O le tagata ana o se vegan, ona oo mai lea o taimi fiaai

O le suʻesuʻega lata mai a Farani anthropologists ua faʻamaonia ai le tele o aʻoaʻoga i le taimi e tasi: muamua o le tagata ana o se vegan muamua - i le silia ma le fiasefulu miliona tausaga, lea na tupu ai le evolusione ma le biochemistry o le tino o le tagata na fausia, faʻatulagaina e le natura lava ia. mo le taumafaina o mea'ai laau.

O le manatu lona lua, lea e tele saienitisi e fiafia i meaʻai na faʻasalalau i le aufaasālalau e avea o se tala malie a Aperila Fool - o lea, e mafai ona tatou faʻaiʻu: o le lala vegetarian o tagata soifua na mate i se taimi ua leva!

O se vaega tu'ufa'atasi o tagata su'esu'e Falani mai le Higher School o Lyon ma le Iunivesite o Toulouse (fa'aigoa ia Paul Sabatier) na tu'uina atu a latou fa'alavelave fa'ate'ia i tagata lautele e ala i se fa'asalalauga i le tusitala fa'asaienisi lauiloa Nature.

Na latou faia se suʻesuʻega o nifo nifo mai toega o tagata anamua e faʻaaoga ai le tekonolosi laser aupito lata mai, ma maua ai o le subspecies o le tagata anamua Paranthropus robustus o se "paranthropus tele", o le tuaa o tagata, e na o fualaau aina, nati, vine ma fua. o a'a (o mea e mafai ona pikiina pe eli i lima), na mamate i le faitau miliona o tausaga talu ai ona o le leai o ni mea'ai (muamua, na manatu saienitisi o se omnivore).

O le sui o le isi, e fesoʻotaʻi, lala evolutionary - Australopithecus africanus ("African Australopithecus") - na foliga mai e le o se mea e sili ona filifilia, ma faaopoopo a latou meaʻai i aano o tagata oti ma fasiotia e ni manu feʻai tetele. O le lālā lenei na fetuutuunaʻi i le oge lea na tupu aʻe ai le Homo sapiens, “se tagata faautauta,” lea ua pulea nei le laueleele matutu o le lalolagi.

Na taʻua e le taʻitaʻi o le suʻesuʻega, o Polofesa Vincent Balter, e faapea: “E tusa ai ma meaʻai, e tatau ona tatou faapea atu o le uluaʻi Homo (Sapiens, Vegetarian) sa fai mea uma, ae o Paranthropus o se tagata e ʻai tele.”

O lenei suʻesuʻega e manaia mai ni manatu se lua: muamua, o tatou tuaa sili ona mamao o vegans, ae le o omnivores, e pei ona manatu muamua, ma lona lua, e foliga mai o le liliu atu i meaʻai aano o manu - i tala faasolopito, o se fua faʻatatau i le evolusione (faʻafetai. i lenei, na matou sao!), ae faamalosia.

E foliga mai oi tatou uma lava, o le mea moni, e tupuga mai ia Australopithecus, e le o ni meaʻai tele (e pei o Paranthropus), oe na amata ona pikiina toega o manu na fasiotia e ni manu feʻai tetele (faʻataʻitaʻiga, aʻoaʻoina le amio a le au faʻatau) - o lenei. o le auala na tupu ai le filifiliga faanatura, lea na faasaoina ai le fanau a le omnivores, e tusa ai ma le polofesa o Neil Bernard (le tusitala o le The Power of Your Plate, o se tusi lauiloa tau taumafa maloloina).

Ua faamatala mai e Dr. T. Colin Campbell, polofesa i le Iunivesite o Cornell (USA), afai tatou te mafaufau i le evolusione, o meaʻai o laʻau na faia ai se tagata i le auala o loo tatou vaai ai iā te ia i aso nei, ma i le talafaasolopito na amata ona tatou ʻai aano o manu i se taimi mulimuli ane ( nai lo le faia o se ituaiga - Vegetarian). Ua faailoa mai e Campbell o le biochemistry o le tino o le tagata ua tupu aʻe i luga o le fiasefulu miliona tausaga, ae o le taumafaina o aano o manufasi ma le fafaga manu e toe foʻi i tua i le 10.000 tausaga-o se vaitaimi e le tutusa i lona aafiaga i uiga o le tino.

O Kathy Freston, o se tusitala o le Huffington Post ma o se tagata poto faapitoa i mea taumafa vegan, na faaiuina i lana tusiga: “O le manatu o le faitau afe o tausaga ua mavae sa avea i matou ma tagata tulimanu, ma i taimi o oge, matou te leʻi teena aano o manufasi, ae o lenei ua leai se manaʻoga. aua. “.

“E ui lava i o tatou manatu e uiga iā i tatou lava ma amio e pei o ni tagata faomea, ae e lē o ni tagata e manumanu faalenatura,” o le ioeina lea a Dr. William C. Roberts, le faatonu o le American Journal of Cardiology. “Afai tatou te fasi manu mo meaai, e iu lava ina fasiotia i tatou e manu ona o o latou aano o loo i ai le cholesterol ma gaʻo tumu, lea e leʻi fuafuaina e le tino o le tagata e taumafaina, aua o tatou muamua o herbivores.”

 

 

 

Tuua se tali