Flammulaster beveled (Flammulaster limulatus)

Systematics:
  • Vaega: Basidiomycota (Basidiomycetes)
  • Vaevaega: Agaricomycotina (Agaricomycetes)
  • Vasega: Agaricomycetes (Agaricomycetes)
  • Vasega laiti: Agaricomycetidae (Agaricomycetes)
  • Poloaiga: Agaricales (Agaric poʻo Lamellar)
  • Aiga: Inocybaceae (Fibrous)
  • Uila (Flammulaster)
  • ituaiga: Flammulaster limulatus (Flammulaster Slanted)

:

  • Flammulaster e palapala
  • Flammula limulata
  • Dryophila limulata
  • Gymnopilus limulatus
  • Fulvidula limulata
  • Naucoria limulata
  • Flocculin limulata
  • Phaeomarasmius limulatus

Flammulaster beveled (Flammulaster limulatus) ata ma faʻamatalaga

Igoa nei: Flammulaster limulatus (Fr.) Watling, 1967

O le epithet Flammulaster e sau mai le Latina flámmula - "afi" poʻo le "laʻi mumu" - ma mai le Eleni ἀστήρ [astér] - "fetu" (ona o le "fetu-sparks" lea e togitogi ai le pulou). O le mea moni, o se igoa talafeagai mo se pulou e mu i se moli feilafi i le afiafi o le tele o seneturi o laau.

Ae peitai, e le o mea uma e matua rosa. O le epithet limulatus e sau mai le Latina līmus [i] - "palapala, palapala", e faʻaalia ai le lanu o le pulou. O le mea lea o le igoa lona lua o le gaʻo: Flammulaster palapala, palapala.

O le mea lea o le Flammulaster limulatus o se igoa faʻalavelave. E mafai ona faauigaina o le “afi susulu palapala”.

O le igoa lona lua, Flammulaster palapala, o loʻo faʻaaogaina e avea ma igoa autu i nisi o lisi ma upega tafaʻilagi.

Ua: mai le 1,5 i le 4,5 cm le lautele. I tamaʻi faʻataʻitaʻiga, e toetoe lava o le hemispherical, o nisi taimi e faʻapipiʻi le pito ma se veli vave mou atu. A o tuputupu aʻe, e faʻafefeteina, mulimuli ane toetoe lava mafolafola. O le pito i luga o le pulou o loʻo ufiufi i mealy mafiafia, fua faʻapipiʻi o loʻo i totonu o le radial itu, sili atu i le ogatotonu o le disk. Lanu okeri-samasama, enaena-samasama, enaena, elea-mumu. E mama pito o le pulou.

Faamaumauga: e mafiafia, pipii pe fa'apupulaina e se nifo itiiti ma le tele o papatusi.

Lemoni samasama pe a laʻititi, mulimuli ane samasama auro poʻo samasama okeri. A oo ina matutua, e lanu mūmū-enaena le spores.

Flammulaster beveled (Flammulaster limulatus) ata ma faʻamatalaga

Vaʻa: 2-6 cm le maualuga, 0,2-0,6 cm le lautele, cylindrical, omo, fibrous, faʻalautele teisi i le faʻavae. Sa'o pe fa'api'opi'o teisi. Ufiufi i una faaumiumi lagona, o lona malosi e faateleina mai luga i lalo. E tusa ai ma lea, o le lanu o le aʻa e suia, mai le okeri-samasama e latalata i papatusi i le enaena agai i le pito i lalo o le au. Atonu ei ai se mea paʻepaʻe i le pito o le faʻapipiʻi o le tino fua i le fafie.

Flammulaster beveled (Flammulaster limulatus) ata ma faʻamatalaga

Spora pauta: enaena elea

Feeseeseaiga: 7,5-10 × 3,5-4,5 µm. E le tutusa itu, ellipsoid (pepe-pei), ma puipui lamolemole. samasama. Basidia 4-spore. Cheilocystidia 18-30 x 7,5-10 µm, fa'atusa kalapu – fa'atusa pea, septate, fa'aputu se vaega, fa'apipi'i lelei (mata'i mama). HDS mai le hyphae ua fa'apipi'i (fa'apea fo'i intracellular).

pulupa: e manifinifi le pulou, e tutusa le lanu ma luga. Laititi hydrophobic. E tali atu i le KOH (Potassium Hydroxide) ma vave ona liu lanu viole.

Flammulaster beveled (Flammulaster limulatus) ata ma faʻamatalaga

Sogisogi ma tofo: e le fa'aalia, ae mafai ona fai sina oona.

E ola i luga o laau pala, tagutugutu tuai, otaota fafie ma sawdust. Na'o oe po'o ni vaega. E sili ona fiafia i laau toto, ae mafai foi ona ola i luga o conifers.

O togavao tuai paolo o lona siosiomaga e sili ona fiafia i ai.

O le tele o tusi o loo taʻua ai lona “alofa” mo le laau (Fagus sylvatica).

Flammulaster beveled ua fai si salalau i Europa. Maua mai le Pyrenees ma vaomatua alpine i le itu i saute o Lapland. Ae ui i lea, e manatu e seasea.

Flammulaster limulatus o loʻo lisiina mumu i le Czech Republic i le vaega EN - ituaiga lamatia ma i Suiselani i le vaega VU - vaivai.

E mafai ona e feiloaʻi i lenei tamaʻi sigi mai Aokuso ia Oketopa. O le maualuga o fua o Setema.

Manatu ile Flamulaster beveled: E mautinoa lava e le mafai ona 'aina.

O nisi taimi e iai se fa'amatalaga e le'i su'esu'eina mea tau taumafa.

Flammulaster beveled (Flammulaster limulatus) ata ma faʻamatalaga

Flammulaster šipovatyj (Flammulaster muricatus)

E pei foi o le Flammulaster beveled, e maua i luga o laupapa malo pala. Fa'atasi ai ma se pulou fa'apitonu'u tutusa e ufiufi i una fa'ai'ai. Peitaʻi, e iai se eseesega i lo latou va. I le Flammulaster muricatus e tetele ma pogisa. E le gata i lea, o le F.muricatus o loʻo i ai se pito faʻafefe. O lea la, e foliga mai e pei o se fua talavou nai lo Flammulaster limulatus.

O se manogi seasea o se isi eseesega manino.

Phaeomarasmius erinaceus (Phaeomarasmius erinaceus)

E mafai ona maua lenei fuga i luga o ogalaau o willow mate. O lona pulou mūmū-enaena e ufiufi i una masani, laiti, ma'ai, figota. Ae ui i lea, a maeʻa suʻesuʻega, e iloa ai o le pulou e sili atu le "fuluulu" nai lo le Flammulaster beveled. E le gata i lea, o le Feomarasmius urchin o se tamaʻi mushroom, e le sili atu i le 1 cm le lautele.

Eseesega microscopic: i le Phaeomarasmius erinaceus, o le fausaga cuticle o le lamprotricoderm o se palisade o hyphae siitia ma mafiafia puipui, ae i Flammulaster muricatus, o le cuticle e faia e globular, fulafula pe puupuu-cylindrical hyphae, sili atu pe itiiti catenate.

O le tusiga na faʻaaogaina ata o Sergei ma Alexander.

Tuua se tali