10 mafuaʻaga e avea ai ma tagata fai meaʻai

O le averesi o tagata i Peretania e sili atu i le 11 manu e 'ai i lo latou olaga atoa. O nei manu fa'ato'aga e mana'omia le tele o fanua, fafie ma vai. Ua oo i le taimi e mafaufau ai e le gata ia i tatou lava, ae faapea foi i le natura o loo siomia ai i tatou. Afai tatou te manaʻo moni e faʻaitiitia le aʻafiaga o tagata i le siosiomaga, o le auala pito sili ona faigofie (ma taugofie) e fai ai lenei mea o le 'ai itiiti aano. 

O povi ma moa i luga o lau laulau o se otaota ofoofogia, otaota o fanua ma punaoa malosi, faʻaleagaina o vaomatua, faʻaleagaina o sami, sami ma vaitafe. Faʻatoʻaga manu i luga o le faʻalapotopotoga faʻapisinisi o loʻo amanaʻia e le UN i aso nei o le mafuaʻaga autu o le faʻaleagaina o le siosiomaga, lea e oʻo atu ai i le tele o faʻafitauli o le siosiomaga ma na o tagata. I le isi 50 tausaga o lumanaʻi, o le a oʻo atu le faitau aofaʻi o le lalolagi i le 3 piliona, ona tatau lea ona tatou toe iloilo o tatou uiga i aano o manu. O lea la, o mafuaaga nei e sefulu e mafaufau vave ai. 

1. Faamafanafana i luga o le paneta 

E 230 tone aano o manufasi a le tagata i le averesi e 'ai i le tausaga: faaluaina i le 30 tausaga talu ai. E mana'omia le fa'atupula'ia o mea'ai ma vai e maua ai le tele o moa, povi ma pua'a. Ma o mauga fo'i o otaota... Ua leva ona talia e fa'apea o le alamanuia o aano o manufasi e maua mai ai le tele o le CO2 fa'aoso i le ea. 

E tusa ai ma se lipoti mataʻutia i le 2006 a le United Nations Food and Agriculture Organization (FAO), o lafumanu e maua ai le 18% o le kasa oona e fesoʻotaʻi ma tagata, e sili atu nai lo auala uma o felauaiga tuʻufaʻatasia. O nei faʻamaʻi e fesoʻotaʻi, muamua, faʻatasi ai ma faiga faʻatoʻaga malosi-malosi mo le faʻatupuina o meaʻai: o le faʻaogaina o fetilaisa ma vailaau faʻasaina, mea faigaluega i le fanua, faʻafefe, felauaiga, ma isi. 

O le tuputupu aʻe o meaʻai e fesoʻotaʻi e le gata i le faʻaaogaina o le malosi, ae faʻapea foʻi ma le faʻaleagaina o vaomatua: 60% o vaomatua na faʻaumatia i le 2000-2005 i le Vaitafe o Amazon, lea, i se isi itu, e mafai ona mitiia le carbon dioxide mai le ea, na tipi i lalo mo vao, le vaega o totoe – mo le totoina o soya ma sana mo meaai a lafumanu. Ma povi, a fafagaina, emits, tatou fai atu, methane. E tusa ma le 500 lita o le methane e maua mai e le povi e tasi i le ao, o le aafiaga o le greenhouse e 23 taimi e sili atu ai na i lo le kaponi oona. Ole lavelave ole lafumanu e maua mai ai le 65% ole nitrous oxide, e 2 taimi e maualuga atu ai ile CO296 ile tulaga ole a'afiaga o le greenhouse, aemaise lava mai otaota. 

