“Parataiso Maliu”, poo le Auala e alu ai le Oceania i lalo o le vai

O le Atu Solomona ose atumotu o tama'i fasi fanua i le itu i sautesisifo o le Vasa Pasefika. Faatasi ai ma se faitau aofaʻi e naʻo le afa miliona ma se vaega tutusa, latou te seasea tatau ona gauai atu i tala fou. E tasi lava le tausaga talu ai, na leiloloa ai motu e lima a le atunuu.

Atumotu vs Sami 

O Oceania o se "parataiso" turisi i le lalolagi. O lenei itulagi e mafai ona avea ma nofoaga faʻavaomalo, ae foliga mai e le o se taunuuga. O le vaega lenei o le lalolagi o se ta'amilosaga o ni motu laiti o lo'o teuteu ai le va tele o le Vasa Pasefika.

E tolu ituaiga o motu:

.

2. volcanic (o tumutumu ia o mauga mu o lo'o i luga a'e o le vai),

3. amu.

O le mea lena e lamatia ai ato amu.

E tusa ai ma le au maimoa faavaomalo, talu mai le 1993 o le maualuga o le vai i le Vasa o le Lalolagi ua siitia i le 3,2 mm i tausaga uma. Ole averesi lea. E oʻo atu i le 2100, o le maualuga o loʻo faʻamoemoe e siitia i le 0,5-2,0 m. E laʻititi le faʻailoga, pe afai e te le iloa o le maualuga maualuga o motu o Oceania e 1-3 mita ...

E ui i le vaetamaina i le 2015 o se maliega faavaomalo, e tusa ai ma setete o le a taumafai e faatumauina le maualuga o le vevela i le maualuga o le 1,5-2,0 tikeri, e matua le aoga lava. 

O le "tagata afaina" muamua

I le oo mai o le meleniuma fou, na amata ai ona taunuu na valoʻaga na tusia i tusi aʻoga i le geography. E tele fa'ata'ita'iga – se'i o tatou va'ava'ai atili i atunu'u se tolu. 

Papua Niu Kini

O iinei i le 2006 na latou faʻatinoina ai se mea e mafai ona faʻaolaina ai tagata o le Oceania. I nisi faʻataʻitaʻiga, e faitau miliona tagata e tatau ona uia lenei mea.

Kilinaailau Atoll e tusa ma le 2 kilomita2. O le pito maualuga o le motu e 1,5 mita i luga aʻe o le sami. E tusa ai ma faʻatusatusaga, e tatau ona mou atu le motu i lalo o le vai i le 2015, lea na tupu. Na vave foi ona foia e le malo o le atunuu le mataupu, e aunoa ma le faatali mo le fono. Talu mai le 2006, ua toe siitia tagata i le motu tuaoi o Bougainville. 2600 tagata na maua se fale fou. 

Kiribati

Na o le pau lea o le setete o loʻo i ai i itulagi uma. Na liliu atu le malo o le atunuu i Fiti tuaoi ma se ofo e faatau ni nai motu mo le toe nofoia o tagata. E tusa ma le 40 motu ua mou atu atoa i lalo o le vai - ma o loʻo faʻaauau pea le faagasologa. Toeitiiti atoa le faitau aofaʻi o le atunuu (e tusa ma le 120 afe tagata) i aso nei na siitia atu i le laumua o le motu o Tarawa. Ole fasi fanua tele mulimuli lea o lo'o fa'apipi'i ai Kilipati. Ma sau le sami…

E le’i sauni Fiti e fa’atau atu lo latou fanua, ma e malamalama lelei lava – e fa’amata’u fo’i i latou e le sami. Na fuafua le pulega o Kiribati e fausia ni motu faafoliga, ae e leai se tupe mo lea mea. Ma i se mea latou te fausia ai motu faʻapitoa mo le matagofie ma tagata tafafao maimoa, ae le mo le faʻaolataga. 

Tuvalu

O se tagata i fafo i tulaga o le va o atunuu o le lalolagi, i luma atu na o Nauru, Monaco ma le Vatikana. O le atumotu o loʻo i luga o le sefulu o tamaʻi motu, lea e faasolosolo malie ona tafia ma alu i lalo o galu turquoise o le Vasa Pasefika.

O le atunuu e oo atu i le 2050 e ono avea ma tulaga muamua i lalo o le sami i le lalolagi. Ioe, o le a iai se fasi ma’a mo le maota o le malo-ma ua lava lena. O aso nei o loʻo taumafai le atunuʻu e suʻe le mea e "siitia".

E talitonu saienitisi o le si'itia o le suasami iinei e le tumau ma e fesootai ma le eleele. Ae ui i lea, e tatau ona e mafaufau pe o le a le mea e fai pe a tupu pea le lologa. 

I le seneturi fou, ua aliali mai se ituaiga fou o tagata sulufai - "climatic". 

Aiseā ua “Alu aʻe ai le Vasa” 

O le vevela o le lalolagi e leai se tasi e faʻasaoina. Ae afai e te faʻalatalata atu i le mataupu o le maualuga o le sami e le o le vaaiga o le "lomi samasama" ma ata TV tutusa, ae liliu atu i le afa-faagaloina le faasaienisi.

O le toomaga o le vaega Europa o Rusia na faia i le vaitaimi o le glaciation. Ma e tusa lava po o le a le malosi e te taumafai ai, ae o le nonoa o le solomuli o le glacier i le aafiaga leaga i luga o le ozone layer o Neanderthals o le a le aoga.

