafa u'amea e mai 7 mg mai le 1 i le 9 tausagaOna sosoo ai lea 8 mg mai le 10 i le 12 tausaga. “Mai le 3 tausaga, saunia se vaega se tasi pe lua i aso taitasi, e fetaui ma lona matua ma lona fiaai, o aano o manu po o iʻa mumu”, o le fautuaga lea a Polofesa Tounian. Filifili aano o povi, pato, ula po'o scallops o le uamea ua ta'ua o le "heme" e fa'apitoa ona fa'afefiloi e le tino. E tusa ai ma le PNNS, o le vaega o polotini fautuaina i le aso e 50 g e oo atu i le 6 tausaga, ona 100 g i le va o le 10 ma le 12 tausaga.

se fualaau faisua ma leki o lo'o i ai fo'i le u'amea, ae i ni vaega laiti. O le tulaga lea o fagu, Chickpeas, Paʻu paepae i meaʻai. O se fasi povi (2,83 mg / 100 g) fa'atasi ma se ipu mea'ai (2 mg / 7 g) ma le tufaina o lentils (100 mg / 1,59 g) o se taumafataga e ufiufi ai au mea'ai. manaoga i aso taitasi. O le isi meaai e fiafia i ai : mea'ai masoa. O latou aseta? O latou tamaoaiga i gaʻo malosi. O le mea mulimuli e faasolosolo malie ona sosolo malosi i le tino, lea e fesoasoani i le tamaititi e tumau ai lona tino mo se taimi umi.

lata
© Stock

5 meaʻai e mauoa i le uʻamea

sukalati pogisa (40%): 17,1 mg / 100 g.

falaoa sanuisi tele: 9,95 mg / 100 g.

Le steak: 2,83 mg / 100 g.

Apricots mago: 4,3 mg / 100 g.

Müesli : 6,26 mg / 100 g.

Matou te peti i vitamini C

Fesoasoani i lau tama ia maua le tele o vitamini! Fa'apena fo'i i le vaitamini C, lea fa'aolaina le fa'afefe o le u'amea e le tino, ma e tusa ai ma se suʻesuʻega Italia lomia i le Journal of Ethnopharmacology, aumaia ose fa'ateleina o le malosi. E tusa ai ma le ANSES, O se tamaititi i le va o le 4 ma le 6 tausaga le matua e manaʻomia le 75 mg / aso o lenei vitamini taua, 90 mg i le va o le 7 ma le 9 tausaga et 100 mg mai le 10 i le 12 tausaga. O le a taulimaina ona manaoga e ala i le ofoina atu ia te ia o se vaega i le aoauli po o le afiafi o le broccoli (37,3 mg / 100 g) poʻo Kapisi Paʻepaʻe (53,25 mg / 150 g), faʻapea foʻi ma le lanu moli feololo (59 mg vitamini / 150 g) poʻo a Kiwi (59 mg / 100 g). I le masina e tasi o lenei taumafa e tumu i vaitamini, o le a ia toe maua se tulaga o le Olimipeka!

lata
© Stock

5 mea'ai e tele i vaitamini C

Le strawberries: 67 mg / 100 g.

Pepa mumu mata: 162 mg / 100 g.

Pepa lanumeamata mata: 120 mg / 100 g.

Grapefruit: 42,1 mg / 100 g.

Lanu moli: 39,7 mg / 100 g.

Ose vaiaso o menus e tete'e ai i le vaivai

lata
© Adobe Stock-Istock

(1) Fa'aoga masani o laau fa'afoma'i i Valvestino, J. of Ethnopharmacology, janvier 2009.

 

Tuua se tali