Telephora palmate (Thelephora palmata)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Incertae sedis (o le tulaga le mautinoa)
  • Poloaiga: Thelephorales (Telephoric)
  • Aiga: Thelephoraceae (Telephoraceae)
  • Genus: Thelephora (Telephora)
  • ituaiga: Thelephora palmata

:

  • Clavaria palmata
  • Ramaria palmata
  • Merisma palmatum
  • Phylacteria palmata
  • Thelephora diffuse

Telephora palmate (Thelephora palmata) ata ma faʻamatalaga

Telephora palmata (Thelephora palmata) o se ituaiga o amu amu i le aiga telephoraceae. O tino o fuala'au e pa'u ma pei o 'amu, e vaapiapi lala i le pito, ona fa'alautele lea e pei o se ili ma vaeluaina i ni nifo mafolafola se tele. O pito e pei o le tina e pa'epa'e pe a laiti, ae fa'apogisa pe a matua le ga'o. O se ituaiga lautele ae le masani ai, e maua i Asia, Ausetalia, Europa, Amerika i Matu ma Amerika i Saute, fua i luga o le eleele i vaomatua ma vaomatua fefiloi. O le palmate telephora, e ui lava e le o se mea e le masani ai, ae ui i lea, e le masani ona puʻeina mata o mushroom pickers: e faʻalelei lelei i lalo o le avanoa lata ane.

O le ituaiga o meaola na muamua faamatalaina i le 1772 e le tagata Italia natura Giovanni Antonio Scopoli o Clavaria palmata. Elias Fries na tu'uina atu i le ituaiga Thelephora i le 1821. O lenei ituaiga e tele uiga tutusa e maua mai i le tele o fa'aliliuga masani i lona tala fa'asolopito, e aofia ai Ramaria, Merisma ma Phylacteria.

O isi tala fa'asolopito: Merisma foetidum ma Clavaria schaefferi. O le Mycologist Christian Hendrik Persoon na lomia se faʻamatalaga o se isi ituaiga i le 1822 ma le igoa Thelephora palmata, ae talu ai o le igoa ua uma ona faʻaaogaina, o se igoa le talafeagai, ma o le ituaiga o loʻo faamatalaina e Persoon ua lauiloa nei o Thelephora anthocephala.

E ui i lona foliga e pei o le 'amu, o Thelephora palmata o se aiga vavalalata o Terrestrial Telephora ma Clove Telephora. O le epithet palmata patino "tamatamailima" e sau mai le Latina ma o lona uiga "ia i ai foliga o se lima". O igoa masani (Igilisi) o le ga'o e feso'ota'i ma lona manogi manogi, e tutusa ma le manogi o le kaliki pala. O lea la, mo se faʻataʻitaʻiga, o le gaʻo e taʻua o le "eleele manogi" - "pepa manogi" poʻo le "fetid false coral" - "fake coral manogi". Samuel Frederick Grey, i lana 1821 tusi The Natural Arrangement of British Plants, na taʻua lenei mea malie o le "tala-taliga manogi".

O le tala a Mordechai Cubitt Cook, o se tagata suʻesuʻe faʻatoʻaga Peretania ma le mycologist, i le 1888: Telephora digitata atonu o se tasi o pulou sili ona fetid. Na ave e se tasi saienitisi ni nai faʻataʻitaʻiga i lona potumoe i Aboyne, ma ina ua mavae ni nai itula sa fefe o ia i le iloa o le manogi e sili atu le leaga nai lo soʻo se potu faʻapitoa. Sa ia taumafai e faasaoina ia faataitaiga, ae sa matua malosi le manogi ma sa matua le mafai lava seia oo ina ia afifiina i ni vaega se sefululua o le pepa sili ona mafiafia.

Ua matauina foi e isi punaoa le manogi le lelei o lenei pulou, ae o le mea moni o le manogi e le afaina e pei ona valiina e Cook.

