PSYchology

O le tusi "Introduction to Psychology". Tusitala - RL Atkinson, RS Atkinson, EE Smith, DJ Boehm, S. Nolen-Hoeksema. I lalo o le faatonu aoao a VP Zinchenko. 15 lomiga faavaomalo, St. Petersburg, Prime Eurosign, 2007.

E nofo aitalafu le fanau a tagata i mea silisili ona ausia i le tomai e faatupuina ai, fesootai, ma faatino ai mafaufauga faigata. O le mafaufau e aofia ai le tele o gaioiga faalemafaufau. Tatou te mafaufau pe a tatou taumafai e foia se faafitauli e tuuina atu i totonu o se vasega; tatou te mafaufau pe a tatou moemiti i le faʻamoemoe o nei gaioiga i totonu o le potuaoga. Tatou te mafaufau pe a tatou filifili mea e faatau i le faleoloa, pe a tatou fuafuaina se tafaoga, pe a tatou tusi se tusi, pe a tatou popole i ai.:e uiga i mafutaga faigata.

Manatu ma fa'avasegaga: o poloka fa'avae o mafaufauga

O mafaufauga e mafai ona vaʻaia o le "gagana o le mafaufau". O le mea moni, e sili atu ma le tasi le gagana faapena e mafai. O se tasi o auala o mafaufauga e fetaui ma le tafe o fasifuaitau tatou te "faalogo i o tatou mafaufau"; e ta'ua o le manatu fa'atatau aua e fa'aalia ai manatu po'o fa'amatalaga. O le isi auala - mafaufauga faʻatusa - e fetaui ma ata, aemaise lava ata, tatou te "vaai" io tatou mafaufau. Mulimuli ane, atonu o loʻo i ai se faiga lona tolu - mafaufau afi, e fetaui ma se faasologa o "gaioiga o le mafaufau" (Bruner, Olver, Greenfield et al, 1966). E ui ina ua taula'i atu le mafaufau i le mafaufau o tamaiti i le su'esu'eina o la'asaga o le atina'eina o le mafaufau, o su'esu'ega i le mafaufau i tagata matutua ua taula'i atu i isi auala e lua, aemaise o mafaufauga fa'apitoa. Va'ai →

Faʻamanatu

A tatou mafaufau i fautuaga, o le faasologa o mafaufauga ua faatulagaina. O nisi taimi o le faʻatulagaina o tatou mafaufauga e faʻamoemoeina e le faʻatulagaina o manatuaga umi. O le manatu o le vili atu i lou tamā, mo se faaaʻoaʻoga, e taʻitaʻia atu ai i se manatuaga o se talanoaga talu ai nei ma ia i lou fale, ma oo atu ai i le manatu o le toe faaleleia o le taualuga o lou fale. Ae o fegalegaleaiga manatua e le na o le pau lea o le auala e faatulaga ai mafaufauga. O le fiafia o le faʻalapotopotoga faʻapitoa foi o na tulaga pe a tatou taumafai e mafaufau. O iinei o le faasologa o mafaufauga e masani ona avea ma se faʻamaoniga, lea e tasi le faʻamatalaga e faʻatusalia ai le faʻamatalaga poʻo le faʻaiuga tatou te manaʻo e tusi. O fa'amatalaga o lo'o totoe o fa'avae ia mo lenei fa'amatalaga, po'o le nofoaga o lenei fa'ai'uga. Va'ai →

Mafaufauga fatufatuaʻi

I le faaopoopo atu i le mafaufau i le tulaga o faʻamatalaga, e mafai foi e se tagata ona mafaufau i foliga o ata, aemaise lava ata vaaia.

O le toʻatele o i tatou e manatu o se vaega o o tatou mafaufauga e faia i le vaai. E masani ona foliga mai tatou te toe faia ni manatu ua mavae po o ni vaega o ia mea ona faagaoioi ai lea e pei o ni manatu moni. Ina ia talisapaia lenei taimi, taumafai e tali fesili nei e tolu:

  1. O a foliga o taliga o se Leoleo Mamoe Siamani?
  2. O le a le mataitusi e te maua pe a e sui le laumua N 90 tikeri?
  3. E fia fa'amalama o lo'o iai ou matua ile potu malolo?

I le tali i le fesili muamua, o le tele o tagata latou te fai mai latou te faia se ata vaaia o le ulu o le Leoleo Mamoe Siamani ma "vaai" i taliga e iloa ai o latou foliga. Pe a taliina le fesili lona lua, e lipoti mai e tagata latou te faia muamua se ata o se laumua N, ona "fuli" lea i le mafaufau i le 90 tikeri ma "vaai" i ai e iloa ai le mea na tupu. Ma pe a taliina le fesili lona tolu, e fai mai tagata latou te mafaufau i se potu ona "suʻesuʻe" lea ata i le faitauina o faamalama (Kosslyn, 1983; Shepard & Cooper, 1982).

