O faʻamaʻi pipisi o faʻamaʻi masani, e oʻo i le tautotogo ma le tautoulu. Ae e tatau ona e sauniuni muamua mo le vaitau malulu. O mea e fautuaina e fomaʻi e puipuia ai le SARS i tamaiti

Faʻasaga i tua o le faʻamaʻi o le coronavirus, latou te le toe mafaufau i le SARS masani. Ae o isi virusi o loʻo faʻaauau pea ona osofaʻia tagata, ma e manaʻomia foi ona puipuia mai. Po o le a lava le ituaiga virus, o le immune system lea e tete'e ai. O le faʻamaʻi e faigofie ona puipuia nai lo le togafitia o taunuuga.

O le ARVI o le fa'ama'i taatele lea o tagata: o tamaiti i lalo ifo o le 5 tausaga le matutua e mafatia i le tusa ma le 6-8 vaega o le fa'ama'i i le tausaga; i aoga faataitai, e sili ona maualuga le a'afiaga i tausaga muamua ma le lua o le auai (1).

O le tele o taimi, e tupu aʻe le SARS i tamaiti e faʻaititia le puipuiga, faʻavaivaia e isi faʻamaʻi. Le lelei o mea'ai, fa'alavelave moe, leai se la e a'afia ai fo'i le tino.

Talu ai o fa'ama'i pipisi e tele lava ina sosolo i luga o le ea ma ala i mea faitino, e vave lava ona a'afia tamaiti mai le tasi ma le isi i se vaega. O le mea lea, o nisi taimi o se vaega o le vaega poʻo le vasega e nofo i le fale ma mamaʻi, naʻo tamaiti sili ona malolosi o loʻo totoe, o latou tino puipuia na tetee atu i le ta. O le fa'aesea o siama e tagata mama'i e maualuga ile aso lona tolu pe a mae'a fa'ama'i, ae o lo'o tumau pea le pepesi o le tamaititi mo le lua vaiaso.

O lo'o tumau pea le malosi o le fa'ama'i mo ni nai itula i luga ole laiga ma meata'alo eseese. E masani ona i ai se fa'ama'i lona lua: na'o se tamaititi na ma'i i le vaiaso mulimuli ane e toe ma'i i le mea lava e tasi. Ina ia taofia lenei mea mai le tupu, e tatau i matua ona aʻoaʻoina ni nai tulafono ma faʻamatalaina i a latou fanau.

Faamanatu i matua i le puipuia o le SARS i tamaiti

E mafai e matua ona tuʻuina atu i fanau meaʻai lelei, faʻamaʻaʻaina, atinaʻe taʻaloga. Ae o le a le mafai ona latou suʻeina laasaga uma o le tamaititi i le 'au: i luga o le malae taʻalo, i le aʻoga. E taua le faʻamatalaina i le tamaititi o le a le SARS ma pe aisea e le mafai ai, mo se faʻataʻitaʻiga, ona mafatua saʻo i foliga o se tuaoi (2).

Ua matou aoina uma fautuaga mo le puipuia o le SARS i tamaiti i se faʻamanatuga mo matua. O le a fesoasoani lea e fa'aitiitia le aofa'i o tamaiti mama'i ma puipuia ai lau tama.

Malōlō atoa

E oʻo lava i le tino o se tagata matua e faʻaleagaina e ala i gaioiga faifaipea. Afai pe a uma le aʻoga e alu le tamaititi i liʻo, ona alu lea i le aʻoga ma moe tuai, o le a leai se taimi e toe faʻaleleia ai lona tino. O lenei mea e faʻalavelave ai le moe ma faʻaitiitia ai le puipuiga.

E manaʻomia e le tamaititi le taimi e malolo ai, savali filemu, faitau tusi, moe lelei mo le itiiti ifo i le 8 itula.

Taaloga Taaloga

E le gata i le malologa, e tatau ona faamalositino le tamaitiiti. E le gata ina fesoasoani i le auivi ma maso e atiaʻe lelei, ae faʻamalosia atili ai le tino.

Filifili se uta e fuafua i le matua ma mea e fiafia i ai le tamaititi. O le aau e talafeagai mo se tasi, ma e fiafia se tasi i taaloga au ma piiga. Mo le amataga, e mafai ona e taumafai e fai faamalositino i taeao uma. Ina ia le malolo le tamaititi, fai se faʻataʻitaʻiga mo ia, faʻaalia o le molia e le o se tiute faʻafefe, ae o se taimi aoga.

