Anatomy o soʻoga: faʻavae

Anatomy o soʻoga: faʻavae

Ina ia malamalama atili, puipuia pe togafitia se ma'i musculoskeletal, o nai mea taua e aoga.

E pei ona ta'u mai e le igoa, o faaletonu musculoskeletal e aafia ai le maso ma os, ae faʻapea foʻi ie eseese e faʻafesoʻotaʻi ai ma faʻamautinoa le fetuutuunai ma le mautu o sooga. Matou te faʻamatalaina iinei elemene o loʻo fausia ai soʻotaga feaveaʻi, o lona uiga o soʻotaga tetele e mafai ai ona faʻalautele gaioiga (tuuli, tapuvae, tulilima, tauau, suilapalapa, ma isi), ae le o na mea e faʻapipiʻi (mo se faʻataʻitaʻiga). faʻataʻitaʻiga, le sacrum) poʻo le semi-movable (mo se faʻataʻitaʻiga, o le vetebrae).

  • Faʻaputuga o ata i lalo : o se ituaiga o penina, lamolemole, e leai ni vasula fa'afeso'ota'i e ufiufi ai pito ponaivi o so'oga fe'avea'i uma.
  • O le pusa soofaatasi : teutusi fa'alava ma fa'ama'i e si'osi'omia ma fa'atapula'aina so'oga fe'avea'i. Fesoasoani faʻatasi faʻatasi, faʻatasi ai ma ligaments, e faʻamautu ai le faʻaogaina o fausaga faʻatasi ma faʻamautinoa le mautu.
  • le synovial membrane : membrane e laina ai foliga i totonu o le pusa o sooga feaveaʻi. O le synovium e fai gaugau ma e iai le galuega o le fafagaina ma le faʻafefe o le soʻo faʻatasi e ala i le gaosia o se vai e pei o le fuamoa paʻepaʻe, o le sua o le synovial.
  • Uiga sooga : pa'epa'e fibrous mea feso'ota'i, matua tete'e ma mau. O ligaments e tuufaatasia faatasi ponaivi.
  • O le meniskus : fausaga laiti fibrocartilaginous o loʻo i ai le foliga o se crescent (mai le Eleni meniskus = crescent), o loʻo i le va o ni mea faʻaogaina e lua (o le mea sili ona taua e maua i le tulivae ma le auvae). O le meniscus e fausia ai se aluga i le sooga, lea e mafai ai ona faʻafesoʻotaʻi vavalalata i le va o luga ma le faʻaseʻe o le sooga, faʻapea foʻi ma le faʻafefe o aʻafiaga.
  • Serous bursa : tama'i taga tapuni e fai i aano feso'ota'i ua tumu i le sua o le synovial. O lo'o fa'apipi'i le pa'u i ponaivi i tafatafa o so'oga ma taofia ai le fa'afeso'ota'i sa'o i le va o se ponaivi ma se tendon, mo se fa'ata'ita'iga. O le mea lea, latou te faʻafaigofieina le faʻafefe o fausaga ma faʻatagaina le gaioiga e faʻafefe.
  • Tendons : fasipepa o a'ano fibrous e le lelei ona fa'aosoina (leai po'o le leai o neura) ma itiiti pe leai fo'i vascularity (leai ni alātoto), lea e fa'afeso'ota'i maso i ponaivi e tatau ona gaoioi.

Aafiaga o gaioiga fai soo

E ui lava o se faʻalavelave faʻafuaseʻi (taumafaiga faʻapitoa e sii ai se mea mamafa, mimilo tele, ma isi), faʻamaʻi degenerative (rheumatoid arthritis, osteoarthritis, ma isi) poʻo faʻamaʻi pipisi e mafai ona faʻaleagaina ai se tasi o nei aano, o le mafuaʻaga masani o le fa'aletonu musculoskeletal o lo'o tumau pea le fa'ata'ita'iga o gaioiga fai fai. O nei gaioiga e mafua ai se faʻalavelave mama lea, i le aluga o taimi, e faʻaleagaina ai aano e faʻafesoʻotaʻi maso i le auivi.

Tendonitis poʻo le mumū o se tendon o se faʻaaliga masani o lenei ituaiga faʻafitauli. E ala i le toe faia o gaioiga tutusa, o se vaega o le ponaivi e olo i luga o se uaua ma mafua ai le tele pe itiiti foi le taua o manu'a.

O le tuai o togafitiga talafeagai mo tendonitis e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaleagaina o aano ma totoga eseese o loʻo lata ane. O le mea lea, e mafai ona faigata le tendonitis:

  • i bursite : fula ole pa'u;
  • ma le sinovi : fula o le synovial membrane;
  • i le tenosynovite : mumu o le tendon ma le synovial membrane;
  • i le capsulitis : fa'aleagaina le pusa fa'atasi atoa, lea e mafua ai le poloka o le sooga.

E mafai fo'i ona tupu e fa'apipi'i ma fa'aita neura nisi o neura, e pei o le tulaga i Carpal tunnel syndrome.

Mulimuli ane, o le tendonitis e le togafitia e mafai ona oʻo atu ai i le faʻaloloa, saeia poʻo le saeia o se tendon, maso poʻo ligament (faʻamaʻi) ma faʻalavelave faʻaleagaina e le mafai ona toe faʻafoʻisia i aano o loʻo siomia ai sooga. Pe a fa'ato'a tumau le tendonitis, o se fa'alavelave fa'aletonu o le tino e mafua ai le le paleni o le tino e mafai ona mafua ai fa'afitauli i isi vaega o le tino.

 

Bibliography

Nofoaga Autu Falemai Iunivesite Rouen. [Ausia Mati 15, 2004]. http://www.chu-rouen.fr

Garnier, Delamare. Lomifefiloi o faaupuga faafomai, Editions Maloine, Farani, 1998.

Mayo Foundation for Medical Education and Research (Ed). Faʻamaʻi & Tulaga - Faʻaaogaina manuʻa e fesoʻotaʻi ma mea e fiafia i ai, MayoClinic.com. [Consulté le 29 Ianuari 2004]. http://www.mayoclinic.com

Ofisa québécois de la langue française. Le lolomifefiloi upu tele. [Ausia Mati 15, 2004]. http://w3.granddictionary.com

 

Suesuega ma tusitusiga: Pierre Lefrançois ma Marie-Michèle Mantha, M.Sc.

Iloiloga faafomai: Dre Susan Labrecque, MD, M.Sc. Kinanthropologie, fa'au'u foma'i ta'aloga

Tusi na faia ile: Aperila 5th

Tuua se tali