Foilalo (Russula subfoetens)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Incertae sedis (o le tulaga le mautinoa)
  • Poloaiga: Russulales (Russulovye)
  • Aiga: Russulaceae (Russula)
  • Genus: Russula (Russula)
  • ituaiga: Russula subfoetens (Podvaluy)

:

  • Russula manogi var. manogi
  • Russula foetens var. laiti
  • Russula subfoetens var. Ioane

Basement (Russula subfoetens) ata ma faʻamatalaga

Ua: 4-12 (e oʻo atu i le 16) cm le lautele, lapotopoto i le talavou, ona faʻapaʻuʻu lea ma le pito i lalo, ma le lautele, ae laʻititi, faʻavaivai i le ogatotonu. O le pito o le pulou o loʻo faʻapipiʻi, ae faʻaalia le ivi i le matua, ma le tatalaina o le pulou. O le lanu e samasama-samasama, samasama-enaena, meli meli, i le ogatotonu i le mumu-enaena, e aunoa ma ni lanu efuefu i soo se mea. O le pito i luga o le pulou e lamolemole, i le tau susu, mucous, pipii.

pulupa: Lanu pa'epa'e. O le manogi e le manaia, e fesoʻotaʻi ma le suauu rancid. O le tofo e amata mai i le ma'ale'ale e o'o i le fe'ai. O le fogafale i lalo e iai se tofo mālū e taʻua o se subspecies - Russula subfoetens var. grata (aua le fenumiai ma russula grata)

faamaumauga mai le averesi fa'atele i le faifai pea, pipi'i, masalo fa'apipi'i-fa'apipi'i, atonu e fa'asolo ifo teisi i le 'au. O le lanu o papatusi e paʻepaʻe, ona kulimi, pe kulimi ma samasama, atonu e iai ni lanu enaena. E seasea ona faapuupuu lau.

spore kulimi pauta. Spores ellipsoid, warty, 7-9.5 x 6-7.5μm, warts e oʻo atu ile 0.8μm.

vae maualuga 5-8 (e oʻo atu i le 10) cm, lautele (1) 1.5-2.5 cm, cylindrical, paʻepaʻe, matua ma lanu enaena, ma cavities, i totonu e enaena pe enaena. E liu samasama le ogalaau pe a fa'aoga KOH.

Basement (Russula subfoetens) ata ma faʻamatalaga

Basement (Russula subfoetens) ata ma faʻamatalaga

Atonu ei ai le lanu enaena i luga o le aʻa, natia i lalo o se paʻepaʻe, e foliga mumu pe a faʻaoga KOH i se nofoaga.

Basement (Russula subfoetens) ata ma faʻamatalaga

Maua mai le faaiuga o Iuni ia Oketopa. O fua e masani ona tetele, aemaise ile amataga ole fua. E sili ona fiafia i vaomatua vao ma fefiloi ma birch, aspen, oak, beech. E maua i vaomatua spruce e iai fomu poʻo mutia. I vaomatua spruce, e masani lava ona sili atu ona pa'epa'e ma sina lanu nai lo togavao o lo'o iai la'au toulu.

E tele le taua-pei o russula i le natura, o le a ou faamatalaina le vaega autu o latou.

  • Valui (Russula foetens). Mushroom, i foliga vaaia, toetoe lava a le mafai ona iloa. I tulaga fa'apitoa, e sili atu le aano o mea'ai, sili atu le manogi, ma sili atu le tofo. Pau lava le eseesega manino i le va o le fogafale i lalo ma le tau o le samasama o le aʻa pe a faʻaaogaina le potassium hydroxide (KOH). Ae, e le o se mea taufaafefe le fenumiai; a uma ona kuka, e le mafai foi ona iloa, atoatoa.
  • Russula mealy vae (Russula farinipes). E iai lona manogi suamalie (suamalie).
  • Russula ocher (Russula ochroleuca). E iloga i le leai o se manogi manogi, o se pito e le faʻailoaina, o le tino manifinifi, o le leai o ni lanu enaena i luga o papatusi ma vae o mushroom matutua, ma, i se tulaga lautele, e foliga sili atu "russula", e le tutusa ma a taua, ma, e tusa ai, o se fogafale i lalo.
  • Selu Russula (Russula pectinata). E i ai se manogi i'a ma se tofo malie (ae le pei o Russula subfoetens var. grata), e masani lava ona i ai se lanu efuefu i le pulou, atonu e le o vaaia.
  • Russula almond (Russula grata, R. laurocerasi); Russula fragrantissima. O nei ituaiga e lua e iloga i le manogi almond.
  • Russula Morse (C. unwashed, Russula illota) E iloga i le manogi almond, eleelea efuefu poʻo lanu viole palapala i luga o le pulou, pito pogisa o le pito o papatusi.
  • Russula foliga selu (Russula pectinatoides); Ua galo ia Russula;

    tuafafine Russula (usula tuafafine); Sa tausia e Russula; O se Russula matagofie; O se Russula ofoofogia; Russula pseudopectinatoides; Russula cerolens. O nei ituaiga e iloga i lanu efuefu o le lanu o le pulou. E i ai isi, eseese, eseesega, ae o le lanu e lava mo i latou.

  • Russula pallescens. E tupu aʻe i vaomatua paina, e le o fesoʻotaʻi ma le pito i lalo i le biotope, paolo mama, sili ona vevela, laʻititi laʻititi, manifinifi aano.

Su'ega e mafai ona 'aina. E lelei tele i le pikiina, po'o le oona, pe a seleseleina se'ia o'o ese pito o le pulou mai le ogalaau, pe a uma aso e tolu o fa'asusu i se suiga i aso uma o le vai.

Tuua se tali