Dysphasia: o afea e faʻatalanoa ai?

O le a fa'atonu e le lōia, pe afai e le'i faia, se su'esu'ega a le ENT (otolaryngology) ma se su'esu'ega fa'alogo.

Afai e leai se faaletonu o le tino, alu i le neuropsychologist ma le foma'i tautala mo se iloiloga atoatoa.

O le tele o taimi o le togafitiga tautala lea e faasino i le ala o le dysphasia.

Ae aua ne'i e fa'amoemoe e maua se fa'ama'i manino ma mautinoa se'ia e lima tausaga. I le taimi muamua, o le a masalomia e le fomaʻi tautala se dysphasia ma o le a tuʻuina atu se tausiga talafeagai. O se tulaga o loʻo feagai nei Hélène: ” Thomas, 5, ua mulimulitaia mo le 2 tausaga e se fomaʻi tautala i le fua faatatau e lua vasega i le vaiaso. I le mafaufau i le dysphasia, sa ia faia se siaki. E tusa ai ma le neuro-pediatrician, ua vave tele ona fai. O le a ia toe vaai ia te ia i le faaiuga o le 2007. Mo le taimi nei o loo tatou talanoa e uiga i le tuai o le gagana.".

Neuropsychological assessment fa'atagaina oe e siaki e leai ni fa'alavelave fa'atasi (fa'aletonu o le mafaufau, fa'aletonu le mafaufau, hyperactivity) ma fa'amalamalama le ituaiga dysphasia e mafatia ai lau tama. Faʻafetai i lenei suʻega, o le a faʻamaonia e le fomaʻi le faaletonu ma le malosi o lona maʻi laiti ma o le a fautuaina se toe faʻaleleia.

Suʻega gagana

O le su'ega o lo'o fa'atinoina e le foma'i tautala e fa'avae i luga o to'i e tolu e mana'omia mo le fausiaina ma le fa'atulagaina o le gagana: fegalegaleai e le tautala ma feso'ota'iga, agava'a mafaufau, agava'a lelei gagana.

O le mea moni lava e uiga i le toe fai o leo, pao o upu ma tautalaga, igoa mai ata ma faatinoga tuufofoga.

Tuua se tali