Autism: o le a lea?

Autism: o le a lea?

Autism o se tasi o le kulupu o salalau atinaʻe le atoatoa (TED), e aliali mai i le amataga o tamaiti, e masani a o le i oʻo i le tausaga o le 3. E ui lava e eseese faʻailoga ma le ogaoga, o nei faʻaletonu uma e aʻafia ai le mafai e le tamaititi poʻo le tagata matua ona. fesootaiga ma fesoʻotaʻi ma isi.

O TED masani ona masani ai:

  • vaivai o laʻua mafaufau
  • Asperger's syndrome
  • Rett's syndrome
  • TED faʻapitoa (TED-NS)
  • Faʻaletonu faʻafitauli o tamaiti

O se fou faʻavasegaina mo PDDs

I le isi lomiga (ia lolomiina i le 2013) o le Diagnostic ma Fuainumera Tusi Lesona o Faʻafitauli o Mafaufau (DSM-V), o le American Psychiatric Association (APA) fuafuaina e tuʻufaʻatasi uma ituaiga o autism i se tasi vaega ua taʻua o le "autism spectrum disorders ”. O isi faʻamaoniga e oʻo mai i le taimi nei, e eseʻesega, e pei o le Asperger's syndrome, o le faʻaletonu o le tuputupu aʻe e le o faʻamaonia mai ma le faʻaletonu o tamaiti, o le a le toe taʻua o ni faʻapitoa pathologies ae o ituaiga o autism.16. E tusa ai ma le APA, o le fuafuaina fou taiala o le a taʻitaʻia ai i le sili atu saʻo faʻamaoniga ma fesoasoani fomaʻi sili atu togafitiga. Fai mai isi fomaʻi o lenei fou faʻavasegaina e mafai ona tuʻuina ese tagata e le tele ni faʻamaʻi ogaoga pei o le Asperger's syndrome13 ma faʻamalosia ai i latou mai le ulufale i le agafesoʻotaʻi, auaunaga faʻafomaʻi ma aʻoaʻoga e aoga ia i latou. Inisiua soifua maloloina ma polokalame lautele e tele lava ina faʻavae i luga o le faʻamatalaga o maʻi faʻatuina e le American Psychiatric Association (APA).

I Farani, ua fautuaina e le Haute Autorité de Santé (HAS) le faʻaaogaina o le International Classification of Diseases - 10th edition (CIM-10) o se faʻavasegaga faʻavasega.17.

 

Mafuaʻaga o le autism

Fai mai Autism ose faʻaletonu le gaioiga o ana mafuaʻaga mafuaʻaga e leʻo iloa. Ua malilie tagata suʻesuʻe o le tele o mea taua o loʻo i ai le amataga o PDD, e aofia ai genetic vala et le siosiomaga, faʻatosinaina faiaina faiai muamua ma ina ua uma ona fanau mai.

tele Genoa o le a aafia i le amataga o faʻamaoniga i se tamaititi. Nei e manatu e faia se sao i fetal faiaʻiga faiaʻoga. Nisi ituaiga genes predisposing mea e ono faʻateleina ai le ono aʻafia o se tamaititi pe maua se autism poʻo se PDD.

Siosiomaga mea, pei o le aafia i vailaʻau oona ae le i faia pe ina ua maeʻa fanau mai, faʻafitauli i le taimi o le fanau mai po o faʻamaʻi ao le i fanauina mafai foi ona aofia ai. I soo se tulaga, o le aʻoga poʻo le amio a matua agai i le tamaititi e nafa ma le autism.

I le 1998, o se suʻesuʻega a Peretania1 mafua le fesoʻotaʻiga i le va autism ma le faʻaalia i nisi tui, aemaise lava vasine faasaga i misela, rubella ma mumps (MMR i Farani, MMR i Quebec). Peitaʻi, e tele suʻesuʻega na mulimuli ane faʻaalia mai e leai se fesoʻotaʻiga i le va o tui ma le faʻamaʻi totino XNUMX O le tusitala autu o le suʻesuʻega ua tuuaia nei i le taufaasese. (Vaʻai le pepa i luga ole laiga Health Passport website: Autism ma tui: talaʻaga o se finauga)

 

Faʻafitauli fesoʻotaʻi

Toatele foi tamaiti e maua i le autism e mafatia foi mai isi faaletonu ole neula6, pei o le :

  • Epilepsy (afaina ai le 20 i le 25% o tamaiti e maua i le autism18)
  • Faʻaleagaina o le mafaufau (fuafuaina e aʻafia ai le 30% o tamaiti e maua i le PDD19).
  • Bourneville tuberous sclerosis (e oʻo atu i le 3,8% o tamaiti e maua i le autism20).
  • Fragile X syndrome (oʻo atu i le 8,1% o tamaiti e maua i le faʻamaʻi20).

