Faapau pepe: o le a lea?

Faapau pepe: o le a lea?

O le faapau pepe o le leiloa ole afuafua poo le fetus ile maitaga.

E mafai ona tupu fua, o lona uiga e tupu e aunoa ma le suʻesuʻeina (faʻafitauli o le soifua maloloina, genetics, ma isi), poʻo le faʻaosoina ma o lea e ofo ai.

  • Fa'apa'ū fa'afuase'i. Matou te talanoa foi e uiga i le maʻitaga. I le faauigaga, o le maliu poʻo le tuliesea mai le tino o le tina o se pepe poʻo se tamaititi e itiiti ifo i le 500 kalama pe itiiti ifo i le 22 vaiaso o le amenorrhea poʻo le leai o se maʻitaga (= 20 vaiaso o le maitaga). Afai e tupu le fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'a mai i le ma'itaga, e ta'ua o le "fetal death in utero".
  • LEfa'atupu fa'apa'u, e ta'ua fo'i o le “fa'amuta fua o le ma'itaga” (po'o le fa'apa'u) e mafai ona fa'aosoina i le tele o auala, aemaise lava i le tagofiaina o vaila'au "fa'apa'u" po'o le mana'o o le tama. O tulafono e fa'atonutonu ai le avanoa i (po'o le fa'asa) o le fa'apa'u pepe e 'ese'ese mai lea atunu'u i lea atunu'u.
  • Faʻamutaina o le maʻitaga (IMG) ose fa'atama'i fa'atupu, faia mo fa'ama'i fa'afoma'i, e masani lava ona o se fa'aletonu po'o se fa'ama'i o le pepe lea e lamatia ai le ola pe a uma ona fanau mai pe fa'atupu fa'afitauli tuga o le soifua maloloina, po'o le taimi e lamatia ai le ola o le pepe o le tina.

Pe o le mafaufau pe fa'afoma'i, fa'atama'ia fa'apa'u e matua'i ese lava mai le fa'ato'i fa'afuase'i, e ui lava e tele mea e masani ai. O lea la o le a fa'avasegaina e le pepa nei mataupu e lua.

Fa'ato'a fa'ato'ato'a: fa'atupu ma mafua'aga

O le fa'afano o se mea e masani ona tupu. O i latou, mo le tele o vaega, e fesoʻotaʻi i se faʻalavelave poʻo se chromosomal anomaly i totonu o le embryo, lea e tuliesea faʻanatura e le tina.

Matou te fa'avasegaina:

  • fa'ato'itama vave, e tupu i le tolu masina muamua o le ma'itaga (i lalo ifo o le 12 vaiaso o le ma'itaga). E aafia ai le 15 i le 20% o ma'itaga ae o nisi taimi e le iloa pe a tutupu i vaiaso muamua lava ona o nisi taimi e fenumiai ma tulafono.
  • fa'ato'a fa'ato'a fa'ato'aga, e tupu i le masina lona lua, i le va o le 12 ma le 24 vaiaso o le ma'itaga. E tupu ile 0,5% o maitaga1.
  • maliu fetal i le utero, i le tolu masina.

E tele ma tele mafua'aga e mafai ona mafua ai le fa'afano po'o le fa'alua fa'alua.

Faatasi ai ma nei mafuaʻaga, matou te maua i le tulaga muamua faʻalavelave faʻafuaseʻi poʻo le chromosomal o le embryo, e aʻafia i le 30 i le 80% o faʻataʻitaʻiga vave.2.

O isi mafua'aga o le faapa'u fa'afuase'i o:

  • ose faaletonu o le manava (fa'ata'ita'iga ua vaelua le manava, matala o le manava, uterine fibroids, uterine synechiae, ma isi), po'o le DES syndrome i fafine ua maua i le utero i le distilbene (fanau i le va o le 1950 ma le 1977).
  • fa'aletonu o le hormonal, lea e taofia ai le maitaga mai le fa'atupuina (fa'aletonu o le thyroid, fa'aletonu o le tino, ma isi).
  • tele ma'itaga e fa'atuputeleina ai le fa'aletonu o le ma'itaga.
  • le tupu mai o faʻamaʻi i le taimi o le maitaga. O le tele o fa'ama'i fa'ama'i po'o fa'ama'i fa'ama'i e mafai ona mafua ai le fa'ato'itama, aemaise le malaria, toxoplasmosis, listeriosis, brucellosis, misela, rubella, mumps, ma isi.
  • nisi o su'esu'ega fa'afoma'i, e pei ole amniocentesis po'o le trophoblast biopsy, e mafai ona mafua ai le fa'atofano.
  • o le iai o se IUD i le manava i le taimi o le maitaga.
  • O nisi tulaga fa'alesiosiomaga (a'ai o vaila'au, ava malosi, tapaa, vaila'au, ma isi).
  • Fa'alavelave fa'ama'i fa'ama'i (o le puipuiga o le tino), aemaise lava le a'afia i le fa'ato'i fa'alua.

