Ma'i suka (va'aiga lautele)

Ma'i suka (va'aiga lautele)

Fa'afefea ona fua lou toto kulukose – Ose Fa'aaliga

Le tiapetika ose faama'i e le mafai ona togafitia e tupu pe a le mafai e le tino ona faaaoga tatau le suka (glucose), o se "suau'u" taua mo lona gaioiga. O le kulukose, e le lelei ona mitiia e sela, ona fa'aputuina lea i totonu o le toto ma fa'asa'oloto atu i le mimi. O le maualuga le masani lea o le kulukose i totonu o le toto ua ta'ua hyperglycemia. I le aluga o taimi, e mafai ona mafua ai faʻalavelave i mata, fatugaʻo, fatu ma alātoto.

O le ma'i suka e mafai ona mafua mai i le le mafaia, vaega po'o le atoa, o le pancreas e faia inisulini, o se hormone e manaʻomia mo le faʻaogaina o le kulukose e sela. E mafai fo'i ona alia'e mai le le mafaia e sela lava ia ona fa'aogaina le inisalini e ave ai le kulukose. I tulaga uma e lua, o sela ua aveesea mai lo latou autu puna'oa, e mautinoa lava e mulimuli mai i'uga fa'aletino taua, e pei o le vaivai tele po'o fa'afitauli fa'amalolo mo se fa'ata'ita'iga.

Fa'ata'ita'iga ole su'esu'eina ole kulukose

Kiliki e va'ai le ata feso'ota'i  

Le kulukose e sau mai puna e 2: meaʻai mauoa i ga'o ga'o o lo'o 'ai ma ate (lea e teu ai le kulukose pe a uma se taumafataga ma faamatuu atu i le toto pe a manaʻomia). O le taimi lava e aveese mai ai meaʻai e ala i le faʻaogaina o meaʻai, e alu atu le kulukose i totonu o le toto. Ina ia mafai e sela o le tino ona faʻaogaina lenei puna taua o le malosi, latou te manaʻomia le faʻaogaina o le inisulini.

O ituaiga autu o le ma'i suka

Mo se faʻamatalaga auiliili o ituaiga o tiapetika (faailoga, puipuiga, togafitiga faafomaʻi, ma isi), faʻafesoʻotaʻi i laupepa taʻitasi ua tuuto atu ia i latou.

  • Ituaiga 1 maʻisuka. Ua ta'ua foi o le “ma'i suka insulinodépendant “(DID) poʻo le” suka tamaititi O le ma'isuka ituaiga 1 e tupu pe a le toe gaosia e le pancreas pe le lava foi le inisalini. E mafai ona mafua lenei mea ona o se osofaʻiga viral poʻo se mea oona, poʻo se faʻalavelave autoimmune e faʻaumatia ai sela beta i le pancreas, lea e nafa ma le tuʻufaʻatasia o le inisalini. O lenei ituaiga o ma'i suka e tele lava ina a'afia ai tamaiti ma talavou matutua, e ui o le a'afiaga o tagata matutua e foliga mai ua fa'atupula'ia. E aafia ai le tusa ma le 10% o le ma'i suka.
  • Ituaiga 2 maʻisuka. E masani ona ta'ua o le “ma'isuka e le faalagolago i le inisalini” po o le “ma'i suka. o le tagata matua O le ma'isuka ituaiga 2 o lo'o fa'aalia i le mea moni o le tino e tete'e i le inisalini. O lenei faʻafitauli e masani ona tupu i tagata e sili atu i le 45 tausaga le matutua, ae o le faʻalavelave o loʻo faʻatupulaʻia malosi i tagata laiti. O lenei ituaiga o ma'i suka, e sili ona taatele, e a'afia ai le lata i le 90% o le ma'i suka.
  • Ma'i suka maitaga. Fa'amatala o so'o se ma'i suka po'o le fa'apalepale o le kulukose e fa'aalia ile taimi ole , sili ona tele i le taimi o le 2e po 3e tolu masina. O le tele o taimi, o le ma'isuka maitaga e na'o na'o le tumau ma e mou atu pe a uma le fanau.

E iai le isi ituaiga o ma'i suka e ta'ua maʻi suka insipidus. O se fa'ama'i e seasea maua e mafua mai i le le lava o le gaosiga o le hormone antidiuretic e le pituitary gland e ta'ua o le "vasopressin". O le ma'isuka insipidus e fa'atasi ma le fa'atupula'ia o le urine, ae o le maualuga o le suka o le toto e tumau pea i le tulaga masani. O lea, e leai se mea e fai i le suka suka. E ta'ua o le "ma'i suka" insipidus aua, e pei o le ma'i suka, e tele le tafe o le urine. Ae ui i lea, o le mimi e leai se tofo nai lo le suamalie. (O le faaupuga e sau mai metotia faʻamaonia anamua: tofo urine!)

O le ma'i suka, ua sili atu ona to'atele

E ui o le gafa e iai sona sao i lona amataga, o le faʻateleina o le faʻateleina o tiapetika iai ma auala o le ola lea e taatele i Sisifo: tele o suka faʻamamaina, gaʻo tumu ma aano o manufasi, leai se fiber meaʻai, mamafa mamafa, leai se gaioiga faaletino. O le tele o nei uiga e fa'atupula'ia i se faitau aofa'i, o le tele fo'i lea o le a'afiaga o le ma'i suka.

