Tesea

Tesea

O le Puta e ta'u mai ai se mea e masani ona tupu e tusa ma le 1 tagata i le 7. E tutusa ma le a lagona o le taamilosaga o lo tatou siosiomaga, o le māfuaaga lea e masani ai ona tatou faaaogā le faaupuga “ia milo lou ulu” e faamatala ai.

O nisi o le niniva atonu e o faatasi ma isi faailoga e pei o faʻafāufau i faaletonu savali. Ole togafitiga e mulimuli ai e fa'alagolago ile mafua'aga ole vertigo.

Lapataiga:

E fa'avasega e foma'i vertigo moni ma o le faaletonu e ta'ua i nisi taimi o le niniva pe a o se mataupu o se mea e matua ese lava. O le lagona o le taamilo o le ulu pe a e tu a'e mai le tulaga fa'apa'u o le maualuga o le toto ae le o le niniva.

O nisi ma'i e maua ai se lagona o le le mautu po'o le fa'ailoa mai o le leiloa o le mafaufau, e le o se vaega o le vertigo o lo'o togafitia i lenei pepa. E tutusa lava mo migraines, tagata popole o loʻo mafatia i le lagona o le gaogao o le ulu, veli i luma o mata, fefe i le pa'ū, poʻo le vertigo o le maualuga e le o se "moni" vertigo i le lagona faafomaʻi o le faaupuga. .

O le vertigo moni e mafua ai se lagona o le gaoioi o le tino i le vanimonimo.

 

Fa'amatalaga ole vertigo

Vertigo e maua mai:

  • pe mai se faaletonu o le vestibular system, o loʻo i totonu o le taliga i totonu,
  • pe faaleagaina neura po'o le cerebral.

E masani lava o le vestibular system e mafai ai ona tatou, faatasi ai ma le vaai ma le proprioceptive sensitivity (lagona o le tulaga o tatou tino i le vanimonimo), e faatumauina ai i tatou i le paleni.

O le mea lea, o se faaletonu o le vestibular system, o neura poʻo le faiʻai e fesoʻotaʻi i ai, faʻatupuina se feteenaiga i le va o faʻamatalaga eseese e maua e lo tatou faiʻai ma e mafua ai le paleni paleni poʻo lagona e pei ole leiloa o le paleni po o le lagona o le siosiomaga o siomia ai i tatou (pa puipui, taualuga, mea faitino) ua liliu.

Ituaiga Vertigo

E fa ituaiga o vertigo:

  • O le niniva i le tulaga, e umi ni nai sekone, e mafai ona tupu i le taimi poʻo le iʻuga o le gaioiga. Atonu, mo se faʻataʻitaʻiga, o se paroxysmal vertigo e sili ona masani ai.
  • Vivi malosi, e sili atu i le 12 itula. E mafai ona fesoʻotaʻi faʻapitoa i le neuritis vestibular, o se faʻalavelave faʻafuaseʻi (stroke), o aʻafiaga o le ulu poʻo se faʻamaʻi faʻamaʻi o le taliga e faʻaleagaina ai nofoaga tutotonu o le paleni... E mo nisi o faʻalavelave faʻafuaseʻi ma e tatau ona vave. fa'afeso'ota'i se foma'i.
  • O le niniva faifaipea e umi ni nai itula. Aemaise lava e mafai ona mafua mai i le ma'i o Ménière, se ma'i taliga po'o le tuma.
  • Fa'aletonu po'o ataxia, o se lagona o le le paleni pe a tu pe savali e ono feso'ota'i ma fa'afitauli o le neura po'o le vestibule ile taliga.

mafua'aga ole vertigo

  • Ma'i paroxysmal positional vertigo, ma cupulolithiasis po'o canalolithiasis (e fai ma sui o le 30% o le vertigo)
  • otitis faʻamaʻi masani poʻo taliga: fistula perilymphatic, cholesteatoma taliga ogatotonu, labyrhintitis faʻamaʻi, tuma, otosclerosis ...
  • neuritis vestibular po'o le labyrinthitis (mumu o neura i totonu o le taliga)
  • Manu'a ile taliga i totonu ile gau ole papa po'o labyrinthine concussion.
  • Oona (ava malosi, fualaau faasaina, kofe, vailaau)
  • Tumor (neuroma VIII)
  • Faʻamaʻi a Ménière (fa'ama'i taliga i totonu e le iloa le tupuaga)
  • Fa'aletonu e a'afia ai le toto i le taliga
  • Fa'aletonu le tafe toto i totonu o fausaga o le fai'ai e nafa ma le tu
  • Fa'aletonu ole neura (stroke, toto maualuga ile ulu, manu'a ole ulu)

su'esu'ega ole vertigo

I le tulaga o le vertigo poʻo le niniva, e tatau ona faʻafesoʻotaʻi le fomaʻi, aemaise lava pe a faʻatasi ma isi faʻaʻailoga e pei o le faufau, puaʻi, faʻalavelave i le paleni poʻo le savali, leiloa le faʻalogo, tinnitus (faaili ma leo e iloa e le mataupu).

