10 tupu lauiloa anamua

Po o le a lava le tala a se tasi, o le tala faasolopito o loʻo faia pea e tagata sili. Ma mo se taimi umi o le i ai o le tagata (faatasi ai ma ona femalagaiga uma o tagata, taua mo teritori ma le malosi, squabbles faaupufai, fouvalega, ma isi), o tulaga taʻitasi i le taimi nei ua iloa le tele o uiga mataʻina.

O le mea moni, i o tatou taimi, o tagata e "faia le lalolagi o se nofoaga lelei" e matua faʻaaloalogia: o saienitisi eseese o le "filemu" faʻapitoa, tagata siosiomaga, tagata fai aia tatau, tagata fai aia tatau, tagata alofa, faipule faʻatupu filemu, ma isi.

Ae o le taimi lava na taʻua ai tagata sili ona faʻaaloalogia o ni toa tetele - tupu, taʻitaʻi, tupu, emeperoa - e le gata e mafai ona puipuia o latou lava tagata, ae faʻapea foʻi ona maua ni fanua fou ma ni mea faitino eseese mo i latou i le taua.

O igoa o tupu sili ona taʻutaʻua o le Middle Ages i le aluga o taimi na matua "tupu tele" i tala faʻasolopito i aso nei e tatau i le au tusitala talafaasolopito ona faia ni taumafaiga tele e vavae ese ai le tagata semi-talago mai le tagata na i ai moni.

O nisi nei o nei tagata iloga:

10 Ragnar Lodbrok | ? — 865

10 tupu lauiloa anamua Ioe, pele pele o le faasologa Vikings: Ragnar o se tagata moni lava. E le gata i lea, o ia o le toa a le atunuu o Scandinavia (e oʻo lava i se aso malolo aloaia iinei - Ragnar Lothbrok's Day, faʻamanatu i le aso 28 o Mati) ma o se faʻailoga moni o le lototele ma le lototele o tuaa Viking.

Faatasi ai ma tupu o lo tatou "sefulu" Ragnar Lothbrok o le sili ona "tala faasolopito". Ae paga lea, o le tele o mea moni e uiga i lona olaga, osofaʻiga ma osofaʻiga mataʻutia e naʻo tala faʻasolopito e iloa: pe a uma, na ola Ragnar i le seneturi lona 9, i le taimi lea e leʻi tusia ai e tagata Scandinavia galuega a latou fagu ma tupu.

Ragnar Leatherpants (o lea, e tusa ai ma se tasi lomiga, o lona igoa tauvalaau ua faaliliuina) o le atalii o le tupu Danimaka Sigurd Ring. Na avea o ia ma tagata taʻutaʻua i le 845, ma amata ona osofaʻia atunuu tuaoi i se taimi muamua atu (mai le 835 i le 865).

Na ia faʻaumatia Paris (e tusa ma le 845), ma na maliu moni lava i totonu o se lua o gata (i le 865), na puʻeina e le Tupu o Ella II ina ua ia taumafai e pulea Northumbria. Ma ioe, o lona atalii, Bjorn Ironside, na avea ma tupu o Suetena.

9. Matatia I Hunyadi (Mattyash Korvin) | 1443 – 1490

10 tupu lauiloa anamua O loʻo i ai se manatuaga umi o Matthias I Corvinus i faʻataʻitaʻiga a tagata Hanikeri, o le tupu sili ona amiotonu, o le "tagata mulimuli" o Europa anamua, ma isi.

Na faapefea ona ia maua se uiga mafanafana faapena ia te ia lava? Ioe, muamua lava, e ala i le mea moni sa i lalo ia te ia o le Malo tutoatasi o Hanikeri na sao mai lona toe (ma malosi tele) tulai mai ina ua mavae le tele o tausaga o le vevesi ma le "squabbling" o alii feudal i le lotoifale mo le pule.

O Matthias Hunyadi e le gata na toe faʻafoʻisia se setete tutotonu i Hanikeri (faʻatagaina tagata e leʻi fananau mai, ae o tagata atamamai ma talenia e pulea le pulega), na ia faʻamautinoa lona saogalemu mai le Ottoman Turks, na ia faia ai se autau maualuga (lea na faʻaauupegaina uma 4th infantryman ma se arquebus), faʻapipiʻi nisi o fanua tuaoi i ana mea totino, ma isi.

Na naunau le tupu faamalamalamaina i tagata o le faasaienisi ma faatufugaga, ma o lana faletusi taʻutaʻua na sili ona telē i Europa ina ua mavae le Vatikana. Oi ioe! O lona ofutau o loʻo faʻaalia ai se oreva (corvinus poʻo korvin).

