Bulimia, o le a lea?

Bulimia, o le a lea?

Bulimia: o le a le mea?

O le bulimia o se vaega o faʻafitauli o meaʻai poʻo faʻafitauli o meaʻai (ADD) pei o le anorexia nervosa mahyperphagia.

O le bulimia e faʻaalia i le tupu mai o 'ai le' ai ou gasegase i le taimi e folo ai e le tagata le tele o mea'ai e aunoa ma le mafai ona taofi. O nisi suʻesuʻega o loʻo fautua mai ai se absorption e mafai ona maua mai le 2000 i le 3000 kcal i le faʻalavelave1. E iai le lagona o tagata Bulimic matua leiloa le pule i taimi o fa'alavelave ma lagona maasiasi et tausalaina ina ua mavae nei. A maeʻa le amataga o le faoa faamalosi, e auai tagata i amioga le talafeagai e tauia ai i se taumafaiga e faʻaumatia kalori ma faʻaaogaina.aloese mai le maua o le mamafa. O tagata e maua i le bulimia e masani ona faʻaaoga faasuati, o le faʻaaogaina tele o vailaʻau (laxatives, purgatives, enemas, diuretics), o le faʻaaogaina malosi o faʻamalositino poʻo le anapogi.

E le pei o tagata e maua i le anorexia e maualalo le mamafa, o le tagata bulimic e maua masani masani mamafa.

I se aotelega, o le bulimia o se faʻamaʻi e faʻaalia i le tupu mai o faʻalavelave lea e maua ai e le tagata le lagona o le leiloa uma o lana amio lea e taʻitaʻia ai o ia e faʻavave vave. se aofaiga tele o meaai. E mulimulita'i i le fa'atūina o amioga le talafeagai e tauia e 'alofia ai le fa'atupuina o le mamafa.

Taumafa ole ai ole Binge

lehyperphagia bulimic o le isi lea faaletonu o taumafa. E latalata tele o ia i le bulimia. Matou te matauina le i ai o faʻalavelave faʻafuaseʻi o le 'ai ae leai se faʻataʻitaʻiga o amioga e puipuia ai le mamafa. O tagata e maua i le fa'aletonu o le 'ai tele e masani ona ova le mamafa.

Anorexia ma le soona 'ai

O nisi tagata e iai fa'ailoga o le anorexia nervosa ma le bulimia. I lenei tulaga, matou te le talanoa e uiga i le bulimia ae o leAnorexia ma le soona aai.

Faʻaauau

O le bulimia o se amio ua lauiloa talu mai aso anamua. Ua aumaia e tusitusiga iā i tatou faamatalaga e faatatau i faiga faasoesa faa-Eleni ma Roma, o “sauniga” lea na faia ai e le ʻauvalaaulia so o se ituaiga o soona fai, e aofia ai le tele o meaʻai na oo ina mamaʻi ai ma faasuati ai i latou.

O le Bulimia o se maʻi ua faʻamatalaina talu mai le 1970s. Faʻalagolago i suʻesuʻega ma faʻataʻitaʻiga faʻamaonia (lautele pe faʻatapulaʻaina) faʻaaogaina, o loʻo i ai se faʻasalalauga mai le 1% i le 5,4% o teine popole i sosaiete papalagi6. O lenei fa'ama'i ua avea ma fa'ama'i e sili atu ona salalau nai lo le anorexia nervosa, ae maise o le fa'ateleina o tagata ua a'afia.7. Mulimuli ane, e a'afia ai le tane e to'a 1 mo fafine e 19 o lo'o a'afia ai.

Diagnostic

E ui lava e masani ona aliali mai faʻailoga o le bulimia i le tuai o le talavou, e le faia le suʻesuʻega, i le averesi, seia oʻo i le 6 tausaga mulimuli ane. O le mea moni, o lenei fa'afitauli o mea'ai e feso'ota'i malosi ma le maasiasi e le faigofie ona ta'ita'iina le tagata pu'upu'u e fa'atalanoa. O le taimi muamua e iloa ai le pathology, o le taimi muamua e mafai ai ona amata togafitiga togafitiga ma faʻateleina avanoa e toe faʻaleleia ai.

O mafuaʻaga o le bulimia?