Fa'apa'u fa'atama: su'esu'ega

Fa'amaumauga i le fa'atama'i fa'atupu i le lalolagi atoa

E masani ona faasalalau e le Faalapotopotoga o le Soifua Maloloina a le Lalolagi (WHO) lipoti e uiga i le faapau pepe i le lalolagi atoa. I le 2008, e tusa tasi i le lima maitaga semanu e faalavelaveina ma le faamoemoe.

I le aotelega, toetoe lava 44 miliona faapau pepe na faia i le 2008. O le fua faatatau e maualuga atu i atunuu atiaʻe nai lo atunuu faʻapisinisi (29 faapau pepe i le 1000 fafine e 15 i le 44 tausaga faʻatusatusa i le 24 i le 1000, i le faasologa).

E tusa ai ma se suʻesuʻega na lomia i le 20123, o le aofaʻi o le faapau pepe i le lalolagi na pa'ū mai le 35 i le 29 i le 1000 fafine i le va o le 1995 ma le 2003. I aso nei, e tusa ma le 28 faʻauʻu i le 1000 fafine.

O le faapau pepe e le faatagaina faaletulafono i soo se mea i le lalolagi. E tusa ai ma le faalapotopotoga Nofoaga mo aia tatau fanautama, e sili atu i le 60% o le faitau aofaʻi o le lalolagi e nonofo i atunuu e faʻatagaina ai le faapau pepe pe leai foi se faʻatapulaʻaina. I se isi itu, e tusa ma le 26% o le faitau aofaʻi o loʻo nonofo i setete o loʻo faʻasaina ai lenei gaioiga (e ui o nisi taimi e faʻatagaina pe a lamatia le ola o le fafine ona o mafuaaga faʻafomaʻi)4.

Ua fuafuaina e le WHO e tusa ma le 210 miliona maʻitaga e tutupu i tausaga taʻitasi i le lalolagi atoa (2008 fuainumera), e tusa ma le 80 miliona o maʻitaga e le manaʻomia, poʻo le 40%5.

Fa'amaumauga i le fa'atama fa'atama i Falani ma Quebec

I Farani, i le 2011, 222 faʻamutaina ofo fua o le maitaga na faia. O lenei fuainumera ua mautu talu mai le 300, ina ua mavae le sefulu tausaga o siʻitia i le va o le 2006 ma le 1995. I le averesi, o le fua faatatau o le faapau pepe o le 2006 faʻatupu faʻauʻu i le 15 fafine.6.

E tutusa le fua faatatau i Quebec, e tusa ma le 17 faapau pepe i le 1000 fafine, pe tusa ma le 27 i le tausaga.

I Kanata, e fesuisuiaʻi fua faatatau i le va o le 12 ma le 17 faapaʻu pepe i le tausaga i le 1 fafine o le tausaga fanautama, e faalagolago i le itumalo (000 le aofaʻi o faapaʻu pepe na lipotia i le 100)7.

I totonu o nei atunuu e lua, e tusa ma le 30% o maʻitaga e mafua ai le faapau pepe.

I Kanata e pei o Farani, o le faamutaina ofo fua o le maitaga faaletulafono. E faapena foi le tulaga i le tele o atunuu Europa.

I Falani, e faatoa mafai ona faia le faapau pepe a o lei oo i le faaiuga o le vaiaso lona 12 o le maitaga (14 vaiaso o le amenorrhea). E tutusa lava i Peleseuma ma Suiselani, aemaise lava.