8. Robert Bruce | 1274 – 1329

10 tupu lauiloa anamua E oo lava ia i tatou e matua mamao lava mai le talafaasolopito o Peretania Tele atonu ua faalogo i le igoa o Robert le Bruce – le toa o le atunuu o Sikotilani ma lona tupu talu mai le 1306. O le mea muamua e oo mai i lou mafaufau o le ata tifaga a Mel Gibson “Braveheart” ( 1995) faatasi ma ia i le matafaioi a William Wallace - o le taitai o le Scots i le taua mo le tutoatasi mai Egelani.

As could be easily understood even from this film (in which, of course, historical truth was not respected too much), Robert the Bruce was a rather ambiguous character. However, like many other historical figures of that time … He betrayed both the British several times (either swearing allegiance to the next English king, then rejoining the uprising against him), and the Scots (well, just think, what a trifle to take and kill his political rival John Comyn right in the church, but after that Bruce became leader of the anti-English movement, and then the king of Scotland).

Ae ui i lea, ina ua mavae le manumalo i le Taua o Bannockburn, lea na maua ai le tutoatasi o Sikotilani ua leva ona umia, o Robert le Bruce, e aunoa ma se masalosalo, na avea ma ana toa.

7. Bohemond o Tarentum | 1054 – 1111

10 tupu lauiloa anamua O taimi o taua o loʻo faʻalogo pea i talatuu a Europa i igoa o fitafita sili ona totoa. Ma o se tasi oi latou o le Norman Bohemond o Taranto, le uluai perenise o Anetioka, le taitai sili o le Taua Muamua.

O le mea moni, o Bohemond e leʻi pulea e se faʻatuatuaga faʻa-Kerisiano ma le popole mo uso talitonu le manuia na faʻasauāina e le Saracens - o ia o se tagata faʻatauvaʻa moni, ma e sili atu le fia iloa.

Na tosina atu o ia i le malosi, taʻutaʻua ma tupe maua. O se tama'i meatotino i Italia e matua'i le'i fa'amalieina le mana'o o se toa totoa ma se ta'iala talenia, ma o lea na ia filifili ai e fa'ato'ilalo le teritori i Sasa'e ina ia fa'atuina lona lava setete.

Ma o lea na auai ai Bohemond o Tarentum i le taua, na faatoilaloina Anetioka mai le au Mosalemi, na faavaeina ai le Principality o Anetioka iinei ma avea ai ma ona pule (na ia finau malosi i lenei mea ma se isi taitai o le Crusader, Raymond o Toulouse, o le na fai mai foi Anetioka). Ae paga lea, i le faaiuga, na le mafai e Bohemond ona taofia lana mauaina ...

6. Saladin (Salah ad-Din) | 1138 – 1193

10 tupu lauiloa anamua O le isi toa o le Crusades (ae ua uma ona i ai i le vaega a Saracen fili) - o le Sultan o Aikupito ma Suria, o le taitai sili o le autau Mosalemi na tetee i le Crusaders - maua le faaaloalo tele e oo lava i ona fili Kerisiano mo lona mafaufau ma'ai, lototele. ma le agalelei i le fili.

O le mea moni, o lona igoa atoa e pei o lenei: Al-Malik an-Nasir Salah ad-Duniya wa-d-Din Abul-Muzaffar Yusuf ibn Ayyub. Ioe, e leai se papalagi e mafai ona faaleoina. O le mea lea, i le aganuu a Europa, o le fili mamalu e masani ona taʻua Saladin poʻo Salah ad-Din.

I le taimi o le Taua Lona Tolu, o Saladin na ia tuuina atu le tele o le "faanoanoa" i fitafita Kerisiano, ma faatoilaloina ai a latou autau i le 1187 i le Taua o Hattin (ma i le taimi lava e tasi na pueina ai toetoe lava o taʻitaʻi uma o le au fitafita - mai le Matai Sili. o le Templars Gerard de Ridefort i le Tupu o Ierusalema Guy de Lusignan), ona toe maua mai ai lea mai ia i latou le tele o fanua na mafai ona nofoia e le au fitafita: toetoe lava o Palesitina uma, Acre ma Ierusalema. I le ala, na faamemelo Richard le Lionheart ia Saladin ma manatu ia te ia o lana uo.

5. Harald I Laulu Lalelei | 850 – 933

10 tupu lauiloa anamua O le isi tagata lauiloa i matu (toe manatua foi le "Vikings" - pe a uma, o le atalii, ae le o le uso o Halfdan le Black) e lauiloa i le mea moni na i lalo o ia na avea Norway ma Nouei.