O le bulimia o se ma'i le 'ai na iloa talu mai le 70s. Talu mai lena taimi, e tele suʻesuʻega na faia i luga o le bulimia, ae o mafuaʻaga tonu i tua atu o foliga o lenei maʻi e le o iloa. Ae ui i lea, o manatu, o loʻo suʻesuʻeina pea, taumafai e faʻamatalaina le tupuga o le bulimia.

E ioe tagata suʻesuʻe o le tele o mea e mafua ai le maʻi pipisi, e aofia ai genetic valaneuroendocriniensmafaufau, aiga et lautele.

e ui inae leai se kene ua iloa lelei, o suʻesuʻega o loʻo faʻamaonia ai se lamatiaga i le aiga. Afai e maua se tagata o le aiga i le ma'i bulimia, e sili atu le avanoa e maua ai e se isi tagata o lena aiga le ma'i lenei nai lo le aiga "soifua maloloina". O le isi suʻesuʻega na faia i masaga tutusa (monozygotes) o loʻo faʻaalia ai afai e aʻafia se tasi o masaga e lua i le bulimia, e 23% le avanoa e aʻafia ai foi lana masaga. O lenei avanoa e fa'atupula'ia i le 9% pe afai e eseese masaga (dizygotes)2. O le mea lea e foliga mai ai o elemene kenera e iai sona sao i le amataga o le bulimia.

faamanuiaga mea taua o le endocrine e pei o le faaletonu o le hormonal e foliga mai o loʻo taʻalo i lenei maʻi. O le pa'ū i totonu o se hormone (LH-RH) o loʻo aʻafia i le faʻatonutonuina o le gaioiga o le ovarian ua faʻamaonia. Ae ui i lea, o lenei faʻaletonu e matauina pe a paʻu le mamafa ma toe foʻi mai faʻamatalaga i se tulaga masani o le LH-RH ma le toe maua o le mamafa. O lenei ma'i e foliga mai o se taunuuga o le bulimia nai lo se mafuaʻaga.

Au tulaga neurological, le tele o suʻesuʻega e fesoʻotaʻi ai se faʻalavelave serotonergic ma se faʻalavelave o le lagona o le satiety e masani ona matauina i le bulimics. Serotonin ose mea e fa'amautinoa ai le fe'avea'i o fe'au fa'amata'u i le va o neu (i le maualuga o synapses). E fa'apitoa ona a'afia i le fa'aosoina o le satiety centre (vaega o le fai'ai e fa'atonutonu ai le mana'o). Mo le tele o mafuaʻaga e le o iloa, o loʻo i ai se faʻaitiitia o le aofaʻi o le serotonin i tagata e maua i le maʻi maʻi ma se uiga e faʻateleina lenei neurotransmitter pe a uma ona toe faʻaleleia.3.

I luga o le tulaga o le mafaufau, tele suʻesuʻega ua faʻafesoʻotaʻi le amataga o le bulimia ma le iai o maualalo le taua o ia lava fa'avae tele ile ata o le tino. O fa'amatalaga ma su'esu'ega au'ili'ili e maua ai ni mea tumau i uiga ma lagona na o'o i ai teine ​​talavou pu'upu'u. E masani ona a'afia le fa'ama'i o tupulaga talavou e faigata ona fa'aalia o latou lagona ma e masani fo'i ona faigata ona malamalama i o latou lagona. lagona o le tino (lagona o le fiaai ma le maoona). O tusitusiga a le mafaufau e masani ona fafaguina a teenaina o le tino o se mea tau feusuaiga. O nei tama'ita'i talavou o le a manana'o e tumau pea i teine ​​laiti. O fa'aletonu e mafua mai i le 'ai e afaina ai le tino lea e "mulimuli" (leai o le ma'i masina, leiloa foliga ma pa'u mamafa, ma isi). Mulimuli ane, o suʻesuʻega na faia i uiga o tagata e aʻafia i le bulimia, maua ni uiga masani masani e pei o: conformism,  leai ni fuafuaga,  leai se fa'anatinati, o le taofiofi amio ma lagonaMa isi…

Au tulaga malamalama, o loo faamatilatila mai i suʻesuʻega mafaufauga otometi le lelei taʻitaʻia i talitonuga sese e masani ona i ai i bulimics e pei o le "mea manifinifi o se faʻamaoniga o le fiafia" poʻo le "gaʻo uma e maua e leaga".