Faamaʻina

E matua faigata lava ona fuafua pe faʻafefea ona fai se tamaititi, aemaise lava pe a suia le tau. O le fa'aisaisa e fa'aitiitia ai le puipuiga, ae o le fa'avevela faifaipea ma tulaga o le "greenhouse" e le fa'atagaina ai le tino e fa'aoga i le tau moni ma le vevela.

O tamaiti uma e eseese lagona i le vevela, faʻalogo lelei i amioga a le pepe. Afai na te taumafai e saeia ona lavalava, e tusa lava pe e te mautinoa sa saʻo le fuafuaina o mea uma, atonu e vevela tele le tamaititi.

O le maaa e mafai ona amata e oo lava i le pepe. I le vevela o le potu i totonu o se potu e leai ni ata, tuʻu tamaiti e aunoa ma ni lavalava mo se taimi puupuu, sasaa vai i luga o vae, faʻamafanafana i le 20 ° C. Ona faʻapipiʻi lea o totini mafanafana. E mafai e tamaiti matutua ona ta'ele ese, savali e leai ni seevae i le tau mafanafana.

Tulafono tumama

E ui ina fa'atauva'a lenei fautuaga, ae o le fufuluina o lima i le fasimoli e fa'ato'a ai le fa'afitauli o le tele o fa'ama'i. Mo le puipuia o le SARS i tamaiti, e tatau ona fufulu ou lima pe a uma le auala, faletaele, aʻo leʻi 'ai.

Afai o se tamaititi poʻo se tasi o le aiga ua maʻi, e tatau ona tuʻu ese ipu ma solo mo ia ina ia le faʻasalalauina le siama i tagata uma.

Ea ma fa'amamā

Virus e le mautu i le si'osi'omaga, ae e mata'utia mo ni nai itula. O le mea lea, i totonu o potu e te manaʻomia e masani ona fai le faʻamamaina susu ma faʻafefe le fale. E mafai ona fa'aoga vailaau fa'ama'i e ala i le fa'aopoopoina i le vai ta'ele. Ae ui i lea, e le fautuaina e taumafai e faʻamaʻi atoatoa, e naʻo le afaina o le tino puipuia.

Tulafono Laiti o Amioga

O tamaiti e fa'ama'i tele e le tasi le isi e masani ona o le fa'avalevalea. Latou te mafatua ma tale le tasi i le isi e aunoa ma le taumafai e ufiufi o latou foliga i o latou lima. Fa'amatala pe aisea e tatau ai ona tausisia lenei tulafono: e le gata ina le fa'aaloalo, ae e matautia foi mo isi tagata. Afai ua uma ona maʻi ma mafatua se tasi, e sili atu le aua le faʻalatalata tele ia te ia, ina ia aua neʻi pisia.

Tuu atu i lau tama se pusa solosolo lafoa'i ina ia mafai ona ia sui soo. E le gata i lea, aua le paʻi i taimi uma ou foliga i ou lima.

Tuu le tamaitiiti i le fale

Afai o loʻo maʻi le tamaititi, e aoga le tuʻuina o ia i le fale, e tusa lava pe vaivai lava auga. Masalo e malosi lona puipuiga ma faigofie ona faʻafeiloaʻi le siama. Ae, a oʻo mai i le 'au, o le a aʻafia ai tamaiti vaivai o le a "paʻu i lalo" mo ni nai vaiaso.

Afai o se faʻamaʻi faʻamaʻi o le SARS ua amata i totonu o se togalaau poʻo se aʻoga, afai e mafai, e tatau foi ona e nofo i le fale. O le mea lea e maualalo ai le lamatiaga o faʻamaʻi, ma o le faʻamaʻi o le a vave ona muta.

Fautuaga a fomaʻi i le puipuia o le SARS i tamaiti

O le mea pito sili ona taua o le puipuia lea o le sosolo o fa'ama'i. E tusa lava po o le a le maaa o se tamaititi, afai e mamaʻi tagata uma o loʻo siomia ai, o lona puipuiga o le a vave pe mulimuli ane foi e toilalo.