Telephora palmate (Thelephora palmata) ata ma faʻamatalaga

Si'osi'omaga:

Fausia mycorrhiza ma conifers. O tino o fuala'au aina e ola ta'itasi, ta'ape po'o ni vaega i luga o le 'ele'ele i togavao fefiloi ma fa'afefiloi ma fanua mutia. E sili i eleele susu, e masani ona ola i luga o auala o le vaomatua. Fausia tino fua mai le ogatotonu o le taumafanafana e oʻo i le ogatotonu o le autumn.

Tino fua Telephora palmatus o se fusi e pei o le 'amu e tele taimi mai le ogatotonu, e oʻo atu i le tele o le 3,5-6,5 (e tusa ai ma nisi punaoa e oʻo atu i le 8) cm le maualuga ma le lautele. O lala e mafolafola, faʻatasi ai ma faʻalava saʻo, e faʻaiʻu i pito e pei o le sipuni poʻo le ili, e foliga mai o loʻo togi. E masani ona iloatino le pito mama tele. O lala e muamua pa'epa'e, kulimi, piniki, ae faasolosolo malie le efuefu i le lanu violē pe a matua. Ae ui i lea, o le pito o lala, e tumau pea le paʻepaʻe pe sili atu le paʻepaʻe nai lo le pito i lalo. O vaega pito i lalo e lanu piniki-enaena, i lalo e enaena uliuli, enaena-enaena.

Vaevae (faʻavae masani, e faʻalautele ai lala) e tusa ma le 2 cm le umi, 0,5 cm le lautele, e le tutusa, e masani ona vevela.

pulupa: malo, pa'u, filo, enaena.

Hymenia (fugalaau, mea e maua ai spore): amphigenic, o lona uiga, e tupu i luga uma o le tino fua.

Smell: e le manaia, faʻamanatuina le kalaka fetid, faʻamatalaina foi o le "vai kapisi tuai" - "kapisi pala" poʻo le "sisi sili" - "sisi sili". Telephora digitata ua taʻua "o se sui tauva mo le manogi sili ona manogi i le vaomatua." O le manogi le lelei e faʻateleina pe a uma ona faʻagogo.

Spora pauta: mai le enaena i le enaena

I lalo o le microscope: E foliga mai spores i le lanu viole, angular, lobed, warty, ma nai tui laiti 0,5-1,5 µm le umi. O fua lautele o spores elliptical e 8-12 * 7-9 microns. O lo'o i ai se tasi pe lua mataua suau'u. O le Basidia (selau e fa'aosoina ai spore) e 70-100*9-12 µm ma e iai le sterigmata 2-4 µm mafiafia, 7-12 µm le umi.

Le mafai ona 'aina. E leai se fa'amatalaga i mea oona.

O le Thelephora anthocephala e foliga tutusa i foliga, ae e ese i lala lala e fa'asolo i luga ma fa'amafola pito (nai lo o sipuni), ma le leai o se manogi manogi.

Ole ituaiga Amerika i Matu ole Thelephora vialis e laititi spores ma e sili atu ona fesuisuiai lanu.

O ituaiga pogisa o le ramaria e faʻaalia i se gaʻo maualalo o le pulupulu ma pito maʻai o lala.

Telephora palmate (Thelephora palmata) ata ma faʻamatalaga

O lenei ituaiga e maua i Asia (e aofia ai Saina, Iran, Iapani, Siberia, Turkey, ma Vietnam), Europa, Amerika i Matu ma Saute, e aofia ai Pasila ma Kolomupia. Ua uma ona lesitala i Ausetalia ma Fiti.

O tino fua e 'aina e le springtail, Ceratophysella denisana species.

O le mushroom o loʻo i ai se pigment - leforfic acid.

O tino fua ole Telephora digitata e mafai ona fa'aoga mo le vali. Fa'alagolago i le mordant fa'aaogaina, o lanu e mafai ona amata mai i le uliuli enaena i le pogisa efuefu lanumeamata i le lanumeamata lanumeamata. A aunoa ma le mordant, e maua se lanu lanu enaena.

Ata: Alexander, Vladimir.

Tuua se tali