Le teena o aano o manufasi i le Faa-Kerisiano o se “aʻoaʻoga mo ē e amatalia”

I mafaufau o tagata faʻaonaponei, o le manatu o le vegetarianism, o se vaega faʻatulafonoina o faʻataʻitaʻiga faaleagaga, e fesoʻotaʻi atu i se tulaga sili atu ma tu ma aga a Sasaʻe (Vedic, Buddhist) ma vaaiga i le lalolagi. Ae ui i lea, o le mafuaʻaga o sea manatu e le o le masani ma le aʻoaʻoina o le faaKerisiano e le o iai le manatu o le teena o aano o manu. E ese lava: mai le amataga o le tulaʻi mai o le faa-Kerisiano i Rusia, o lona auala o se "faiga faʻavae" faʻatasi ma manaʻoga o tagata lautele, e leʻi manaʻo e "alu loloto" i faiga faʻaleagaga, ma le tu'inanau a i latou o lo'o pule. O se faʻataʻitaʻiga faʻataʻitaʻiga o le "Tagogo e uiga i le filifiliga o le faʻatuatua a Prince Vladimir", o loʻo i totonu o le "Tale of Bygone Years" mo le 986. E uiga i le mafuaaga o le teenaina o le lotu Isalama e Vladimir, fai mai le tala: "Ae o le mea lenei e le fiafia i ai: peritomeina ma le aloese mai aano o puaa, ma e uiga i le inu, e sili atu, na ia fai mai: "E le mafai ona tatou aunoa, aua le fiafia i Rusia o le inu.” E masani ona faauigaina lenei fuaitau o le amataga o le salalau lautele ma le talatala o le onā i totonu o tagata Rusia. I le fesagaʻia o manatu faapena o le ʻaufaipolotiki, e leʻi talaʻia lautele e le lotu le manaʻomia ona lafoaʻia o aano o manu ma uaina mo le toʻatele o tagata talitonu. O le tau ma tu ma aga masani masani a Rus 'e leʻi saofagā foi i lenei mea. Na o le pau lava le tulaga o le aloese mai aano o manu, ua lauiloa e le au monike ma le aulotu, o le Fagafulu. O lenei pou e mautinoa lava e mafai ona taʻua e sili ona taua mo soʻo se tagata talitonu Orthodox. Ua taʻua foʻi o le Fortecost Paia, e faamanatu ai le 40 aso o le anapogi a Iesu Keriso, o lē sa i le vao. E fasefulu aso e tatau ai (ono vaiaso) ona sosoo ai lea ma le Vaiaso Paia - o le manatuaga o puapuaga (tuinanauga) o Keriso, lea na finagalo malie le Faaola o le lalolagi e togiola mo agasala a tagata. O le Vaiaso Pa'ia e fa'ai'u i le aso malolo fa'a-Kerisiano sili ma le matagofie - Eseta po'o le Toetu o Keriso. I aso uma o le anapogi, e faʻasaina le 'ai o meaʻai "anapogi": aano o manu ma meaʻai susu. E matua fa'asa fo'i ona ulaula ma inu 'ava malosi. E faataga e le lisi a le lotu i Aso Toonaʻi ma Aso Sa o le Fagafulu, e lē sili atu i le tolu krasovuli (se ipu e pei o se moto uʻu lona telē) o le uaina i se taumafataga. O i'a e fa'atagaina na'o tagata vaivai e 'aina, o se fa'alavelave. I aso nei, i le taimi o le anapogi, o le tele o cafes e ofoina atu se lisi faʻapitoa, ma pastries, mayonnaise ma isi oloa faʻasalalau fua fuamoa o loʻo faʻaalia i faleoloa. E tusa ai ma le Tusi o Kenese, i le amataga, i le aso lona ono o le foafoaga, na faatagaina ai e le Alii le tagata ma manu uma na o meaʻai fualaʻau: “O lenei, ua ou avatu ia te outou laau afu uma e tupu ai fatu, o i le lalolagi uma, ma laau uma e fua mai i ona fua. o le laau e tupu ai fatu: e fai lea ma meaʻai mo outou” (1.29). E leai se tagata po o se manu na muai fasiotia e le tasi le isi ma e leʻi afaina ai le tasi i le isi. Na faaauau pea le vaitaimi o le “vegetarian” seʻia oo i le taimi o faiga piʻopiʻo a tagata a o leʻi oo i le Lolo. O le tele o vaega o le tala faasolopito o le Feagaiga Tuai o loo faailoa mai ai o le faatagaga e ai aano o manu ua na o se tuusaʻo atu i le loto maaa o le tagata. O le mafuaaga lena, ina ua tuua e le nuu o Isaraelu Aikupito, e faatusaina le faapologaina o le agaga i le amataga o mataupu, o le fesili “o ai na te fafagaina i tatou i aano o manu?” (Numera. 