O faʻataʻitaʻiga o loʻo i luga e faʻavae i luga o manatu faʻapitoa, ae o latou ma isi faʻamaoniga o loʻo faʻaalia ai o faʻataʻitaʻiga tutusa ma faʻagasologa o loʻo aʻafia i ata e pei o le malamalama (Finke, 1985). O ata o mea faitino ma nofoaga faʻapitoa o loʻo i ai faʻamatalaga vaʻaia: matou te vaʻai i se leoleo mamoe Siamani, laumua N poʻo le potu malolo o matou matua "i totonu o matou mafaufau". E le gata i lea, o gaioiga faalemafaufau tatou te faia i nei ata e foliga mai e tutusa ma gaioiga e faia i mea faitino moni: tatou te vaʻai i le ata o le potu o matua i le auala tutusa e pei ona tatou vaʻai i se potu moni, ma tatou fesuiaʻi le ata. ata o le laumua N i le auala lava e tasi e pei ona tatou feliuliua'i o se mea moni. Va'ai →

Mafaufauga i Fa'atinoga: Fa'afitauli

Mo le tele o tagata, o le fofoina o faʻafitauli e faʻatusalia ai le mafaufau lava ia. Pe a foia faafitauli, tatou te tauivi mo le sini, ae le o le saunia o auala e ausia ai. E tatau ona tatou talepe i lalo le sini i ni sini laiti, ma atonu e vaevae atili nei sini laiti i ni sini laiti laiti seia oo ina tatou oo i se tulaga e maua ai le auala talafeagai (Anderson, 1990).

O nei manatu e mafai ona faʻaalia i le faʻataʻitaʻiga o se faʻafitauli faigofie. Fa'apea e te mana'omia e fo'ia se tu'ufa'atasiga e le masani ai o se loka numera. E na'o lou iloa e 4 numera i lenei tu'ufa'atasiga ma o le taimi lava e te vili ai le numera sa'o, e te fa'alogoina se kiliki. O le sini atoa o le sailia lea o se tuufaatasiga. Nai lo le taumafai fa'afuase'i numera 4, o le to'atele o tagata e vaevae le sini atoa i 'ai laiti e 4, e tutusa uma ma le su'eina o se tasi o numera e 4 i le tu'ufa'atasiga. O le fa'amoemoe muamua o le su'eina lea o le numera muamua, ma o lo'o i ai sau auala e ausia ai, o le kili malie lea o le loka se'ia e fa'alogoina se kiliki. O le sini lona lua o le su'eina lea o le numera lona lua, ma o le faiga lava lea e tasi e mafai ona fa'aoga mo lenei mea, ma fa'asolo atu i isi sini uma o lo'o totoe.

Fuafuaga mo le vaevaeina o se sini i lalo o sini autu o se mataupu tutotonu i le suʻesuʻeina o faʻafitauli faʻafitauli. O le isi fesili o le auala e mafaufau ai tagata i le faafitauli, talu ai o le faigofie o le foia o le faafitauli e faalagolago foi i lenei mea. O nei mataupu uma e lua o loʻo iloiloina atili. Va'ai →

A'afiaga o mafaufauga ile gagana

Pe tu'u ea i tatou e le gagana i totonu o le auivi o se vaaiga fa'apitoa i le lalolagi? E tusa ai ma le fa'ata'otoga sili ona mata'ina o le manatu fa'atatau i gagana (Whorf, 1956), o le kalama o gagana ta'itasi o le fa'atusa lea o metaphysics. Mo se faʻataʻitaʻiga, e ui o le Igilisi e iai nauna ma veape, naʻo Nootka e faʻaaogaina veape, aʻo vaevae e Hopi le mea moni i ni vaega se lua: o le lalolagi faʻaalia ma le lalolagi faʻaalia. Fai mai Whorf e faapea o ia eseesega o gagana e fausia ai se auala e mafaufau ai tagata e tautatala i le atunuu e le malamalama i ai isi. Va'ai →

E fa'afefea ona iloa e le gagana le manatu: feso'ota'iga gagana ma le fa'atonuga o gagana

E leai se tasi e finau ma le su'esu'ega e iai se aafiaga taua o le gagana ma le mafaufau i le tasi ma le isi. Peita'i, o lo'o iai le fe'ese'esea'iga i le fa'apea e iai lona aafiaga o gagana ta'itasi i mafaufauga ma amioga a tagata e tautala ai. I le tasi itu, o tagata uma na aʻoaʻoina ni gagana se lua pe sili atu e ofo i le tele o vaega e iloagofie ai le tasi gagana mai le isi. I le isi itu, tatou te manatu o auala e iloa ai le lalolagi o siomia ai i tatou e tutusa i tagata uma. Va'ai →

mataupu 10

O lo'o e ta'avale i lalo o le alatele, taumafai e alu i se fa'atalanoaga taua o galuega. Na e tuai i luga i lenei taeao, o lea na e misi ai le taeao, ae o lea ua e fia'ai. E foliga mai o laupapa uma e te pasia o loʻo faʻasalalau ai meaʻai - fuamoa sua suamalie, sua suamalie, sua suamalie suamalie. Ua tagi lou manava, e te taumafai e le amanaiaina, ae e te toilalo. Faatasi ai ma kilomita uma, e faʻateleina le lagona o le fiaʻai. Toeititi lava e lavea i le ta'avale o lo'o i ou luma a'o e tilotilo i se fa'asalalauga pizza. I se faapuupuuga, o oe o loʻo i totonu o se tulaga faʻaosofia e taʻua o le fiaʻai.

O le faaosofia o se tulaga e fa'agaoioia ma fa'atonu a tatou amio. Va'ai →

Tuua se tali