E tusa ai ma leSoifua Maloloina a le Malo o Kanata, i se lipoti na lomia i le 2008-09, 2,4 miliona tagata Kanata na maua i le maʻisuka (6,8%), e aofia ai le 1,2 miliona i le va o le 25 ma le 64 tausaga.

O le mamanu e foliga mai e moni pe a suʻesuʻeina le aʻafiaga o le faʻamaʻi i atunuʻu atinaʻe: ona o le tele o vaega o le faitau aofaʻi e faʻaaogaina se ai ma le tasi auala o le ola e tutusa ma tatou, o le aʻafiaga o le maʻisuka, ituaiga 1 ma le ituaiga 2, ua faʻateleina1.

Fa'alavelave fa'afuase'i ole ma'i suka

I se taimi umi, o tagata e maua i le maʻisuka e le lava le puleaina o latou faʻamaʻi e lamatia i faʻafitauli eseese, aemaise lava ona o le hyperglycemia faaumiumi e mafua ai ona faaleagaina aano o le toto capillaries ma neura, faapea foi ma le vaiti o alatoto. O nei fa'alavelave e le afaina uma ai tagata ma'i suka, ma a o'o i ai, e eseese tulaga. Mo nisi fa'amatalaga, va'ai la matou pepa Fa'alavelave o le Ma'isuka.

I le faaopoopo atu i nei fa'alavelave fa'aumiumi, le pulea lelei o le ma'isuka (mo se fa'ata'ita'iga ona o le galo, le sa'o le fa'atatauina o tui o le inisalini, suiga fa'afuase'i i mana'oga o le inisalini ona o ma'i po'o le atuatuvale, ma isi) e mafai ona o'o atu ai. fa'alavelave vai mulimuli ane:

Ketoacidosis suka

O se tulaga lea e mafai tau i le oti. I tagata e maua i le ma'i suka ituaiga 1 le togafitia po'o le le lava o togafitiga (fa'ata'ita'iga le leai o se inisalini), o lo'o tumau pea le kulukose i totonu o le toto ma ua le toe avanoa e fa'aaoga e fai ma puna o le malosi. (E mafai foi ona tupu lenei mea i tagata e maua i le ma'isuka ituaiga 2 e togafitia i le inisalini.) O lea e tatau ai i le tino ona sui le kulukose i se isi suauu: fatty acids. Ae ui i lea, o le faʻaaogaina o gaʻo gaʻo e maua ai tino ketone lea, i le isi itu, e faʻateleina ai le acidity o le tino.

Faʻailoga: manava fua, mago vai, niniva, puaʻi ma tiga o le manava. A leai seisi e faʻalavelave, e mafai ona tupu le manava faigata, le mautonu, koma ma le oti.

Auala e iloa ai: maualuga le suka toto, e masani lava ile 20 mmol/l (360 mg/dl) ma o nisi taimi e sili atu.

Le mea e fai: pe a maua le ketoacidosis, alu i faʻalavelave faʻafuaseʻi falema'i ma fa'afeso'ota'i lau foma'i mulimuli ane e toe fetu'una'i vaila'au.

Su'ega mo ketones

O nisi o le ma'i suka, pe a fautuaina e le foma'i, fa'aaoga se su'ega fa'aopoopo e siaki ai le ketoacidosis. O le mea lea e fuafua ai le aofaʻi o tino ketone i totonu o le tino. E mafai ona fua le maualuga i le urine poʻo le toto. o le suʻega mimi, e taʻua o le ketonuria test, e manaʻomia le faʻaogaina o fasi pepa suʻega laiti e mafai ona faʻatau i se fale talavai. E tatau ona e tu'u muamua ni nai mataua o le mimi i luga o se fasi pepa. Sosoo ai, fa'atusatusa le lanu o le fasi pepa fa'atasi ma lanu fa'asino na saunia e le gaosi oloa. O le lanu e faʻaalia ai le aofaʻi o ketone i le urine. E mafai foi ona fua le maualuga o tino ketone i totonu o le toto. O nisi masini kulukose toto e ofoina atu lea filifiliga.

Tulaga Hyperosmolar

Ina ua le Tusia le maʻisuka 2 a le togafitia, e mafai ona tupu le hyperglycemic hyperosmolar syndrome. E moni lenei mea faafomai faalavelave faafuasei o ai e kea tau i le oti i le sili atu i le 50% o mataupu. O lenei tulaga e mafua mai i le faaputuputuina o le kulukose i totonu o le toto, sili atu i le 33 mmol / l (600 mg / dl).

Faʻailoga: faʻateleina urination, galala malosi ma isi faʻailoga o le leai o se vai (paʻu leiloa, leiloa o paʻu ofuvae, mago membrane, faʻateleina fatu fatu ma maualalo le toto maualuga).

Auala e iloa ai: ole maualuga ole kulukose ile toto e sili atu ile 33 mmol/l (600 mg/dl).

Le mea e fai: afai e iloa se tulaga hyperosmolar, alu i faʻalavelave faʻafuaseʻi falema'i ma fa'afeso'ota'i lau foma'i mulimuli ane e toe fetu'una'i vaila'au.

Tuua se tali