11:4) ua manatu le Tusi Paia o se “manatu”—o se faanaunauga sesē o le agaga o le tagata. O loo faamatala mai e le Tusi a Numera, o le le faamalieina i le manai na auina atu e le Alii ia i latou, na amata ai ona muimui tagata Iutaia, ma talosagaina aano o manu mo meaai. Na auina atu e le Alii ita ia i latou o salu, ae o le taeao na sosoo ai na taia ai i latou uma o e na aai i manu felelei: “33. Sa i ai pea le aano o manu i o latou nifo ma e lei aai lava, ina ua tupu le toasa o Ieova i le nuu, ma taia ai e Ieova le nuu i le mala tele lava. 34 Ona latou faaigoa lea o lea mea, o Kipero-Kataava, auā o i inā na latou tanu ai le nuu ese.” (Nu. 11: 33-34). O le aiina o le aano o se manu e fai ai taulaga, sa i ai, muamua lava, o se uiga faafaatusa (taulaga i le Silisiliese o tuinanau o manu e taitai atu ai i le agasala). O le uputuu anamua, lea na faamauina i le Tulafono a Mose, na manatu, o le mea moni, na o le faaaogaina masani o aano o manu. O le Feagaiga Fou o loʻo i ai le tele o faʻamatalaga e le tutusa i fafo ma le manatu o le vegetarianism. Mo se faataitaiga, o le vavega lauiloa ina ua fafagaina e Iesu le toatele o tagata i i’a e lua ma areto e lima (Mataio 15:36). Ae ui i lea, e tatau i se tasi ona manatua e le gata i le moni, ae o le uiga faʻatusa o lenei mea. O le fa'ailoga o le i'a o se fa'ailoga faalilolilo ma upu fa'aupuga, e maua mai le upu Eleni ichthus, i'a. O le mea moni, o se acrostic e faia i mataitusi tetele o le faaupuga Eleni: “Iesous Christos Theou Uios Soter” – “Iesu Keriso, Alo o le Atua, Faaola.” O le ta'ua soo i i'a o le faatusa lea o Keriso, ma e leai se mea e fai i le aiina o i'a mate. Ae e leʻi faʻatagaina e Roma le faʻailoga iʻa. Na latou filifilia le faailoga o le satauro, ma sili atu ona taulaʻi atu i le maliu o Iesu nai lo o lona soifuaga mataʻina. O le talafaasolopito o le faaliliuga o Evagelia i gagana eseese o le lalolagi e tatau ona faia se auiliiliga eseese. Mo se faaaʻoaʻoga, e oo lava i le Tusi Paia faa-Peretania i taimi o le Tupu o George, o le tele o nofoaga i Evagelia o loo faaaogā ai le upu Eleni “trophe” (meaʻai) ma le “broma” (meaʻai) na faaliliuina i le “aano o manu”. O le mea e lelei ai, i le faaliliuga o le sinodal Orthodox i le gagana Rusia, o le tele o nei mea sese ua faasaʻoina. Peitaʻi, o loo taʻua i le mau e uiga iā Ioane le Papatiso, na ia ʻai i “se akerise”, lea e masani ona faauigaina o “se ituaiga o sē akerise” (Mata. 3,4). O le mea moni, o le upu Eleni “locusts” e faasino atu i le fua o le pseudo-acacia po o le carob tree, o le areto a St. Ioane. I le uputuu faa-aposetolo, tatou te maua ai faamatalaga i le aoga o le aloese mai aano o manu mo le ola faaleagaga. I le Aposetolo o Paulo tatou te maua ai: “E sili ona lelei o le aua le ʻai i aano o manu, aua le inu uaina, ma aua le faia se mea e tausuai ai lou uso, pe tausuai ai, pe matapogia ai” (Roma XNUMX:XNUMX). 14:21). “O lenei, afai e tausuai loʻu uso i meaʻai, ou te lē ʻai lava i aano o manu, ina neʻi ou faatausuai i loʻu uso.” (1 Korinito. 