Faʻatulagaina o le tauʻau, ponaivi poʻo le fatafata: na pau lava le mea e te iloa

Faʻatulagaina o le tauʻau, ponaivi poʻo le fatafata: na pau lava le mea e te iloa

Ole tele o faʻailoga e mafai ona iai ile tino, o isi taimi e maua faʻafuaseʻi ile x-ray. E le o taimi uma latou o se faʻailoga o faʻavae faʻavae pathology, ae o nisi taimi e manaʻomia ni faʻaopoopoga suʻesuʻega pe a faʻailoa mai e le tulaga faʻafomaʻi. Faamatalaga.

O le a le faʻailogaina?

O sela i totonu o le tino o tamaʻi tioata o le masima masima o loʻo i ai i vaega eseese o le tino, i alatoto, uaua o le tino, maso, i le fatafata, o le tamaʻi pelvis. Vaʻaia luga o leitio, latou e fesoʻotaʻi ma microtrauma, faʻaʻumiʻumi itaitagofie po o le fulafula, tele gaosiga o kalisiu e le tino, o se faʻaletonu faiga faʻamalolo poʻo faigofie tuai o aano. Latou te le molimau uma i se faʻamaʻi ma e tele taimi e le tiga ai ma maua faʻafuaseʻi i taimi o ata e pei o x-ray, CT scans poʻo le Magnetic Resonance Imaging (MRI). 

O a mafuaʻaga o lo latou i ai i totonu o aano?

E mafai ona faʻamatalaina mai i le Microcalcification le tiga masani e pei ole:

  • tiga pe a minoi le tauʻau (tendonitis);
  • avea ma faʻailoga o le kanesa o le susu (ae le o taimi uma);
  • faʻaali atherosclerosis o alatoto (alatoto coronary o le fatu, aorta, carotids);
  • o se maso tuai poʻo se uaua o le uaua o le uaua.

O isi e leai se taua faʻapitoa pathological, ese mai i le matua o le aano. O lo latou i ai e mafai ona tiga, ae o le tele o taimi nai lo le leai, microcalcification e le tiga.

Aisea e iai ai le tiga i nisi taimi peʻa iai ni microcalcification ile tauʻau?

O le i ai o faʻailoga i le tauʻau e masani, aua e faʻatatau i le 10% o le faitau aofaʻi. E le o taimi uma e fesoʻotaʻi ma tiga, ae i le i ai o le tauʻau tiga i le taimi o gaioiga ma faʻailoga, e mafai ona faia le faʻamaoniga o le faʻavasegaina o le tendonitis. 

O le tiga e fesoʻotaʻi ma le itaitagofie o le uaua i le taimi o gaioiga e ala i microcalcification, o le bursa i luga aʻe o le uaua o le tauʻau (suavai taga) poʻo le feteʻenaʻi o le uaua i uaua ma ponaivi o lenei itulagi. (faʻapuʻupuʻu). 

Lenei faʻafomaʻi tendonitis mafai ona faʻamalolo faʻafuaseʻi i le 12 poʻo le 16 masina. Ae a maeʻa suʻesuʻega e ala i ata, o nisi taimi e manaʻomia ai se faʻalavelave faʻalotoifale e aveʻese le faʻailoga (shock shock e vavae ai le faʻailoga, faʻalavelave i le tauʻau soʻoga i le tuʻimomomoina ma le toʻesea o faʻailoga).

O le a le uiga o faʻamaumauga i le susu?

Fuafuaina i le susu (s) e taatele ma tele e le fesoʻotaʻi ma kanesa. Latou te aliali mai o tamaʻi paʻepaʻe lapopoʻa poʻo togitogi laʻititi togitogi (microcalcification) i luga o X-ray ata. Masani taatele i fafine i luga o 50, latou mafai ona fesoʻotaʻi i le tele o itu.

Faʻamaumauga i le tulaga o laʻititi, paʻepaʻe paʻepaʻe lapopoʻa

Nei mafai ona fesoʻotaʻi i:

  • Matua o alatoto;
  • Faʻamalologa o le fatafata i taimi o se faʻalavelave faʻataʻitaʻiga mo se faʻataʻitaʻiga;
  • Togafitiga mo le kanesa o le susu e aofia ai taotoga ma togafitiga o le radiation
  • Siama o le susu vaega (mastitis);
  • Masini e leʻo kanesa e pei ole adenofibroma poʻo cyst.

Mo microcalcification: ono kanesa o le susu, aemaise pe a fai e aliali mai i le tulaga o fuifui.

E ono faʻatonu e le fomaʻi se mamama fou ma le faʻapipiʻiina o le lotoifale, o le biopsy poʻo se mammogram fou i le 6 masina.

O le a le uiga o le i ai o faʻamaumauga i alatoto?

O le i ai o faʻamaumauga i alatoto e faʻailoa mai ai le teuina o le kalama i luga o atotomatosifi i luga o le pa o alatoto (atherosclerosis). O nei molimau i le soifua matua o le arterial pa, o nei papatusi o le a moni lava atiina ae se lotoifale pupuga lea e faʻamalosia ai le teuina o le calcium. O alatoto popole i lenei atherosclerosis fuafua e mafai ona avea ma alatoto toto (alatoto o le fatu), o le aorta, carotid alatoto, ae faʻapea foi alatoto uma (lautele atheroma). 

O le tulaga lamatia o le i ai o lenei fuafua atheroma e faapitoa lava fatu (infarction, coronary le lava, rupture o aortic aneurysm, ma isi) ma neurological (cerebrovascular faalavelave lavea). 

O nei faʻamaumauga o loʻo vaʻaia i luga o x-ray o ituaiga ia o papaʻe teuina i autafa o alatoto. Angina pectoris (tiga i le pusa i le taimi o le faʻamalosi tino) o se tasi o faʻailoga.

O a isi faʻailoga faʻapitoa i le tino?

O le mea e lelei ai, o loʻo i ai se seasea mauaʻi faʻamaʻi, maʻi faʻamaʻi tagata, lea na faʻamaonia i Farani i le 2500 tagata ma o le aso ua aʻafia ai le tusa ma le 89 tagata. E matua leaga lava, aua e mafua ai le alualu i luma ossification o nisi aano (maso, uaua, ma isi). 

O le faʻamaoniga e faia i luga o le tino suʻesuʻega ma x-ray o loʻo faʻaalia ai le le masani ai ponaivi.

O a isi faʻailoga faʻapitoa i le tino?

E leai ni togafitiga i le taimi nei nai lo o faʻailoga, ae o le faʻamoemoe o loʻo taoto i le atinaʻeina ma le faʻamautinoaina o genes togafitiga i le lumanaʻi. I se faʻaopopoga, e leai se taimi nei e faia ai faʻapitoa mo lenei faʻamaʻi.

I le iuga, mafai ona maitauina faʻavaʻa i luga o leitio e masani ona maeʻa faʻasolosolo i taotoga ma le manava e aunoa ma le popole.

Tuua se tali