E tusa ai ma se suʻesuʻega na faia i le tausaga talu ai i Iapani, o le tutusa ma le 4550 kilokalama o le carbon dioxide e ulu atu i le atemosifia i le taamilosaga o le ola o le povi e tasi (o lona uiga, o le taimi lea e tuʻuina atu ia te ia e ala i fagafao manu). O lenei povi, faatasi ai ma ana soa, ona manaʻomia lea ona ave i le fale fasi manu, o lona uiga o le carbon dioxide emissions e fesoʻotaʻi ma le faʻaogaina o fale fasi manu ma mea e gaosia ai aano o manufasi, felauaiga ma le malulu. O le fa'aitiitia po'o le fa'aitiitia o le taumafaina o aano o manufasi e mafai ona iai sona sao taua i le tetee atu i suiga o le tau. E masani lava, o le taumafataga o mea'ai e sili ona aoga i lenei tulaga: e mafai ona fa'aitiitia le fa'aosoina o kasa kasa e fa'atatau i mea'ai i le tasi ma le afa tone i le tagata i le tausaga. 

Le fa'ai'uga pa'i: o lena fuainumera o le 18% na toe fa'aleleia i le 2009 i le 51%. 

2. Ma e le lava le lalolagi atoa … 

O le faitau aofaʻi o tagata i luga o le paneta o le a le pine ae oʻo i le fuainumera o le 3 piliona tagata ... I atunuʻu atinaʻe, o loʻo latou taumafai e faʻafeiloaʻi Europa i le tulaga o le aganuu faʻatau - ua amata foi ona latou 'ai le tele o aano o manufasi. Ua ta'ua le 'ai o aano o manu o le “tinatua” o le faafitauli o taumafa o le a tatou feagai, ona e mana'omia e tagata e 'ai aano o manu ni fanua e sili mamao atu nai lo tagata fai mea'ai. Afai i le Bangladesh lava lea e tasi o se aiga o ana meaai autu o araisa, pi, fualaau aina ma fualaau faisua, e tasi le eka o le fanua e lava (pe itiiti ifo), o le averesi Amerika, e faʻaaogaina e tusa ma le 270 kilokalama o aano o manufasi i le tausaga, e manaʻomia le 20 taimi sili atu. . 

Toeitiiti atoa le 30% o le paneta e leai se aisa o loʻo faʻaogaina nei mo le faʻaleleia o manu - tele lava e totoina ai meaʻai mo nei manu. E tasi le piliona tagata i le lalolagi o loʻo matelaina, aʻo le numera tele o a tatou faʻatoʻaga e faʻaumatia e manu. Mai le manatu o le liua o le malosi e faʻaaogaina e gaosia ai meaʻai i le malosi o loʻo teuina i le oloa mulimuli, e pei o aano o manufasi, faʻatoaga manu faʻapisinisi o se faʻaogaina le lelei o le malosi. Mo se faʻataʻitaʻiga, o moa e tausia mo le fasia e faʻaaogaina le 5-11 kilokalama o meaʻai mo kilokalama uma o le mamafa latou te oʻo i ai. O puaa i le averesi e manaʻomia le 8-12 kilokalama o meaʻai. 

E te le manaʻomia le avea ma se saienitisi e faʻatatau: afai e leʻi fafagaina lenei saito i manu, ae i le fia aai, ona faʻaitiitia ai lea o latou numera i le lalolagi. Ae sili atu le leaga, o le 'aina o mutia e manu i soʻo se mea e mafai ai na iʻu ai i le matagi tele o le tafia o le eleele ma, o se taunuuga, o le toafa o le fanua. O le fafaga i le itu i saute o Peretania Tele, i mauga o Nepal, i mauga maualuga o Etiopia, e mafua ai le tele o le leiloa o le eleele lafulemu. I le faʻamaoni, e taua le taʻua: i atunuu i Sisifo, o manu e fafagaina mo aano o manu, taumafai e fai i se taimi sili ona puupuu. Tupu ma vave ona fasi. Ae i atunuu matitiva, aemaise i Asia matutu, o le fausiaina o povi e totonugalemu i le olaga o le tagata ma le aganuu a tagata. E masani ona na o le pau lea o le puna o meaʻai ma tupe maua mo le faitau selau afe o tagata i totonu o le mea e taʻua o "atunuu lafumanu". O nei tagata e feoa'i i taimi uma, ma tuu atu i le eleele ma laau le taimi e toe faaleleia ai. E moni lava o se auala sili atu ona lelei le siosiomaga ma mafaufau lelei o le puleaina, ae e itiiti lava a tatou atunuu "atamai" faapena. 