Milankovitch cycles o fesuiaiga i le aofaʻi o le susulu o le la ma le vevela e oʻo atu i le paneta i taimi uumi. O lenei faʻamatalaga e fai ma faʻamaufaʻailoga autu ile paleoclimatology. O le tulaga o le Lalolagi i le vanimonimo e le tumau ma e tele taamilosaga o le faʻaogaina o mea autu, lea e aʻafia ai le faʻavelaina maua mai le La. I le Atulaulau, o mea uma lava e sili ona saʻo, ma o se faʻasesega o le selau o le tikeri e mafai ona oʻo atu ai i le suiga o le paneta i se "polopolo kiona".

Ole ta'amilosaga aupito itiiti e 10 tausaga ma e feso'ota'i ma se suiga ile perihelion.

A aunoa ma le alu i auiliiliga, o aso nei ua tatou ola i le tumutumu o le va o le vateatea. E tusa ai ma faʻamatalaga a saienitisi, o le pa'ū o le vevela e tatau ona amata i se taimi lata mai, lea e oʻo atu ai i le aisa pe a uma le 50 tausaga.

Ma o iinei e taua le manatuaina o le greenhouse effect. Na taʻua e Milutin Milankovich lava ia e faapea "o le taimi taua mo le aisa e le o se malulu malulu, ae o se taumafanafana malulu." Mai lenei mea e mulimuli mai afai o le faʻaputuina o le CO2 taofia le vevela i tafatafa o le fogaeleele, o le mea tonu lava lea e faʻateleina ai faʻailoga vevela ma alu ese le paʻu.

A aunoa ma le aioi atu mo le "taua" o tagata i le fausiaina o le mafanafana, e le tatau ona e alu i taamilosaga i le faʻailogaina o oe lava. E sili atu le suʻeina o auala e alu ese ai mai le faʻafitauli - pe a uma, o tatou o "tagata o le XNUMXst seneturi". 

Fa'amoemoe mo le "Atlantis fou" 

E tusa ma le 30 setete tutoatasi ma teritori fa'alagolago i Oseania. O i latou uma e maualalo ifo i le taulaga o Moscow i le tulaga o le faitau aofaʻi ma e seasea manumalo i le faitotoʻa o le 100 afe tagata. Ole vaega ole atumotu ile Oceania e tutusa lelei ma le vaega ole itulagi o Moscow. E leai se suauu iinei. E leai se atina'e atina'e iinei. O le mea moni, o le Pasefika i Saute o se vaega atoa o le paneta e le mafai ona faʻatasi ma isi vaega o le lalolagi ma o loʻo taumafai e fausia lona lava lalolagi. O tagata o le atunuu e ola e tusa ai ma tu ma aga a o latou tuaa ma ola fuaina olaga o tagata faifaiva. E na'o turisi e feso'ota'i ma isi vaega o le paneta.

E masani lava ona le lava le vai fou – o fea e sau ai i luga o le atoll?

E matua itiiti lava fanua e leai ni fanuatanu - o se tamaoaiga tele e tuʻuina atu 2 m2 i lalo o le tuugamau. O mita uma e lolovaia e le sami e iai sona aafiaga taua i tagata o le motu.

O le tele o maliega e fa'ai'uina i fonotaga e le gata e itiiti lava lona aoga. Ma o le faafitauli ua faateteleina i aso uma. O faʻamoemoega e faʻapea - i ni nai seneturi o le a leai se Oceania. Faapei o lea.

Afai tatou te o ese mai le populism ma tautalaga mataʻutia, ona mafai lea ona tatou faia ni polokalame mo le toe nofoia o tagata o loʻo nonofo i ia malo e pei o Tuvalu, ae o motu tuaoi. Ua leva ona faailoa atu e Initonesia ma Papua Niu Kini lo latou sauni e tuuina atu motu mauga mu e le nofoia mo se nofoaga mo i latou o loo manaomia le fesoasoani. Ma latou faia ma le manuia!

E faigofie le manatu:

1. O nisi o atunuu i le itulagi e tau leai ni tagata e nonofo ai ma motu e le nofoia e le o lamatia i lologa.

2. Setete tuaoi "alu" i lalo o le vai.

3. Ua vaevaeina le teritori – ma maua ai e tagata se fale fou.

O se vaifofo aoga moni lava lea i le faafitauli! Matou te taʻua nei atunuʻu o le "Third World", ma e sili atu le lelei i la latou auala i mataupu.

Afai o le tele o setete e fesoasoani i le atinaʻeina o polokalame mo le fuafuaina o le nofoia o motu, ona mafai lea ona faʻataunuʻuina le laveaʻi sili i le talafaasolopito o le lalolagi - e toe faʻanofo ai atunuu magoto i fanua fou. O se galuega tele, ae o le a faatino. 

O le vevela o le lalolagi ma le maualuga o le suasami ose faʻafitauli ogaoga o le siosiomaga. O le autu o loʻo "vevela" malosi e le aufaasālalau, lea e afaina ai le tulaga atoa. E tatau ona manatua o se fesili faʻasaienisi lea ma e tatau ona faʻafeiloaʻi i le auala lava e tasi - faʻasaienisi ma i se auala paleni. 

 

Tuua se tali