O le taumafaina o polotini a manu o le mafuaaga lea o le vave oti

Na maua e se vaega faavaomalo o saienitisi o le aveina o porotini manu i meaʻai e fesoasoani e faʻaitiitia ai le ola o le tagata, ma faʻateleina le polotini o fualaau faisua. O se pepa faasaienisi na lomia i totonu o se tusi faʻasaienisi e taʻua o le "JAMA Internal Medicine".

Ua maeʻa e le au suʻesuʻe mai le Iunivesite o Harvard se suʻesuʻega tele lea na latou suʻesuʻeina ai se faʻataʻitaʻiga o faʻamaumauga na maua i le taimi o suʻesuʻega faʻalesoifua maloloina a 131 fomaʻi mai Amerika (342% o fafine) "Nurse Health Study" (vaitaimi suʻesuʻe o 64,7). tausaga) ma su'esu'ega fa'atino a se vaega o tagata faigaluega soifua maloloina (vaitaimi 32 tausaga). Sa mataituina le taumafa o mea taumafa e ala i fesili auiliili.

Ole aofa'i ole polotini ole 14% ole aofa'i ole kalori mo porotini manu ma le 4% mo le polotini o la'au. O faʻamaumauga uma na maua na faʻatautaia, fetuutuunai mo tulaga lamatia autu e tulaʻi mai e fesoʻotaʻi ma meaʻai ma le olaga. Mulimuli ane, o taunuʻuga na maua, e tusa ai ma le faʻaaogaina o le protein manu o se mea e faʻateleina ai le oti, aemaise lava mai faʻamaʻi o le cardiovascular system. O fualaʻau polotini, i le isi itu, faʻatagaina e faʻaitiitia ai le oti.

O le suia o le tolu pasene o kalori uma i le polotini o fualaau faisua mai le porotini o aano o manufasi ua fa'aitiitia ai le oti i le 34%, mai le aano o manufa'ato'aga e 12%, mai fuamoa e 19%.

O ia faʻailoga na siakiina naʻo tagata na faʻaalia i se tasi o aʻafiaga ogaoga e mafua mai i le i ai o mausa leaga, mo se faʻataʻitaʻiga, ulaula, faʻaaogaina soo o mea inu ava malosi, mamafa tele ma le leai o se gaioiga faaletino. Afai e le o iai nei mea, o lona uiga o le ituaiga o porotini na faʻaaogaina e leai se aafiaga i le faʻamoemoe o le olaga.

Ole tele ole polotini o fualaau faisua e maua ile mea'ai e pei ole: nati, legumes ma cereals.

Manatua e leʻi leva talu ai, na faia ai e saienitisi se isi suʻesuʻega i le lalolagi atoa, e tusa ai ma le 'ai o aano mumu, aemaise lava aano o manufasi, e aʻafia ai le faʻateleina o tagata maliliu mai le kanesa, e masani lava o le kanesa colon. I lenei tulaga, o aano o manufasi faʻapipiʻi o le a aofia i le Vaega 1 (nisi carcinogens) o le Lisi o oloa o loʻo i ai faʻamaʻi pipisi, ma aano o manu mumu - i le Vaega 2A (possible carcinogens).

Tuua se tali