8: 13). Eusipio, Epikopo o Kaisareia o Palesitina ma Nicephorus, o tusitala o talafaasolopito o le ekalesia, na faasaoina i a latou tusi le molimau a Philo, o se faifilosofia Iutaia, o se tupulaga o le au aposetolo. I le viia o le olaga mama o Kerisiano Aikupito, na ia faapea mai ai: “Ua latou (ie Kerisiano) tuua uma popolega mo le tamaoaiga le tumau ma aua le tausia o latou fanua, aua le manatu i se mea i le lalolagi mo latou lava, e pele ia i latou lava. <...> E leai se tasi o i latou e inu uaina, ma latou te le aai uma lava i aano o manu, ae faaopoopo i ai na o le masima ma le isopo (mutia oona) i falaoa ma vai. O le lauiloa "Charter of the hermit life" a St. Anthony le Sili (251-356), o se tasi na faavaeina le inisitituti o monasticism. I le mataupu "I Meaʻai" St. Na tusia e Atonio: (37) “Aua lava neʻi ʻai aano o manu”, (38) “aua neʻi faalatalata atu i le mea e faamaʻai ai le uaina.” Maʻeu le eseʻesega o nei faaupuga mai i ata o loo salalau solo o ni patele gaʻo, e lē o ni patele e iai se ipu uaina i le tasi lima ma se ham suamalie i le isi lima! O faamatalaga e uiga i le teena o aano o manufasi, faatasi ai ma isi faiga o galuega faaleagaga, o loo iai i talaaga o le tele o tagata taʻutaʻua. Ua lipotia mai e “The Life of Sergius of Radonezh, the Wonderworker” e faapea: “Mai lava i uluaʻi aso o lona olaga, na faaalia ai e le pepe o ia lava e saosaoa. Na amata ona matauina e matua ma i latou sa siomia ai le pepe e le’i ‘ai o ia i le susu o lona tina i Aso Lulu ma Aso Faraile; e le'i tago atu o ia i susu o lona tina i isi aso na ia 'ai ai aano o manu; I le matauina o lenei mea, na matua teena ai e le tina le meaai aano o manu. Ua molimau mai le “Olaga”: “O le mauaina o se meaʻai mo ia lava, na tausia ai e le monike se anapogi malosi, e faatasi ona ʻai i le aso, ma i le Aso Lulu ma le Aso Faraile na te leʻi ʻai atoatoa. I le vaiaso muamua o le Fagafulu, na te le'i 'ai se'ia o'o i le Aso To'ona'i, na ia maua ai le Fa'amanatuga o Mea lilo. HYPERLINK “” I le vevela o le tau mafanafana, na aoina ai e le susuga i le faafeagaiga le limu i le taufusi e faalelei ai le togalaau; Na tuʻia o ia e namu ma le lē alofa, ae na ia onosaia ma le lē fiafia lenei mafatiaga, i le faapea atu: “E faaumatia le tuʻinanau i mafatiaga ma faanoanoaga, a lē o le faia o se mea e fai pe na auina mai e le Atua.” Mo le tusa ma le tolu tausaga, na 'ai e le monike na o le tasi le vao, o le goutweed, lea na ola i luga o lona sela. O loʻo i ai foi manatuaga o le auala a St. Na fafagaina e Serafi se urosa tele i falaoa na aumai iā te ia mai le monastery. Mo se faʻataʻitaʻiga, o Blessed Matrona Anemnyasevskaya (XIX seneturi) na tauaso mai le laʻitiiti. Sa ia mataituina lelei ia pou. Ou te le'i 'ai aano o manu talu mai le sefulufitu o o'u tausaga. I le faaopoopo atu i le Aso Lulu ma le Aso Faraile, sa ia matauina lea lava anapogi i Aso Gafua. I le taimi o anapopogi i le lotu, e toetoe lava a leai se mea na ia ai pe itiiti foi ni meaai. Martyr Eugene, Metropolitan o Nizhny Novgorod XX seneturi) mai le 1927 i le 1929 sa ave faapagota i le itulagi o Zyryansk (Komi AO). O Vladyka sa sili atu le saoasaoa ma, e ui lava i tulaga o le olaga i le tolauapiga, na te le 'ai lava i aano o manu po o i'a pe a ofoina atu i le taimi sese. I se tasi o vaega, o le tagata autu, tama Anatoly, fai mai: - Faʻatau mea uma mama. – Mea uma? – Fa’amama mea uma. Huh? Fa'atau atu, e te le salamō ai. Mo lau puaa, na ou faalogo o le a latou avatu ni tupe lelei.

Tuua se tali