Zika virus ma fafine maʻitaga: fautuaga

Zika virus ma le maitaga: matou te su'esu'e

O se faamanatu puupuu o mea moni

Talu 2015, se fa'ama'i malosi o le fa'ama'i Zika afaina Amerika Tutotonu ma Saute. Fa'ailoa talu mai le 1947 i Aferika i Sahara, na to'a le virusi i Polenisia i le 2013 ma atonu na o'o atu i le konetineta o Amerika i le 2014, i le taimi o le ipu lakapi a le lalolagi i Pasila. Ua iloa nei i isi atunuu i le konetineta e pei o Peru, Venesuela, Kolomupia, Guyana, West Indies ma e oo lava i Mekisiko. I le aso 1 o Fepuari, 2016, na faalauiloa ai e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) le siama o le Zika " se fa'alavelave fa'afuase'i fa'alesoifua maloloina lautele ".

O lenei fa'ama'i e mautinoa lava e fa'ama'i fa'afeusuaiga, e o'o lava ile faua, aemaise lavamafua ai le faaletonu o le fai'ai i tama'i pepe e maua i le siamas. Na matou suʻesuʻeina le tulaga ma Dr Olivier Ami, Failautusi Aoao o le National Professional Council of Gynecology and Obstetrics (CNPGO).

Fa'amatalaga, felauaiga ma fa'ailoga ole Zika virus

Zika virus o se flavivirus mai le aiga lava e tasi o le dengue ma le fiva samasama. E feaveai e le namu lava e tasi, o lona uiga o le namu taika (genus aedes). E tasi le u e mafai ona lava e maua ai lenei virus, pe a fai o le namu o se feaveaʻi.

O le a le mea e sili atu ai ona faigata le suʻesuʻeina o le siama ona e mafai ona leai se faʻaaliga (i le sili atu i le 3/4 o mataupu), ae le faʻaosoina se faʻailoga faapitoa. A o'o mai fa'ailoga, e mafua ai le siama fulū-pei faʻailoga, e pei o le fiva, musele ma tiga o sooga, malaise, ulu ulu, mageso o le paʻu poʻo le conjunctivitis. O le tele o taimi e mama, o nei fa'ailoga e mou atu i le va o le 2 i le 7 aso talu ona maua i le siama. O le mea e leaga ai, i fafine ma'itaga, o lenei siama e faigofie ona mauaafaina ai le fai'ai o le fetus, o le mea lea e tatau ai ona vaʻaia faʻapitoa fafine maʻitaga.

I le itu diagnostic, e faavae i luga o se faigofie suega toto po o se faua po'o le fa'ata'ita'i o le mimi lea o le a tatou suʻeina ai faʻailoga o le siama, sili atu ona saʻo lona tupuaga. Ae e manino lava, naʻo le iai o faʻailoga o le a unaʻia ai fomaʻi e masalomia le siama. Afai o loʻo iai le mea mulimuli i totonu o se tagata, e mafai e fomaʻi ona filifili e faʻaleaga le siama i totonu o le fale suʻesuʻe fua lona ono mafai ona pipisi ma aoao atili e uiga i lona matautia.

Zika ma le maitaga: o se tulaga lamatia o le fetal malformation

I le taimi nei, e le o toe fesiligia pe o le Zika virus moni pe leai foi le mafuaʻaga o faaletonu o le cerebral o loʻo matauina i tamaʻi pepe. ” Ua faalauiloa e le pulega a Pasila se mataala, i luga o le fautuaga a fomai, ona ua latou faailoaina ma faailoa mai se numera le masani o tamaiti e maua. la'ititi o le ulu (microcéphalie) ma/po'o fa'aletonu ole fai'ai e iloa ile ultrasound ma le fanau mai Fai mai Dr Ami. Ae o lesi foi itu, " e leai se mautinoa e uiga i le numera o microcephaly faʻamaonia. O lenei faaletonu o le cerebral e sili atu ona popole e pei ona i ai feso'ota'i ma le fa'aletonu o le mafaufau " O le laʻititi o le vaʻa o le cranial, o le tele foi lea o le lamatiaga o le faʻaletonu o le mafaufau ", o le tala lea a Dr Ami.

