PSYchology

O Charles Robert Darwin (1809-1882) o se tagata suʻesuʻe faʻa-Peretania ma tagata faimalaga na faʻavaeina le faavae o aʻoaʻoga faʻaonaponei faʻaonaponei ma le taʻitaʻiga o mafaufauga evolusione o loʻo tauaveina lona igoa (Darwinism). atalii o le atalii o Erasmus Darwin ma Josiah Wedgwood.

I lona talitonuga, o le uluai faʻamatalaga auiliili o lea na lomia i le 1859 i le tusi "The Origin of Species" (igoa atoa: "The Origin of Species by Means of Natural Selection, or the Survival of Favored Races in the Struggle for Life" ), Na fa'amauina e Darwin le taua tele i le evolusione i filifiliga fa'alenatura ma le fesuisuiai e le tumau.

talaaga puupuu

Suesue ma malaga

Fanau ia Fepuari 12, 1809 i Shrewsbury. Na a'oa'o fa'afoma'i i le Iunivesite o Edinburgh. I le 1827 na ia ulufale ai i le Iunivesite o Cambridge, lea na ia aʻoaʻoina ai mataupu silisili mo le tolu tausaga. I le 1831, ina ua uma ona faauu mai le iunivesite, o Darwin, o se tagata poto masani, na alu i se malaga i le lalolagi atoa i luga o le vaa folau a le Royal Navy, le Beagle, lea na ia toe foi atu ai i Egelani na o Oketopa 2, 1836. I le taimi o le malaga, Na asiasi Darwin i le motu o Tenerife, le Cape Verde Islands, le talafatai o Pasila, Atenitina, Iurukuei, Tierra del Fuego, Tasmania ma le Cocos Islands, mai le mea na ia aumaia ai le tele o faʻamatalaga. O taunuʻuga na faʻamatalaina i galuega "Diary of a naturalist's research" (The Journal of a Naturalist, 1839), "The Zoology of Voyage on the Beagle" (Zoology o le Malaga i luga o le Beagle, 1840), "O le fausaga ma le tufatufaina o amu" (Le Fauga ma le tufaina o Amutasi);

Galuega fa'asaienisi

I le 1838-1841. O Darwin o le failautusi o le Geological Society of London. I le 1839 na faaipoipo ai, ma i le 1842 na siitia atu ai le ulugalii mai Lonetona i Down (Kent), lea na amata ai ona la nonofo tumau. O iinei na taʻitaʻia ai e Darwin le ola nofofua ma fuaina o se saienitisi ma tusitala.

Mai le 1837, na amata ai ona tausia e Darwin se api talaaga lea na ia tusia ai faʻamatalaga i ituaiga o meaola ma ituaiga o laau, faʻapea foʻi ma iloiloga e uiga i filifiliga faʻanatura. I le 1842 na ia tusia ai le tala muamua i le amataga o ituaiga. E amata mai i le 1855, na fetusiaʻi ai Darwin ma le tagata Amerika o A. Gray, o lē na ia faailoa atu i ai ona manatu i le lua tausaga mulimuli ane. I le 1856, i lalo o le taʻitaʻiga a le tagata suʻesuʻe suʻesuʻe ma le natura o C. Lyell, na amata ai e Darwin ona saunia lona tolu, faʻalauteleina o le tusi. Ia Iuni 1858, ina ua afa le galuega, na ou maua ai se tusi mai le tagata suʻesuʻe faanatura Peretania o AR Wallace faatasi ai ma tusitusiga o le tala mulimuli. I lenei tusiga, na maua ai e Darwin se faʻamatalaga faʻapuupuu o lana lava talitonuga o filifiliga faʻanatura. O tagata natura e toʻalua na tutoʻatasi ma faʻatupuina i le taimi e tasi ni aʻoaʻoga tutusa. Na aafia uma i latou i galuega a TR Malthus i le faitau aofaʻi; sa iloa uma e le to'alua manatu o Lyell, sa latou su'esu'eina fauna, la'au ma fa'afanua fa'afanua o motu ma maua ai le eseesega tele i le va o ituaiga o lo'o nonofo ai. Na auina atu e Darwin tusitusiga a Wallace ia Lyell faatasi ai ma lana lava tala, faapea foi ma otootoga o lana lomiga lona lua (1844) ma se kopi o lana tusi ia A. Grey (1857). Na liliu atu Lyell i le tusitala Peretania o Joseph Hooker mo se fautuaga, ma ia Iulai 1, 1859, na la tuuina atu faatasi ai galuega uma e lua i le Linnean Society i Lonetona.