Ma le mea mulimuli, o le bulimia o se faʻamaʻi e aʻafia ai le faitau aofaʻi o atunuʻu faʻapisinisi. O le tulaga fa'ale-aganu'u o le mea lea e fai ai se nofoaga taua i le atinaʻeina o le bulimia. O ata o le "fafine atoatoa" o loʻo galue, tausia lana fanau ma pulea lona mamafa o loʻo faʻasalalau lautele e le aufaasālalau. O nei fa'aaliga e mafai ona ave mamao e tagata matutua o lo'o fiafia ia i latou lava, ae e mafai ona i ai ni a'afiaga leaga i tupulaga e leai ni fa'amatalaga.

Faʻafitauli fesoʻotaʻi

E tele lava matou maua faaletonu psychopathological fa'atasi ma le bulimia. Peitaʻi, e faigatā ona iloa pe o le amataga o le bulimia o le a mafua ai nei faʻafitauli pe o le iai o nei faʻafitauli o le a taʻitaʻia ai le tagata i le bulimic.

O fa'afitauli fa'ale-mafaufau fa'apitoa e fa'atatau i:

  • atuatuvalega, 50% o tagata e maua i le bulimia o le a atiaʻe se faʻalavelave matuia i le taimi o latou olaga;
  • fa'alavelave popole, lea e talitonuina o lo'o iai i le 34% o fa'ama'i4 ;
  • le amioga le mautinoa, e pei o le fa'aaogaina o vaila'au (ava malosi, vaila'au) e a'afia ai le 41% o tagata e maua i le ma'i pu'upu'u4 ;
  • maualalo le taua o ia lava faia o tagata bulimic sili atu ona maaleale i faitioga aemaise lava o le manatu o le tagata ia te ia lava e soona fesootai ma foliga o le tino;
  • un fa'alavelave fa'aletagata, lea o le a aafia ai le 30% o tagata e maua i le bulimia5.

Ogaoga taimi anapogi ma amioga tauia (faʻamamaina, faʻaaogaina o vailaʻau, ma isi) mafua ai i faʻafitauli e ono mafua ai le ogaoga fatu, fatu, gastrointestinal ma nifo faʻafitauli.

Tagata i tulaga lamatia ma tulaga lamatia

O le a amata le pulimia tuai o le talavou. O le a sili atu ona afaina soo teine nai lo tama (1 tama na ausia le 19 teine). O le bulimia, e pei o isi faʻafitauli o meaʻai, e aʻafia ai le faitau aofaʻi o atunuu tau pisinisi. Ma le mea mulimuli, o nisi o galuega (tagata taʻalo, tagata fai pese, faʻataʻitaʻiga, siva) e taua ai le i ai o se mea faʻapitoa. puleaina o le mamafa ma lona ata o le tino, e to'atele atu tagata o lo'o mafatia i fa'afitauli o mea'ai nai lo isi fefa'ataua'iga.

E amata fa'a 5 taimi mai le 10 ile taimi ole bulimia taumafa paleni. Mo le 3 i le 10 tagata, na muamua atu le maʻi maʻi i le anorexia nervosa. Mulimuli ane, 2 taimi mai le 10, o se faʻafitauli lea na faʻauluina ai le amataga o le bulimia.

puipuiga

Mafai ona tatou puipuia?

E ui e leai se auala mautinoa e puipuia ai le amataga o lenei maʻi, atonu e iai ni auala e iloa ai lona tupu muamua ma aofia ai lona alualu i luma.

Mo se faʻataʻitaʻiga, e mafai e le fomaʻi ma / poʻo le fomaʻi lautele ona faia se sao taua i le faʻamaoniaina o faʻailoga vave e ono faʻaalia ai se faʻafitauli o meaʻai. A'o faia se asiasiga fa'afoma'i, 'aua le fa'atuai e fa'asoa atu ou atugaluga e uiga i amioga a lau tama po'o lau tama talavou. O le mea lea na lapataia ai, o le a mafai ona ia fesili atu ia te ia e uiga i ana masaniga taumafa ma pe faamalieina pe leai foi i foliga vaaia o lona tino. E le gata i lea, e mafai e matua ona faʻaleleia ma faʻamalosia se foliga maloloina o le tino o a latou fanau, e tusa lava po o le a le tele, foliga ma foliga. E taua le fa'aeteete e 'alofia so'o se tausuaga leaga e uiga i lenei mea.

 

 

Tuua se tali