3. Fafaga manu e tele vai inu 

O le 'ai o le steak po'o le moa o se mea'ai sili ona le lelei i le tulaga o le suavai o le lalolagi. E manaʻomia le 450 lita o le vai e maua ai le pauna e tasi (pe tusa ma le 27 kalama) o saito. E mana'omia le 2 lita o le vai e maua ai le pauna e tasi o aano o manufasi. Fa'ato'aga, lea e tusa ma le 500% o vai fou uma, ua mae'a ona fa'atauva'a ma tagata mo puna'oa. Ae, talu ai o le manaoga mo aano o manufasi na o le faateleina, o lona uiga o nisi o atunuu o le a le mafai ona maua le vai mo le inu. O lo'o fuafua nei le lisi o le faitau miliona o hectares o fanua i Etiopia ma isi atunu'u e maua ai meaai mo lo latou atunu'u. O lo'o lava a latou vai mo o latou lava mana'oga, e le mafai ona latou fa'asoa i fa'ato'aga. 

4. Le mou atu o vaomatua i luga o le paneta 

O le tele ma le mata’utia o agribusiness ua liliu atu i le vaomatua mo le 30 tausaga, e le gata mo laupapa, ae faapea foi mo fanua e mafai ona faaaoga mo lafumanu. E faitau miliona hectares o la’au ua tipi i lalo e fai ai hamburger mo Amerika ma fafaga ai lafumanu i Europa, Saina ma Iapani. E tusa ai ma tala faʻatatau lata mai, o se eria e tutusa ma le eria o le tasi Latvia poʻo le lua Peleseuma e faʻamamaina vaomatua i luga o le paneta i tausaga uma. Ma o nei Peleseuma e lua - mo le tele o vaega - ua tuʻuina atu i le fafagaina o manu poʻo le totoina o fualaʻau e fafaga ai i latou. 

5. Fa'asaunoa i le Lalolagi 

O fa'ato'aga o lo'o fa'agaoioia i luga o se fua fa'apisinisi e maua mai ai le tele o otaota e pei o se taulaga ma le to'atele o tagata o lo'o nonofo ai. Mo kilokalama ta'itasi o povi, e 40 kilokalama o otaota (manu'ai). Ma a fa'avasegaina nei afe kilokalama o otaota i se nofoaga e tasi, e mafai ona matua mata'utia a'afiaga o le si'osi'omaga. O vaita'ele e lata ane i fa'ato'aga lafumanu mo nisi o mafua'aga e masani ona tafe mai, e tafe mai ai, e fa'aleagaina ai le vai o le eleele. 

E fia sefulu afe kilomita o vaitafe i le Iunaite Setete, Europa ma Asia e faʻaleagaina i tausaga taʻitasi. E tasi le masaa mai se faatoaga lafumanu i North Carolina i le 1995 na lava lea e fasiotia ai le tusa ma le 10 miliona iʻa ma tapunia ai le 364 hectares o le gataifale. Ua leai se faamoemoe ua latou oona. O le tele o manu na tausia e tagata mo mea'ai e lamatia ai le faasaoina o meaola eseese o le lalolagi. E sili atu ma le tasi vaetolu o nofoaga puipuia o le lalolagi ua filifilia e le World Wildlife Fund o loʻo lamatia i le faʻaumatia ona o otaota o manu. 

6. Fa'aleagaina o sami O le faʻalavelave moni i le suauʻu masaa i le Fagaloa o Mekisiko e mamao mai le muamua ma, o le mea e leaga ai, e le o le mulimuli. "Sone mate" i vaitafe ma sami e tupu pe a paʻu i totonu ia i latou le tele o otaota manu, faga moa, otaota, otaota. Latou te ave le okesene mai le vai - i se tulaga e leai se mea e mafai ona ola i lenei vai. I le taimi nei e toetoe lava 400 "sone mate" i luga o le paneta - mai le tasi i le 70 afe sikuea kilomita. 