I le avea ai ma tupu i le 10 o ona tausaga, o Harald, e oo atu i le 22 o ona tausaga, na tuufaatasia ai le tele o meatotino eseese o fagu tetele ma laiti ma mea i lalo o lana pulega (o se faasologa o ana manumalo na taualuga i le taua tele o Hafrsfjord i le 872), ona faʻaofiina lea o lafoga tumau i totonu o le atunuʻu ma taofiofia i le toʻilalo jarls na sosola ese mai le atunuʻu, nofoia i le Shetland ma Orkney Islands ma mai iina na osofaʻia fanua o Harald.

O le 80 tausaga le matua (mo lena taimi o se faamaumauga e le masani ai!) Na siitia atu e Harald le mana i lona atalii pele o Eirik le To'i Toto - o ana fanau mamalu na pulea le atunuu seia oo i le XIV seneturi.

I le ala, o fea na maua mai ai se igoa tauvalaau mataʻina - Fair-Haired? E tusa ai ma le tala, i lona talavou, na faoa e Harald se teine ​​e igoa ia Gyuda. Ae na faapea mai o ia e faatoʻā faaipoipo atu iā te ia pe a avea o ia ma tupu o Nouei uma. Ia – ia fa’apea!

Na avea Harald ma tupu i luga o tupu, ma i le taimi lava e tasi na te leʻi seleina lona lauulu ma e leʻi selu lona lauulu mo le 9 tausaga (ma sa faaigoa o ia ia Harald le Shaggy). Ae ina ua uma le Taua o Hafrsfjord, na iu lava ina ia faatulagaina lona lauulu (latou te fai mai e manaia lona lauulu mafiafia), ma avea ma Laulu Lalelei.

4. Viliamu I le Manumalo | Ua lelei. 1027/1028 – 1087

10 tupu lauiloa anamua Ma toe tatou toe foi atu i le faasologa Vikings: e te iloa o Guillaume Bastard - le Tupu o Egelani i le lumanaʻi William I le Faʻatoʻilalo - o se suli o le Duke muamua o Normandy Rollo (poʻo Rollon)?

Leai, o le mea moni, Rollo (pe sili atu, o le taitai moni o le Vikings Hrolf le Pedestrian - sa faaigoa o ia ona o lona lapoa ma mamafa, ona e le mafai e se solofanua e tasi ona amoina) e le o le uso o Ragnar Lothbrok i uma .

Ae na ia puʻeina moni lava le tele o Normandy i le faaiuga o le XNUMXth - amataga o le XNUMXth seneturi ma avea ma ona pule (ma faaipoipo moni lava ia Princess Gisela, le afafine o Charles III le Simple).

Sei o tatou toe foi atu ia Wilhelm: o ia o le atalii faasolitulafono o le Duke o Normandy Robert I, ae ui i lea, i le 8 o ona tausaga, na ia maua ai le igoa o lona tama, ona mafai ai lea ona nofo i luga o le nofoalii.

O le tama mai lona laʻitiiti e tele naua faʻamoemoega - i Normandy sa fai si puʻupuʻu. Ona filifili ai lea o Viliamu e maua le nofoalii o Peretania, aemaise lava talu ai o loo tulai mai se faalavelave faalenatura i Egelani: E leai se suli o Eteuati le Confessor, ma talu ai o lona tina o (matua laki!) o le uso o le tina o Viliamu, sa faigofie lava ona ia mauaina le nofoalii Peretania. Ae paga lea, na le mafai e auala faʻa-malo ona ausia le sini ...

Sa tatau ona ou faaaogaina le malosi faafitafita. O isi mea na tutupu ua iloa e tagata uma: o le tupu fou o Egelani, o Harold, na mafatia i le faatoilaloina o le autau a Viliamu i le Taua i Hastings i le 1066, ma i le 1072, na gauai atu ai foi Sikotilani ia Viliamu le manumalo.

3. Feterika I Barbarossa | 1122 – 1190

10 tupu lauiloa anamua O Frederick I o Hohenstaufen, e igoa ia Barbarossa (Redbeard), o se tasi o tupu sili ona lauiloa i le Vaitau Tutotonu. I lona soifuaga umi, na ia maua ai le taʻutaʻua o se taʻitaʻi poto, amiotonu (ma sili ona faʻapitoa) ma se toa sili.