Ae mo Kanata, naʻo le pau lea o le atunuʻu i sisifo e leai ni tulafono e faʻatapulaaina pe faʻatonutonuina le tuai ona faapau pepe.7. E tusa ai ma suʻesuʻega na faia i le 2010, faʻapaʻu pepe pe a maeʻa le 20 vaiaso o le maitaga peitaʻi o loʻo faʻatusalia i lalo ifo o le 1% o faʻapaʻu i Quebec, pe tusa ma le selau mataupu i le tausaga.

O ai ua a'afia i le fa'apa'u pepe?

O le fa'atama fa'atama'ita'i e a'afia ai vaitausaga uma i tama'ita'i o lo'o i tausaga faitama, ma fa'alapotopotoga uma.

I Falani ma Quebec, e maualuga atu le aofaʻi o le faapaʻū tama i fafine e 20 i le 24 tausaga.

I le lua vaetolu o mataupu, i Falani, e faia le faapau pepe i fafine o loʻo faʻaogaina se auala faʻagata.

O le maʻitaga e tupu ona o le le manuia o metotia i le 19% o mataupu ma ona o lona faʻaoga sese i le 46% o mataupu. Mo fafine o loʻo i luga o le gutu, faʻagaloina le piliki e aʻafia i le sili atu i le 90% o mataupu8.

I atunuu atiaʻe, e sili atu nai lo le faʻaletonu o le faʻamaʻi, e sili atu i le aofaʻi atoa o le le lava o le maitaga e oʻo atu ai i maʻitaga le manaʻomia.

Fa'alavelave fa'afuase'i o le faapa'u pepe

E tusa ai ma le WHO, o se fafine e maliu i le 8 minute i le lalolagi atoa ona o faʻafitauli mai le faapau pepe.

Mai le 44 miliona faapau pepe na faia i tausaga taʻitasi i le lalolagi atoa, o le afa o loʻo faia i tulaga le saogalemu, e se tagata "e leai ni tomai manaʻomia poʻo se siosiomaga e le ausia tulaga maualalo faʻafomaʻi. , po o mea uma e lua “.

Matou te faanoanoa e tusa ma le 47 maliu e fesoʻotaʻi saʻo i nei faapaʻu pepe, 000 miliona fafine o loʻo mafatia i faʻalavelave faʻalavelave ina ua maeʻa le gaioiga, e pei o le toto toto poʻo le septicemia.

O le mea lea, o le faapau pepe le saogalemu o se tasi lea o mafuaʻaga e sili ona faigofie ona puipuia o le oti o tina (na nafa ma le 13% o le maliu o tina i le 2008)9.

O mafua'aga autu o le oti e feso'ota'i ma fa'apa'u pepe o:

  • toto toto
  • fa'ama'i ma sepsis
  • 'ona (ona o le taumafaina o la'au po'o vaila'au fa'ama'i)
  • manu'a tu'itu'au ma totonu (gatotonu po'o le manava).

O fa'afitauli e le fa'aleagaina e aofia ai fa'afitauli fa'amālōlōina, fa'ato'a fanau, urinary po'o fecal incontinence (fa'atatau i manu'a fa'aletino i le taimi o le fa'agasologa), ma isi.

Toeitiiti lava o fa'apa'u fa'alilolilo po'o fa'apa'u le saogalemu (97%) o lo'o faia i atunu'u tau atia'e. O le konetineta o Aferika na o le afa o le oti e mafua mai i nei faapau pepe.

E tusa ai ma le WHO, "o nei maliu ma le le atoatoa e mafai ona aloese pe ana fai o nei faapau pepe na faia i totonu o se tulafono faʻavae ma i tulaga saogalemu lelei, pe ana fai o latou faʻalavelave na tausia lelei i luga, pe ana maua e tagata mamaʻi le faʻafeusuaiga. a'oa'oga ma fuafuaga o aiga”.

I Falani ma atunuu o loʻo faia ai le faapau pepe ma le saogalemu, o le maliu faʻatasi e tusa ma le tolu maliu mo le miliona faʻapaʻu, o se tulaga maualalo tele. O fa'alavelave autu, pe a faia le faapa'u pepe i se taotoga:

  • fa'alava o le manava (1 i le 4 ‰)
  • masae ile manava (itiiti ifo ile 1%)10.

E feteenai ma nisi o talitonuga, i se taimi umi, o le faapau pepe e le faateleina ai le tulaga lamatia o le fafano, po o le oti o le fetal i le utero, maitaga ectopic, po o le le maua o fanau.

 

Tuua se tali