E fesiligia e le foma'i le tagata o lo'o maua i le vertigo e uiga i lo latou amataga, taimi, umi, fa'aoso, pa'u e ono mafai, lagona ma tala'aga ina ia maua ai le mafua'aga.

Ole su'ega ile falema'i e aofia ai le ala taliga ma taliga taliga, o le paleni gafatia suʻesuʻeina faʻafetai i nai togafiti, i luga gaioi o mata.

faamanuiaga Suʻega faʻaopopo I nisi tulaga, o le a mafai ona iloa po o le a le mea e mafua ai le vertigo: suʻega toto, suʻega faʻalogo e pei o se faʻalogo, suʻesuʻega o le fatu, ata faʻafomaʻi (scanner, MRI o le taliga totonu).

E tatau ona fa'afeso'ota'i fa'anatinati le foma'i ina ne'i lipotia mai e se tasi pe e te maitauina:

  • vaega (fa'anenefu, va'aiga lua) po'o le leiloa atoa o le va'ai,
  • faigata ona tu
  • faigata ona fesootai
  • uiga ese po'o le faia o gaioiga fa'aletonu.

Togafitiga mo le vertigo

Le togafitiga o le vertigo e faalagolago i lona amataga. O le a sili atu ona togafitia pe a iloa le mafuaʻaga.

I nisi tulaga, o le suʻesuʻega o le a taʻitaʻia ai ile falemaʻi faʻafuaseʻi e togafitia ai le stroke.

Fai a tulaga pagamalmalmal positional vertigo, le foma'i ENT (otolaryngology) po'o se foma'i fa'apitoa e mafai ona faia ni togafiti fa'aluelue fa'apitoa e fa'atatau i le fa'agaoioia ma fa'ata'apeina tama'i ma'a i le amataga o nei vertigo.

Afai ei ai sau neuritis vestibular, o le a faʻatonuina e le fomaʻi, i aso muamua e lua, vailaʻau o loʻo galue i luga o fausaga vestibular o le taliga:

  • faʻafilemu antihistamines,
  • antiemetics e faasaga i le faufau ma puaʻi,
  • fa'amafanafanaga mo le popole.

Mulimuli ane, o le neuritis vestibular e masani ona alualu i luma lelei, ona togafitia vave lea (e se physiotherapy)

Afai o le niniva e fesoʻotaʻi ma aʻafiaga o se vailaʻau, e taofi lenei togafitiga.

I nisi tulaga ma e faalagolago i taimi uma i le amataga o le vertigo, a tīpiga o nisi taimi e tatau ai.

Auala fesoasoani e togafitia ai le vertigo

O le taimi lava e aveesea ai mafuaʻaga o le vevela tele, e mafai ona aoga le tele o auala masani e faʻatapulaʻa pe faʻamalolo tumau ai le niniva.

Osteopathy

Talu ai ona o le vertigo e fesoʻotaʻi ma se faʻafitauli o le tino, tasi pe lua vasega osteopathy o le a lava e faʻasaʻo ai le faʻafitauli. I se auala faʻapitoa, o le osteopath o le a galue malie aemaise lava ile ua, ulupoʻo ma le pelvis (craniosacral approach).

Aigaopathy

Granules of Phosphorus ma Bryonia alba i le 9 CH e aoga e tau faasaga i ituaiga uma o le vertigo. Le mea lelei, o le ae ave 5 granules i itula uma, i le taimi lava e aliali mai ai faʻamaoniga muamua. Ole vailaʻau lava e tasi e faʻaaogaina e fai ma togafitiga faʻavae ile fua ole 3 granules faalua ile aso.

Afai e feso'ota'i le faufau ma le pua'i, e fautuaina le Cocculus indicus.

Afai e faateleina le niniva i le taeao pe a ala, matou te fautuaina le liliu atu i le Cocculus alumina.

Afai e iai le leo fa'apalepale, Theridion curassavicum e sili atu le fiafia.

Tuua se tali