Paleni oona-faʻavae o le tino

E tusa ai ma le tele o tagata atamamai, o le maualuga tele acidity o le tino faʻalavelaveina le masani ona faʻagaioiga o totoga sisitema, ma latou avea puipuia i tetee atu i le tele o siama ma siama.

O le pH o le numera o le hydrogen atoms i totonu o se faʻaiuga. Afai o le 7, o lona uiga o se le mautonu siʻosiʻomaga, pe a fai e mai le 0 i le 6,9, lona uiga o se acidic siʻosiʻomaga, mai le 7,1 i le 14 - o se alkaline tasi. Pei ona e silafia, ole tino ole tagata e 80% vai fofo. O loʻo taumafai pea le tino e faʻapaleni le paleni o le acid ma le alkali i lenei tali.

 

O iʻuga o le solia o le faʻapaleni o le acid-base i le tino

Afai e faʻalavelaveina le paleni o le acid-base, ona mafai lea ona mafua ai ni faʻalavelave matuia i le tino. A e 'ai i mea'ai e tele i le ga'o ae le lava le vai, e tupu ai le fa'a'asa o le tino atoa. O nei mea e aofia ai sodas, cereals, meaʻai o loʻo i ai le suka, mea e sui ai le suka, mea tao tao, oloa aano o manufasi, ma aano o manufasi.

O le faʻamamāina e mataʻutia aua e faʻaleagaina ai le fesiitaʻiina o le okesene i le tino atoa, o micro- ma macroelement e amata ona le lelei aʻafia. Lenei mafuaʻaga, muamua o mea uma, faʻalavelave i le digestive system, sela metabolism, ma mafua ai foʻi faʻamaʻi fatu, faʻamaʻi paʻu, faʻaititia o ponaivi density, puipuiga ma isi. I se siʻosiʻomaga e faʻailoa mai ai le paleni o le acid-base acidic, o ituaiga eseese o siama, e aofia ai siama, fungi ma siama, e tupu ma faʻatelevave.

Nobel laureate Otto Warburg mauaina lona faʻailoga mo le mauaina o sela kanesa e le faʻateleina i se siosiomaga mauʻoa i le okesene, ma na mulimuli ane faʻamaoniaina o siama, siama ma fungi e le ola i se ituaiga siosiomaga. O le maualuga o le pH, o le alkaline, o le maualuga o le faʻasologa o le okesene molemoa (calorizer). I totonu o le acidic siʻosiʻomaga, o le faʻasologa o le CO2 faʻateleina ma lactic acid ua fausiaina, lea e fausiaina ai faʻamuamua mo le tuputupu ae o sela kanesa.

 

Faʻafefea ona siaki le pH o le tino?

E faigofie lava ona siaki lau paleni o le acid-base e faʻaaoga ai se suʻega faʻapitoa - suʻega fasipepa o le litmus pepa, e mafai ona faʻatau mai i le fale talavai. O le paleni sili ona lelei o le paleni o le pH o le 6,4-6,5. E sili le filifili o lau acid-base paleni tasi le itula ao le i 'ai, pe lua itula mulimuli ane.

O le pH o miaga e mafai ona fesuiaʻi i le aso atoa. Afai o lona tau e 6,0-6,4 i le taeao ma le 6,4-7,0 i le afiafi, e leai se mafuaaga o le popole. Ae peitaʻi, afai e faʻaalia le suʻega i le 5,0 ma lalo ifo, ona faʻamalosia loa lea o le pH o le miaga, ma afai e 7,5 pe maualuga atu, ona faʻamalosia loa lea ole tali ole alkaline. Ile taua ole pH o le miaga, e mafai ai ona e fuafuaina pe faʻafefea ona mitiia minerale i totonu ole tatou tino, mo se faʻataʻitaʻiga, kalisiu, sodium, magnesium.