O loʻo i ai "sone mate" i le Scandinavian fjords ma le Sami Saina i Saute. Ioe, o le mafuaʻaga o nei sone e le gata o lafumanu - ae o le mea muamua lava. 

7. Fa'aleagaina o le ea 

O i latou e "manuia" e nonofo i tafatafa o se faatoaga lafumanu tele latou te iloa le manogi leaga. E le gata i le methane e fa'aoso mai povi ma pua'a, ae o lo'o i ai le vaega atoa o isi kasa fa'aleagaina i lenei gaosiga. E le'i maua ni fa'amaumauga, ae toeitiiti atoa le lua vaetolu o le fa'aosoina o le sulfur compound i le ea - o se tasi o mafua'aga autu o timuga oona - e mafua mai fo'i i fagafa'aga manu. E le gata i lea, o faʻatoʻaga e fesoasoani i le faʻaitiitia o le ozone layer.

8. Ese faʻamaʻi 

O otaota manu o loʻo i ai le tele o faʻamaʻi (salmonella, E. coli). E le gata i lea, e faitau miliona pauna o vailaʻau faʻamaʻi e faʻaopoopo i meaʻai manu e faʻaleleia ai le tuputupu aʻe. O le mea moni, e le mafai ona aoga i tagata. 9. Ma'imau o le suauu o le lalolagi O le manuia o le tamaoaiga o lafumanu i Sisifo e faavae i le suauu. O le mafuaaga lena na tulai mai ai ni vevesi tau taumafa i atunuu e 23 i le lalolagi atoa ina ua oo le tau o le suauu i lona tumutumuga i le 2008. 

Soo se sootaga i lenei filifili malosi e gaosia ai aano o manu-mai le gaosia o fetilaisa mo le laueleele o loo totoina ai meaai, i le pamuina o le vai mai vaitafe ma alavai i le suauu e manaomia e lafo ai aano o manufasi i supamaketi-e faaopoopo uma atu i se tupe tele tele. E tusa ai ma nisi o suʻesuʻega, o le tasi vaetolu o suauʻu fossil na gaosia i le US ua alu nei i le gaosiga o lafumanu.

10. E taugata aano o manu, i le tele o itu. 

O su'esu'ega a tagata lautele o lo'o fa'aalia ai e 5-6% o le faitau aofa'i e le 'aina aano o manu. O nai miliona le tele o tagata latou te faʻaitiitia le aofaʻi o aano o manufasi latou te 'ai i a latou meaʻai, latou te 'ai mai lea taimi i lea taimi. I le 2009, na matou 'ai i le 5% le itiiti ifo o aano o manu nai lo le 2005. O nei fuainumera na faʻaalia, faatasi ai ma isi mea, faʻafetai i le faʻasalalauga faʻamatalaga o loʻo faʻaalia i le lalolagi e uiga i le lamatiaga o le 'ai o aano o manu mo le ola i luga o le paneta. 

Ae ua vave tele mo le fiafia: o le aofaʻi o aano o manu e 'ai o loʻo faʻateteleina pea. E tusa ai ma fuainumera na saunia e le British Vegetarian Society, o le averesi a Peretania e 'ai aano o manufasi e sili atu i le 11 manu e 'ai i lona olaga: tasi kusi, tasi lapiti, 4 povi, 18 puaa, 23 mamoe, 28 pato, 39 pipi, 1158 moa, 3593. figota ma i'a e 6182. 

E sa'o le tala a le au fai mea'ai: o i latou e 'ai aano o manufasi e faateleina lo latou avanoa e maua ai i le kanesa, ma'i fatu fatu, ova le mamafa, ma e iai foi se pu i le taga. Mea'ai aano o manu, e pei o se tulafono, tau 2-3 taimi sili atu nai lo meaai vegetarian.

Tuua se tali