Ua tuai galuega

I le 1859, na lomia ai e Darwin The Origin of Species by Means of Natural Selection, po o le Faasaoina o Laʻau e Faamanuiaina i le Tauiviga mo le Ola.I le Amataga o Ituaiga e Ala i Filifiliga Faanatura, poʻo le Faasaoina o Tuʻuga Faʻapitoa i le Tauiviga mo le Ola), lea na ia faʻaalia ai le fesuisuiai o ituaiga o laau ma manu, o latou tupuaga masani mai ituaiga muamua.

I le 1868, na lomia ai e Darwin lana tusi lona lua, The Change in Domestic Animals and Cultivated Plants.Le Feeseesea'iga o Manu ma La'au i lalo ole Fa'ato'aga), lea e aofia ai le tele o faʻataʻitaʻiga o le evolusione o meaola. I le 1871, na faʻaalia ai se isi galuega taua a Darwin - "O le Descent of Man and Sexual Selection" (Le Fa'atupuina o le Tagata, ma le Filifiliga e Fa'atatau i Fa'afeusuaiga), lea na tuuina mai ai e Darwin ni finauga e lagolagoina ai le amataga o manu o le tagata. O isi galuega iloga a Darwin e aofia ai Barnacles (Monokalafi i luga o le Kiripedia, 1851-1854); "Pollination i orchids" (The Fa'atosinaina o Oketi, 1862); "O le Fa'aaliga o Lagona i Tagata ma Manu" (Le Fa'aaliga o Lagona i Tagata ma Manu, 1872); "O le gaioiga o le cross-pollination ma le tagata lava ia pollination i le lalolagi laau" (O A'afiaga o le Koluse ma le Fa'apa'aina e le Tagata Lava i le Malo Fualaau.

Darwin ma lotu

C. Darwin na sau mai se si'osi'omaga e le fa'atasi. E ui lava o nisi tagata o lona aiga o ni tagata saʻoloto e teena talitonuga faalotu masani, ae na te leʻi fesiligia muamua le moni o le Tusi Paia. Na alu o ia i se aʻoga Anglican, ona aʻoaʻoina lea o le lotu Anglican i Cambridge e avea ma faifeʻau, ma sa talitonu atoatoa i le finauga teleological a William Paley e faapea o le mamanu atamai o loʻo vaaia i le natura e faʻamaonia ai le i ai o le Atua. Peitaʻi, na amata ona faavaivaia lona faatuatua a o faimalaga atu i le Beagle. Na ia fesiligia le mea na ia vaai i ai, ma mafaufau, mo se faʻataʻitaʻiga, i meaola matagofie o le sami loloto na faia i le loloto e le mafai ai e se tasi ona fiafia i la latou vaai, ma tete i le vaai atu i se anufe mapu, lea e tatau ona avea ma meaʻai ola mo ana lau. . I le faʻataʻitaʻiga mulimuli, na ia vaʻaia ai se feteenaʻiga manino ma manatu o Paley e uiga i le faatulagaga lelei uma o le lalolagi. A o faimalaga i luga o le Beagle, sa matua masani lava Darwin ma sa mafai ona faʻaaogaina le pule amio a le Tusi Paia, ae na faasolosolo malie ona vaʻai i le tala o le foafoaga, e pei ona taʻua i le Feagaiga Tuai, o se mea sese ma le faʻamaoni.