Sa matua malosi lava o ia i le tino, sa matua pipii atu i le au fitafita - ina ua uma ona avea Barbarossa ma emeperoa o le Emepaea Roma Paia i le 1155, na maua ai e le au Siamani se fuga e le masani ai (ma o lalo ifo o ia na faia ai le autau malosi i Europa mai le faaauupegaina malosi. tagata ti'eti'e solofanua).

Na taumafai Barbarossa e toe faʻaolaina le mamalu muamua o le malo o taimi o Charlemagne, ma o le mea lea na tatau ai ona alu i le taua 5 taimi e faasaga ia Italia ina ia mafai ai ona taofiofia ona aai ua matua le fiafia. O le mea moni, na ia faʻaaluina le tele o lona olaga i faʻasalalauga.

I le 25 o ona tausaga, sa auai Feterika i le Taua Lona Lua. Ma ina ua manumalo Saladin i le mauaina uma o le au taupulepulega i Sasaʻe Tutotonu, o Friedrich Hohenstaufen, ioe, na aoina se tele (e tusa ai ma punaoa - 100 afe!) Vaegaau ma o atu ma ia i le Taua Lona Tolu.

Ma e le o iloa pe o le a se mea na tupu pe ana, a o sopoia le Vaitafe o Selif i Turkey, na te leʻi pa'ū mai lana solofanua ma titina, e le mafai ona alu ese mai le vai i le ofutau mamafa. Barbarossa i lena taimi ua 68 tausaga le matua (o se matua faaaloalogia!).

2. Richard I le Loto Liona | 1157 – 1199

10 tupu lauiloa anamua Ioe, e lē o se tupu moni e pei o se talatuu! Tatou te iloa uma lava Richard le Lionheart mai tusi ma ata tifaga (amata i le tala a Walter Scott “Ivanhoe” ma faaiuina i le 2010 ata “Robin Hood” faatasi ma Russell Crowe).

O le mea moni, e leʻi avea Richard o se “sitaita e aunoa ma le fefe ma le faalumaina.” Ioe, sa ia te ia le mamalu o se toa sili ona lelei, e masani i mea matautia, ae i le taimi lava e tasi sa iloga o ia i le taufaasese ma le sauā; sa aulelei o ia (euena enaena umi ma mata lanumoana), ae le mama i le su o ona ivi; na iloa le tele o gagana, ae le o lana lava gagana Peretania, aua e le'i alu lava i Egelani.

Na ia faalataina ana uo (ma e oo lava i lona lava tama) e sili atu ma le faatasi, ma maua ai se isi igoa tauvalaau - Richard Ioe-ma-Leai - ona sa faigofie ona feliuliuai i itu uma e lua.

Mo taimi uma o lana nofoaiga i Egelani, sa i ai o ia i le atunuu mo le le sili atu i le tausaga. I le aoina o le tupe e faʻaauupegaina ai le autau ma le neivi, na ia alu ese loa mo le taua (faʻailogaina o ia lava iina ma le sauā faapitoa i Mosalemi), ma i le toe foʻi mai na puʻea e lona fili Leopold o Austria ma faʻaalu ni nai tausaga i le Dürstein. olo. Ina ia togiolaina le tupu, sa tatau ona aoina mai e ana tagatānuu ni faailoga siliva e 150.

Na ia faaaluina ona tausaga mulimuli i taua ma le Tupu o Philippe II o Farani, na maliu i le oona o le toto ina ua manuʻa i se aū.

1. Charles I le Sili | 747/748-814

10 tupu lauiloa anamua O le tupu sili ona lauiloa o le sefulu o Carolus Magnus, Carloman, Charlemagne, ma isi - e alofagia ma faʻaaloalo i le toetoe o atunuu uma o Europa i Sisifo.

Ua uma ona taʻua o ia e sili i lona olaga - ma e le o se mea e ofo ai: o le tupu o Franks mai le 768, le tupu o Lombards mai le 774, le Duke o Bavaria mai le 788 ma, mulimuli ane, o le emeperoa o Sisifo mai le 800, le O le ulumatua a Pepin le Short mo le taimi muamua na tuufaatasia ai Europa i lalo o le tulafono e tasi ma fausia ai se tulaga tutotonu tele, o le mamalu ma le mamalu na faititili i le lalolagi atoa.

O le igoa o Charlemagne o loʻo taʻua i talatuu a Europa (mo se faʻataʻitaʻiga, i le "Pese a Roland"). I le ala, na avea o ia ma se tasi o uluai tupu na tuuina atu le lagolago i tagata o le faasaienisi ma faatufugaga ma tatalaina aoga e le gata mo le fanau a le tamalii.

Tuua se tali