Leucocybe candicans

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Tricholomataceae (Tricholomovye po'o Ryadovkovye)
  • Genus: Leucocybe
  • ituaiga: Leucocybe candicans

:

  • Paʻepaʻe agaric
  • Agaricus gallinaceus
  • Akaraika pu
  • Akaraika umbilicus
  • Clitocybe aberrans
  • Clitocybe alboumbilicata
  • Clitocybe candicans
  • Clitocybe gallinaceae
  • Clitocybe gossypina
  • Clitocybe phyllophila f. candicans
  • Clitocybe manifinifi tele
  • Clitocybe tuba
  • Omphalia bleaching
  • Omphalia gallinaceae
  • Omphalia pu
  • Pholiota candanum

Pa'epa'e tautala (Leucocybe candicans) ata ma fa'amatalaga

ulu 2-5 cm le lautele, i totonu o mushroom laiti o loʻo faʻapipiʻiina ma se pito tuʻu ma se nofoaga faʻavaivai laʻititi, faʻasolosolo malie ma le matua i le lautele faʻafefete ma mafolafola ma se ogatotonu faʻavaivai pe oʻo foʻi foliga faʻafefe ma se pito galu. O le pito e lamolemole, fai sina alava, silika, iila, pa'epa'e, e pei o se pa'epa'e sesega pe a matutua, o nisi taimi e lanu piniki, ae le o le hygrophanous.

faamaumauga teisi ifo i lalo, ma le tele o papatusi, manifinifi, vaapiapi, e masani lava, ae matua manifinifi ma o lea e le ufiufi ai le pito i lalo o le pulou, saʻo pe galu, paʻepaʻe. O le pito o papatusi e faalava, laititi pe fa'afefete, lamolemole po'o teisi galu / fa'alava (e mana'omia se tioata fa'alautele). O le pauta o le spore e pa'epa'e po'o kulimi pa'epa'e i le sili, ae e le'i piniki pe lanu aano.

Feeseeseaiga 4.5-6(7.8) x 2.5-4 µm, ovoid i ellipsoid, leai se lanu, hyaline, e masani ona nofo to'atasi, e le faia ni tetrads. Hyphae o le vaega cortical mai le 2 i le 6 µm mafiafia, ma fusi.

vae 3 – 5 cm le maualuga ma le 2 – 4 mm mafiafia (e tusa ma le lautele o le pulou), malo, o le lanu tutusa ma le pulou, fa'a'ai po'o teisi fa'amafolafola, fa'atasi ai ma le lamolemole fibrous i luga, fai sina pa'u i le pito i luga ( e manaʻomia se tioata faʻalautele), i le pito i lalo e masani ona faʻafefeteina ma tumu i le mycelium paʻepaʻe paʻepaʻe, o ona manoa, faʻatasi ai ma elemene o le fola o le vaomatua, e fausia ai se polo e tupu ai le aʻa. O vae o fuala'au fuala'au tuaoi e masani ona tupu fa'atasi ma le tasi i le fa'avae.

Pulp manifinifi, efuefu po'o le beige pe a fou ma togitogi paepae, e pa'epa'e pe a mago. O le manogi o lo'o fa'amatalaina i puna'ese'ese e le'i fa'ailoaina (fa'ata'ita'iga, e leai, ma na'o na'o na'o lena), fa'afefete pe rancid - ae e le'i fa'afefeteina. E tusa ai ma le tofo, e sili atu le autasi - o le tofo e toetoe lava a leai.

O se ituaiga masani o le Itulagi i Matu (mai le itu i matu o Europa i Aferika i Matu), i nisi nofoaga masani, i nisi nofoaga e seasea. O le vaitau o fualaʻau malosi e mai ia Aokuso ia Novema. E masani ona tupu i totonu o vaomatua fefiloi ma togavao, e le masani ai i nofoaga tatala ma se ufiufi mutia - i togalaau ma vao. E tupu ta'ito'atasi pe fa'atutusa.

taligaʻimoa mea oona (e iai muscarine).

mea oona govorushka cash (Clitocybe phyllophila) e tele i le lapopoa; manogi manogi malosi; se pulou e iai se pa'epa'e; pipi'i, na'o ipu e matua vaivai lava le alu ifo ma le pa'u kulimi piniki po'o le kulimi okeri.

mea oona o le tautala paʻepaʻe (Clitocybe dealbata) e seasea maua i le vaomatua; e fa'atapula'a i nofoaga mutia tatala e pei o vao ma vao.

Lelei cherry (Clitopilus prunulus) e iloga i se manogi manogi malosi (O le tele o mushroom pickers o loʻo faʻamatalaina o le manogi o le falaoamata leaga - o lona uiga, e le lelei. Faʻaaliga e le tusitala), o se pulou matte, o ipu e lanu piniki ma le matua ma le lanu piniki. spore pauta.

Ata: Alesana.

Tuua se tali