O le mea lea, i le faʻailoga muamua o le SARS, vavae ese le tamaititi i le fale, aua le aumaia o ia i le 'au. Vala'au lau foma'i e fa'ate'aina ni tulaga tuga ma 'alofia fa'alavelave (3). O se SARS faigofie e mafai fo'i ona fa'aleagaina le mama pe a le togafitia lelei.

O fualaau sili ona lelei e faasaga i le SARS i tamaiti

I le avea ai o se tulafono, e mafai e le tino o le tamaititi ona faʻafetaui le faʻamaʻi e aunoa ma le faʻaaogaina o soʻo se mea malosi. Ae, muamua, e eseese uma tamaiti, e pei o latou puipuiga. Ma lona lua, ARVI e mafai ona tuʻuina atu se faʻalavelave. Ma o iinei ua seasea faia e se tasi e aunoa ma se antibiotic. Ina ia aua neʻi oʻo atu i lenei mea, e masani ona faʻatonuina e fomaʻi ni vailaʻau e fesoasoani i le tino o se tamaititi maʻaleʻale e foia se faʻamaʻi pipisi.

1. “Corilip NEO”

Metabolic agent atiaʻe e SCCH RAMS. O le tuufaatasiga manino o le fualaau faasaina, lea e aofia ai le vitamini B2 ma le lipoic acid, o le a le mataala e oo lava i matua sili ona faigata. O le meafaigaluega o loʻo tuʻuina atu i foliga o moligao, o lea e faigofie ai mo i latou ona togafitia e oʻo lava i se pepe fou. Afai o le tamaititi e sili atu i le tausaga, ona manaʻomia lea o se isi vailaʻau - Korilip (e aunoa ma le prefix "NEO").

O le gaioiga o lenei fofo e faʻavae i luga o le faʻalavelave faʻalavelave o vitamini ma amino acids. O Corilip NEO, e pei ona i ai, faʻamalosia le tino e faʻagaoioia ana malosi uma e tau ai le siama. I le taimi lava e tasi, e faʻamaonia e le kamupanī le saogalemu atoatoa o le vailaʻau - o le mea lea e mafai ai foi ona faʻaaogaina mo pepe.

2. “Kagocel”

Ta'uta'ua le antiviral agent. E le iloa e tagata uma, ae e mafai ona togafitia e le gata mo tagata matutua, ae faʻapea foʻi mo tamaiti mai le 3 tausaga. O le vailaʻau o le a faʻaalia lona aoga e oʻo lava i tulaga maualuga (mai le aso lona 4 o maʻi), lea e faʻamaonia lelei ai mai le tele o isi vailaʻau antiviral. Ua folafola mai e le kamupani gaosi oloa o le a faigofie i le 24-36 itula muamua mai le amataga o le intake. Ma o tulaga lamatia o le maʻi ma faʻalavelave faʻalavelave ua faʻaititia.

3. “IRS-19”

E pei o le igoa o se vaalele tau. O le mea moni, o se fusu lea - o le vailaʻau na faia e faʻaumatia ai siama. O lo'o maua le vaila'au i le foliga o le nasal spray, e mafai ona fa'aaoga mai le 3 masina, tasi le fagu mo le aiga atoa.

O le "IRS-19" e taofia ai le fa'ateleina o siama i totonu o le tino o le pepe, fa'aleaga fa'ama'i, fa'aleleia le gaosiga o antibodies ma fesoasoani i le tino e toe fa'avave. Ia, mo le amataga, o le a faigofie ona manava i le itula muamua o le faʻaaogaina.

4. “Broncho-Munal P”

O se lomiga o le oloa o le igoa lava e tasi, ua fuafuaina mo le vaega laiti - mai le ono masina i le 12 tausaga. O le afifiina o loʻo faʻaalia ai o le vailaʻau e fesoasoani e tau uma faʻamaʻi ma siama. O le mea moni, o se avanoa lenei e aloese ai mai le tagofia o vailaʻau faʻamaʻi. Auala e galue ai: O lysate faʻamaʻi (vaega o sela faʻamaʻi) e faʻagaoioia ai sela o le tino puipuia, ma mafua ai ona maua ni interferons ma antibodies. O faʻatonuga o loʻo faʻaalia ai o le vasega e mafai ona amata mai i le 10 aso seʻia oʻo ina mou atu faʻamaoniga. O le a le tele o le taimi (ma vailaʻau) e manaʻomia i tulaga taʻitasi e le o manino.