Tagata e iai autism i nisi taimi e iai:

  • Faʻafitauli o moe (moe pe moe pea).
  • faafitauli gastrointestinal poʻo mea faʻafuaseʻi.
  • faamanuiaga faʻalavelave faʻafuaseʻi e amata i le tamaititi poʻo le talavou. O nei faoa e mafai ona taitai atu ai i le le malamalama, tete, o lona uiga, o le le taofiofia luluina o le tino atoa po o ni gaioiga e le masani ai.
  • Faʻafitauli o le mafaufau e pei ofāʻatu (taimi nei ma fesoʻotaʻi ma le faigata ile fetuʻunaʻi o suiga, pe lelei pe leaga), phobias ma atuatuvale.
  • faamanuiaga faʻaletonu mafaufau (faʻaletonu mafaufau, faʻaletonu galuega tauave manaʻoga, faaletonu manatuaina, ma isi)

O le nofo ma se tamaititi e maua i le faʻamaʻi e maua ai le tele o suiga i le faʻatulagaina o le olaga faaleaiga. Matua ma tei e tatau ona feagai ma lenei faʻamaoniga ma se fou faʻalapotopotoga a le olaga i aso uma, lea e le faigofie i taimi uma. O nei mea uma e mafai ona tupu aʻe ai le tele o meafaigatā mo le aiga atoa.

 

Faʻaauau

Pe tusa o le 6 i le 7 i le 1000 tagata e iai le PDD i lalo o le 20 tausaga, pe tasi i le 150 tamaiti. Autism aafia ai le 2 i le 20 tamaiti i lalo o le 1000. Tasi tasi vaetolu o tamaiti ma PDD o loʻo iai ma le mafaufau faʻalemafaufau paaga. (2009 faʻamaumauga mai le Haute Autorité de Santé - HAS, Farani)

I Quebec, PDD e aʻafia ai le tusa ma le 56 tamaiti aʻoga matutua mai le 10, poʻo le 000 i le 1 tamaiti. (178-2007 faʻamatalaga, Fédération québécoise de lʻAutisme)

Tasi i le 110 tamaiti i le Iunaite Setete o loʻo maua i le faʻamaʻi o le autism2.

Mo le 20 tausaga ua tuanaʻi, o le numera o autism mataupu ua faʻateleina maoaʻe ma ua avea nei ma se tasi o sili ona amanaʻia faʻapitoa i aʻoga. Lelei faʻataʻitaʻiga taiala, le faʻateleina precocious faʻailogaina o tamaiti ma PDD, faʻapea foi ma le faʻalauiloaina o polofesa ma le faitau aofai o tagata e mautinoa le saofaga i le faʻateleina o le faʻateleina o PDDs i le atoa lalolagi.

 

Faʻailoaina o faʻamaʻi

E ui lava o faʻailoga o le faʻamaʻi e masani ona aliali mai pe tusa o le 18 masina, o se manino faʻamaoniga e le mafai i nisi taimi seʻia oʻo i le tausaga o 3 tausaga, pe a fai o le tolopo i le gagana, atinaʻe ma fegalegaleaiga lautele e sili atu ona manino. O le vave maua o le tama, o le vave foi ona tatou faʻalavelave.

Ina ia faia se faʻamaoniga o le PDD, e tele mea taua e tatau ona maitauina i le tamaititi le amio, gagana gagana ma fegalegaleaiga faʻatasi. O le faʻamaoniga o le PDD e faia peʻa maeʻa a suʻesuʻega tele. Tele suʻega ma suʻega e manaʻomia.

I Amerika i Matu, o le meafaigaluega masani e siaki ai le Diagnostic ma Fuainumera Tusi Lesona o le Mafaufau Faʻaletonu (DSM-IV) lomia e le American Psychiatric Association. I Europa ma isi nofoaga i le lalolagi, e masani ona faʻaaoga e fomaʻi soifua maloloina le faʻavasegaga faʻavaomalo o faʻamaʻi (ICD-10).

I Farani, o loʻo iai Autism Resource Centres (ARCs) e faʻamanuiaina mai 'au e tele o loʻo aʻoaʻoina faʻapitoa e faʻailoaina autism ma PDDs.

Tuua se tali