Ae ui i lea, o le Failautusi Aoao o le CNPGO e tumau pea ona mataala: na te manatu i lena meao se va'a fa'ato'a i le pito i lalo e le tatau ona taʻitaʻia ai le mafaufau o le tamaititi o le a iai se faʻafitauli o le mafaufau, talu ai e le o manino le faʻamatalaga o le microcephaly. E faapena foi, e le ona o a O le fafine ma'itaga e maua i le virusi Zika e mautinoa o le a ia tuufaasolo atu i lana pepe. ” I aso nei, a maua e se tina ma’itaga le siama o le Zika, e leai se tasi e mafai ona ta’u maia le pasene o le tulaga lamatia o le a ia feavea’i atu i lana pepe. E leai se tasi e mafai ona ta'u mai po'o le a le pasene o le a'afiaga o le pepe ua a'afia e atia'e le microcephaly.. "E manino lava, i le taimi nei," na ona tatou iloa o loʻo tupu se mea ma o lenae tatau ona faia se gaioiga e faʻaitiitia ai le faʻaalia o fafine maʻitaga », Aotelega Dr Ami.

O le vaitaimi o le maitaga e manatu e sili ona taua mo le siama Zika i le va o le 1o le lona 2 kuata, o se vaitaimi o le ulupo ma le fai'ai o le fetal o loʻo faʻatupuina atoatoa.

Zika ma le maitaga: puipuiga e ave

I le va'aia o a'afiaga e ono tula'i mai i le fetus, e manino lava o lo'o fa'atonu le fa'atonuga o le puipuiga. O le mea lea ua fautuaina ai e le pulega Farani fafine maʻitaga e aua neʻi malaga i nofoaga o loʻo iai le siama. O fafine o lo'o nonofo i ia nofoaga e ta'ua o endemic e fautuaina fo'i tolopo le latou fuafuaga o le maitaga a o iai le virusi. E le gata i lea, e pei o faʻamaʻi uma e feaveaʻi e namu, e faapena fautuaina e fa'aaoga upega namu ma fa'amama pe afai e te malaga i atunuu o loo aafia.

O a su'ega pe a uma ona nofo i se sone lamatia a'o maitaga?

Fai mai Dr Ami ma le National Professional Council of Gynecology and Obstetrics, e masani lava manatu so'o se tasi e toe fo'i mai se eria e fa'ama'i ile virus Zika e ono a'afia.O le Institut Pasteur o loʻo faʻatulagaina ma le Komiti Maualuga o le Soifua Maloloina a le Malo e fesoasoani i fomaʻi ia iloa pe tatau pe leai se suʻega mo le i ai o le siama i o latou gasegase, fuafua i le atunuu na asia ma le aso e toe foi mai ai.

Mo fafine ma'itaga ua toe fo'i mai le nofo i se nofoaga fa'ama'i, ua fautuaina e le CNPGO e faia e foma'i Zika virus serology ma faatulaga mata'ituina lelei pe a masalosalo, i fuaina le li'o o le ulu o le fetus i ultrasound ta'itasi. « O lenei fua faigofie o le a mafai ai ona matauina pe leai foi le i ai o mea tatou te fefefe ai, o lona uiga o le foliga mai o se faaletonu pe, i soo se tulaga, e le misia. », Faamamafaina Dr Ami.

Zika ma le maitaga: o le a le mea e fai pe a faʻamaonia faʻamaʻi pipisi?

Ae paga lea e leai leai se togafitiga faʻapitoa e faʻasaga i le Zika virus i le taimi nei. E faapena foi, o loo i ai i le taimi nei leai se tui e taofiofia le faʻamaʻi, tusa lava pe o loʻo galue suʻesuʻega e suʻe se tasi i se taimi vave e mafai ai.

E le gata i lea, afai ua maua se tagata i le siama ma o loʻo faʻaalia ni faʻailoga, o le a naʻo le faʻatulagaina togafitiga faʻailoga. O le a fa'atonuina ni analgesics mo le ulu ma le tiga, vaila'au mo le ma'i, ma isi. E ui i lea, e leai se auala e taofia ai le tagata ua pisia mai le mauaina uma o nei fa'ailoga. Mo se fafine ma'itaga, e fai lava si fa'atusa: e leai se auala iloa i le taimi nei e taofia ai o ia mai le fa'ama'iina o le virusi Zika i lana pepe.

