Nofoa'i laina (Lyophyllum decastes)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Lyophyllaceae (Lyophyllic)
  • Ituaiga: Lyophyllum (Lyophyllum)
  • ituaiga: Lyophyllum decastes
  • Lyophyllum tumutumu
  • Vaega laina

La'a Fa'ato'atele (Lyophyllum decastes) ata ma fa'amatalaga

Lyophyllum tumutumu e matua salalau. Seia oʻo mai talu ai nei, na talitonuina o le "patrimony" autu o lenei gaʻo o paka, sikuea, auala, auala, pito ma isi nofoaga tatala ma semi-tatala. I le taimi lava e tasi, sa i ai se ituaiga eseese, Lyophyllum fumosum (L. smoky grey), e fesoʻotaʻi ma vaomatua, aemaise lava conifers, o nisi o punaoa na faʻamatalaina o se mycorrhiza muamua ma pine poʻo spruce, i fafo e tutusa lelei ma L.decastes ma L. .simeji. O suʻesuʻega talu ai nei i le molecular level ua faʻaalia ai e leai se ituaiga o meaola e tasi o iai, ma o mea uma e faʻavasegaina o le L.fumosum o le L.decastes (sili atu ona taatele) poʻo le L.shimeji (Lyophyllum shimeji) (e le masani ai, i vaomatua paina). O le mea lea, e oʻo mai i aso nei (2018), o le ituaiga L.fumosum ua faʻaumatia, ma ua manatu o se uiga tutusa mo L.decastes, faʻalauteleina le faʻalauteleina o nofoaga o loʻo i ai, toetoe lava i "soo se mea". Ia, L.shimeji, e pei ona aliali mai, e tupu e le gata i Iapani ma Sasaʻe Mamao, ae faʻasalalau lautele i le sone boreal mai Scandinavia i Iapani, ma, i nisi o nofoaga, o loʻo maua i vaomatua paina o le sone tau vevela. . E ese mai le L. decastes naʻo le tele o fualaʻau fualaʻau ma vae mafiafia, tuputupu aʻe i vaega laiti pe vavae ese, faʻapipiʻi i vaomatua paina mago, ma, lelei, i le tulaga mole.

Ua:

O se laina tumutumu o loʻo i ai se pulou tele, 4-10 cm le lautele, i le talavou hemispherical, faʻapipiʻi foliga, aʻo matua le mushroom, e matala i le afa-faʻasalalau, e le masani ona faʻapaʻu, e masani ona leiloa lona saʻo faʻatusa o foliga (o le pito. afifi i luga, liu galu, ta'e, ma isi). I se tasi sooga, e masani lava ona e mauaina ni pulou eseese o lapopoa ma foliga. O le lanu e lanu enaena-enaena, o luga e lamolemole, e masani ona pipii i le eleele. O le aano o le pulou e mafiafia, paʻepaʻe, mafiafia, faʻamalosi, ma sina manogi "laina".

Faamaumauga:

E mafiafia, pa'epa'e, pipi'i teisi pe matala.

Spora pauta:

Lanu paʻepaʻe.

Vaʻa:

Mafiafia 0,5-1,5 cm, maualuga 5-10 cm, cylindrical, masani ma se vaega mafiafia pito i lalo, e masani ona mimilo, faʻaleagaina, faʻapipiʻi i lalo ma isi vae. Lanu - mai le paʻepaʻe i le enaena (aemaise lava i le pito i lalo), e lamolemole le pito i luga, o le pulupulu e fibrous, e matua umi lava.

mushroom tuai; e tupu mai i le faaiuga o Aukuso e oo i le faaiuga o Oketopa i vaomatua o ituaiga eseese, e sili atu i vaega patino e pei o auala vaomatua, pito o vaomatua manifinifi; o nisi taimi e sau i paka, vao, i vao. I le tele o tulaga, e fua mai i fuifui tetele.

O le laina fused (Lyophyllum connatum) e iai se lanu malamalama.

E mafai ona fenumia'i le laina tumutumu ma nisi o ituaiga agaric e mafai ona 'aina ma e le mafai ona 'aina e ola fa'atasi. Faatasi ai ma ia ituaiga o le aiga masani e pei o Collybia acervata (o se tamaʻi mushroom ma se lanu mumu o le pulou ma vae), ma le Hypsizygus tessulatus, lea e mafua ai le pala o fafie, faapea foi ma nisi o ituaiga o meli agarics mai le genus Armillariella. ma le vao meli agaric (Marasmius oreades).

O rowweed tumutumu ua ta'ua ose mushroom e mafai ona 'aina maualalo; o le aano o le pulupulu e maua ai se tali atoatoa pe aisea.

Tuua se tali