I lona toe fo'i mai, na amata loa ona ia aoina mai fa'amaoniga mo le fesuisuia'i o ituaiga. Na ia iloa o ana uo faanatura faaletapuaʻiga na manatu i na manatu o se aʻoaʻoga aʻoaʻoga, e taʻufaatauvaaina ai faamatalaga ofoofogia o le faatulagaga lautele, ma na ia iloa o na manatu fouvale o le a faafetaiaʻia ma le le fiafia faapitoa i le taimi o le tulaga o le Lotu Anglican i lalo o le afi e le au tetee tetee. ma le le talitonu i le Atua. O le atinaʻeina faalilolilo o lana talitonuga o le filifilia o le natura, na tusia ai e Darwin e uiga i tapuaiga o se fuafuaga mo le faasaoina o ituaiga, ae na talitonu pea i le Atua o le tagata silisili na te fuafuaina tulafono a lenei lalolagi. Na faasolosolo ona vaivai lona faatuatua i le aluga o taimi ma, faatasi ai ma le maliu o lona afafine o Annie i le 1851, na iu ai ina mou atu le faatuatua o Darwin i le atua Kerisiano. Sa faaauau pea ona ia lagolagoina le ekalesia i le lotoifale ma fesoasoani i le aulotu i mataupu masani, ae o Aso Sa, pe a o uma le aiga i le lotu, sa alu e savalivali. Mulimuli ane, ina ua fesiligia e uiga i ona talitonuga faalelotu, na tusia ai e Darwin e le o se tagata e le talitonu i le Atua, i le uiga na te leʻi faafitia le i ai o le Atua ma, i se tulaga lautele, "e sili atu ona saʻo le faamatalaina o loʻu tulaga o le mafaufau o le agnostic. .»

I lana talaaga o le tamamatua o Erasmus Darwin, na taʻua ai e Charles ni tala pepelo na tagi atu Erasmus i le Atua i lona maliu. Na faaiu e Charles lana tala i upu: "E faapena lagona Kerisiano i lenei atunuu i le 1802 <...> E mafai lava ona tatou faamoemoe e leai se mea faapena o i ai i aso nei." E ui lava i nei moomooga lelei, o tala tutusa lava na o mai faatasi ma le maliu o Charles lava ia. O le mea e sili ona taʻutaʻua o ia mea na taʻua o le "tala o Lady Hope", o se failauga Peretania, na lomia i le 1915, lea na fai mai na oo Darwin i se liliuga faalelotu i le taimi o se maʻi a o leʻi leva ona maliu. O ia tala na faasalalau malosi e vaega lotu eseese ma iu ai ina maua le tulaga o talatuu i le taulaga, ae na faafitia e le fanau a Darwin ma lafoai e le au tusitala talafaasolopito e sese.

Faaipoipoga ma fanau

Ia Ianuari 29, 1839, na faaipoipo ai Charles Darwin i lona tausoga, o Emma Wedgwood. O le sauniga o le faaipoipoga sa faia i tu ma aga a le Ekalesia Anglican, ma e tusa ai ma tu ma aga a le Unitarian. I le taimi muamua sa nonofo le ulugalii i le Gower Street i Lonetona, ona o le aso 17 o Setema, 1842 na latou siitia atu ai i Down (Kent). E toasefulu le fanau a le au Darwin, e toatolu na maliliu a o laiti. O le toatele o fanau ma fanau a latou lava ua ausia le tulaga manuia. O nisi o tamaiti sa mamai pe vaivai, ma sa fefe Charles Darwin o le mafuaaga o lo latou vavalalata ia Ema, lea na atagia i lana galuega i le tiga o le inbreeding ma le manuia o koluse mamao.

Faailoga ma tulaga iloga

Ua maua e Darwin le tele o faailoga mai sosaiete faasaienisi a Peretania Tele ma isi atunuu Europa. Na maliu Darwin i Downe, Kent, ia Aperila 19, 1882.

upusii

  • "E leai se mea e sili atu ona mataʻina nai lo le salalau o le le faamaoni faʻalelotu, poʻo le faʻamaoni, i le afa lona lua o loʻu olaga."
  • "E leai se faʻamaoniga na muaʻi faʻatagaina le tagata i se talitonuga faʻaeaina i le i ai o se atua e pule aoao."
  • “O le tele o lo tatou iloa o tulafono le masuia o le natura, o le tele foi lena o vavega ofoofogia e oo mai ia i tatou.”

Tuua se tali