O le fa'agasologa o le a aofia ai le taumafai e iloilo le lamatiaga ole microcephaly mo le pepe ma vaavaai mo faailoga o lenei faaletonu. A afaina se tina ma’itaga, e tatau ona mulimulitaia i a multidisciplinary prenatal diagnostic centre, lea o le a faia ai e le au fomaʻi ni suʻesuʻega faʻapitoa masani. A faʻamaonia le faʻamaʻi, " e le na'o le li'o o le ulu e matamata ai » Fai mai Dr Ami. ” E iai foʻi mata (i ai microphtalmie) ma le fai'ai. O le a matou siaki le leai o faʻailoga, lea e muamua atu i le amataga o le faaleagaina o le faiʻai, le leai o ni cysts poʻo faʻalavelave faʻalavelave. Ae ui i lea, o nei suʻesuʻega e le o se tasi e masani ona faia i totonu o se ofisa. »

Zika ma le maitaga: o se amniocentesis e siaki ai le i ai o le siama

Ina ia faʻamalosia le suʻesuʻega, na faʻaalia e Dr Ami e mafai foi ona faia se amniocentesis. ” O le a matou taumafai e faʻaalia le Zika virus i le amniotic fluid e ala i le amniocentesis, ae na'o le fafine ma'itaga lava ia ua a'afia ma o lana tama e iai faaletonu ole fai'ai ile ultrasound », Na ia faamalamalama mai. ” Afai na te tu'uina atu i lana tama, o le a fa'ate'a ese e le tagata mulimuli le siama i totonu o le vai amniotic, aemaise lava i le va o le 3 ma le 5 aso talu ona maua le siama. Ona o le vai amniotic ose si'osi'omaga ua tapunia, e mafai ona tatou maua fa'ailoga o le siama i ni nai aso, e o'o lava i nai vaiaso mulimuli ane. Na ia faaauau. ” O lenei fa'amaoniga o le a mafai ai ona iloa le fua o fa'aletonu o lo'o matauina ma feso'ota'i i lenei virus. ”, O le a faʻalauteleina suʻesuʻega.

Afai e mautinoa e le au foma'i e maualuga le lamatiaga o le tamaititi i le fa'aletonu o le mafaufau, e mafai e le ulugali'i ona talosaga a fa'agata fa'afoma'i o le ma'itaga, o se faiga fa'atagaina i Falani i lalo o ni aiaiga, ae o lo'o fa'asaina pea i le tele o atunu'u ua a'afia (aemaise i Pasila). I Farani, e tatau ona talia e aunoa ma se faʻafitauli pe a faʻamaonia le faʻaletonu o le mafaufau ona o faʻalavelave faʻafuaseʻi na matauina i le ultrasound. Ua fa’ailoa mai e Dr Ami lena tamaiti fananau mai ma microcephaly” i ai se fa'amoemoe masani o le olaga, toetoe lava a masani ai fegalegaleaiga lautele, ae o le tuai o le afi e faʻalavelave ai, faatasi ai ma isi mea, o le mauaina o le savali ma le tautala. »

E tatau foi ona manatua e mafai ona aʻafia se fafine maʻitaga i le Zika virus, ae aua le tu'uina atu i lou fetus. O le mea lea e fa'alavelave ai foma'i ma tagata su'esu'e.

Zika ma fafine ma'itaga: fa'afefea le susu?

« O loʻo iai nei leai se mafuaaga e faʻasa ai le susu o se fafine, tusa lava pe aʻafia o ia Fai mai Dr Ami. ” E o'o mai i le taimi nei, e leai ni fa'asalalauga fa'asalalau o fa'ama'i tuga o le fa'ama'i o le Zika i pepe po'o tamaiti laiti. Ole siama ole a mafua ai fa'ailoga tutusa e pei o tagata matutua, ae leai se fa'afitauli ile faaletonu ole fai'ai talu mai lena taimi ua uma ona fai le fai'ai Na ia faaauau. E le gata i lea, o loʻo faʻamamafaina e Dr Ami e faʻapea e le o mautinoa o le Zika virus, pe afai o loʻo i ai i le susu o susu, o loʻo i ai se malosi faʻamaʻi. ” Ae fa'afefea pe a maua e se fafine le siama pe a uma ona fanau a'o susu, o tulaga lamatia i le fai'ai o le pepe e foliga mai ua toetoe lava leai, e tusa ai ma elemene muamua e aliaʻe mai tusitusiga faasaienisi. “E iai la” leai se mafua'aga e fa'asa ai le fa'asusuina o tama'ita'i o lo'o iai lea la'asaga », Fa'ai'u Dr Ami.

Tuua se tali