5. “Relenza”

E le o le fa'asologa fa'aantivirus sili ona lauiloa. O lenei vaila'au e maua i foliga o se pauta mo le inhalation. O le vailaʻau e faʻamoemoe mo togafitiga o faʻamaʻi pipisi e mafua mai i le influenza A ma le B.

E mafai ona faʻaaogaina mo le aiga atoa, sei vagana ai tamaiti aʻoga: o le matua e oʻo atu i le 5 tausaga o se faʻalavelave. I le itu lelei, e faʻaaogaina Relenza e le gata mo togafitiga, ae faʻapea foʻi ma se puipuiga.

Fesili ma tali lauiloa

O le a le matua e mafai ona amata ai le puipuiga o le SARS?

E mafai ona e amata i ni nai aso o le olaga o se tamaititi - faʻamaʻaʻaina, faʻafefe, ae i tamaiti o se faʻamaʻi viral masani mo le taimi muamua e masani ona tupu e le sili atu i le 1 tausaga o le olaga. O le puipuiga autu o le tausisia o faiga tumama ma epidemiological, le manatu o se olaga soifua maloloina. E fesoasoani lea i le tamaititi e faʻafetaui ai le faʻamaʻi vave ma faigofie ona faʻafeiloaʻi, ae leai se tulaga e puipuia ai le faʻamaʻi. E leai se puipuiga patino o le SARS.

O le a le mea e fai pe a fai o le puipuia o le SARS (faʻamaʻaina, tuʻu, ma isi) e taʻitaʻia pea i le malulu?

Vaavaai mo le mafuaʻaga o le faʻamaʻi - o le tamaititi atonu o se feaveaʻi o vailaʻau faʻamaʻi i totonu o le latent, "moe" fomu. Afai e sili atu ma le ono vaega o faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi pipisi i le tausaga, e talafeagai le faʻafesoʻotaʻi se fomaʻi mo le faia o se suʻega i totonu o le faʻavae o le CBR (masani maʻi tamaiti). O le su'ega e aofia ai se su'esu'ega a le foma'i, foma'i ENT, foma'i fa'ama'i, ituaiga fa'ata'ita'iga eseese.

Ina ia puipuia le ARVI i le vaitau malulu i aʻoga ma aʻoga, e sili atu le nofo i fafo o le faʻamaʻi i le fale?

O se tamaititi soifua maloloina e leai ni faʻailoga o maʻi e tatau ona alu i se faʻalapotopotoga faʻaleaʻoaʻoga a tamaiti e puipuia ai le faʻalavelave ma le amio pulea o aʻoaʻoga, faʻapea foʻi ma le vavae ese mai agafesootai mai tupulaga. Ae afai o le numera o mataupu e tele, e fautuaina e aua le alu i le aoga faataitai po o le aoga (e masani lava ona lapataia e faiaoga e uiga i lenei mea). O se tamaititi ma'i e tatau ona nofo i le fale ma va'aia e se foma'i i le fale. E le gata i lea, o le tamaititi ua faʻateʻaina ma amata ona auai i se aʻoga a tamaiti pe a uma ona suʻesuʻeina e se fomaʻi ma tuʻuina atu se tusi faamaonia o le ulufale i vasega.

O le pito sili ona taua o faiga puipuia e puipuia ai le sosolo o siama: fufuluina maeʻaeʻa o lima, faʻaesea o tamaiti mamaʻi, tausisia le faʻatonuga o le ea.

O le puipuia o le tele o fa'ama'i pipisi i aso nei o lo'o tumau pea le le fa'apitoa, talu ai e le'i maua ni tui puipui uma fa'ama'i manava. E le mafai ona maua le 100% puipuiga mai se faʻamaʻi viral, talu ai o le siama e iai le malosi e suia ma suia.

Punavai o

  1. Influenza ma SARS i tamaiti / Shamsheva OV, 2017
  2. Faʻamaʻi pipisi faʻamaʻi pipisi: etiology, suʻesuʻega, vaaiga faʻaonaponei i togafitiga / Denisova AR, Maksimov ML, 2018
  3. Puipuiga le faʻapitoa o faʻamaʻi pipisi i le tamaitiiti / Kunelskaya NL, Ivoilov AY, Kulagina MI, Pakina VR, Yanovsky VV, Maculin AI, 2016

Tuua se tali