Ae mo le pH o faua, lona taua faʻailoa mai le galue malosi o enzymes i le alimentary auala, aemaise lava le ate ma le manava. O le masani acidity o feanu fefiloi o 6,8-7,4 pH. E masani ona fua ile aoauli ile manava avanoa pe lua itula talu ona 'ai. O le maualalo o le suauʻu ole pu e masani ona taitai atu ai ile pala ole nifo, faʻamaʻi ole gum, ma manava leaga.

 

O a siʻosiʻomaga acidic ma alkaline?

I vailaʻau, o loʻo iai le faʻaupuga pei ole "acidosis" - ole hyperacidity lea. Inu i le tele o meainu malosi ma faʻafitauli o le maʻisuka mellitus e masani ona taʻitaʻia ai i lenei tulaga. Faatasi ai ma le faateleina acidity, faafitauli ma le fatu ma toto toto mafai ona matauina. E mafai e se tagata ona vave maua lona mamafa. Tele taimi i ia tulaga o loʻo iai faʻamaʻi ole fatugaʻo, tagāmimi ma faʻaititia le paʻu puipuia.

O le faateleina o le maualuga o alkali i le tino ua taʻua o le alkalosis. I lenei tulaga, o loʻo matauina foi le le lelei o le faʻaaogaina o minerale. O le mafuaʻaga mo lenei tulaga i le tino atonu o le faʻaumiumi faʻaaogaina o vailaʻau vailaʻau o loʻo i ai le tele aofaʻi o alkali. Alkalosis e seasea lava maua, ae mafai foi ona mafua ai ogaoga ma le lelei suiga i o tatou tino. E aofia ai maʻi o le paʻu ma le ate, le manogi leaga ma le manino mai le gutu, ma isi.

 

Faʻafefea ona tausisi i se masani ai pH?

Ina ia tausia le sili ona lelei acid-base paleni o le tino, oe manaʻomia e inu lava vai (30 ml i le 1 kg o le tino). Ae mo meaʻai, e tatau ona tele taimi e tele ai meaʻai e maua i le alkaline nai lo meaʻai oona.

Mea'ai toto, e pei o fualaau faisua ma fualaau 'aina, fa'aolaina le fa'atupuina o le alkaline tali, ma cereals, aano o manufasi, mea'ai gaosia i le tulaga o sosisi, oloa semi-ma'u, oloa falaoa - acidic. Ina ia faatumauina se paleni sili ona lelei o le acid-base, e tatau ona pulea le taumafataga e meaʻai laau.

 

Fai mai fomaʻi, e sili ona matou fiafia e faʻatumauina le saʻo o le tulaga o le acid ma le alkali i le tino. Naʻo le paleni lelei o le pH, e mitiia lelei e le tatou tino meaʻai.

O lo tatou tino e i ai auala masani e faʻaleleia ai le paleni o le acid-base. Nei o buffer sisitema o le toto, o le respiratory system ma le excretory system. A faʻaletonu nei gaioiga, e faʻasaʻoloto e le tatou tino le acid i totonu o le gastrointestinal tract, fatugaʻo ma mama, ma o tatou paʻu. E mafai foi ona faʻamamaina acid ma minerals ma faʻaputuputu acid i maso maso (calorizator). Afai e te lagona le lelava, atonu o lona uiga o le uʻamea i le hemoglobin i lou toto o le faʻamamaina o le acid. Afai e maitauina le niniva, tiga o le ulu, tiga o le mafaufau ma le le maua ai se mea, o lona uiga e faʻaalia ai o loʻo faʻaaogaina le magnesium i neula, maso maso ma ponaivi.

 

Lenei o le a le tele o faʻafitauli tau soifua maloloina e mafai ona tulaʻi mai i le acid-base le paleni. Aua le tuua mea e alu na o latou, mafaufau o le puipuia o le ki i le soifua maloloina lelei. Vaʻai pea lou tino pH e 'aloʻese ai mai faʻamaʻi.

Tuua se tali