Na faapefea ona pipii le lalolagi i le suauu pama

Tala e le o ni tala fatu

I aso ua leva, i se nuu mamao, mamao, na tupu ai se fua faataulaitu. O lenei fualaau aina e mafai ona oomiina e fai ai se ituaiga suauu faapitoa e sili atu ai le soifua maloloina o kuki, fasimoli sili atu le puaa, ma sili atu le masi o meataalo. E mafai foi e le suauu ona fa'alelei le lipstick ma taofia ai le liusuavai o le aisakulimi. Ona o nei uiga matagofie, na o mai ai tagata mai le lalolagi atoa i lenei fua ma maua ai le tele o suauu mai ai. I nofoaga e ola ai fualaʻau, na susunuina e tagata le togavao e toto atili ai laau i lenei fua, faʻatupuina le tele o asu ma tuliesea uma meaola o le vaomatua mai o latou fale. O vaomatua mu na maua ai se kesi e faamafanafanaina ai le ea. Na na o nisi tagata na taofia, ae le o tagata uma. Sa lelei tele le fua.

Ae paga lea, o se tala moni lea. O fua o le laau o le pama (Elaeis guineensis), lea e ola i le tau vevela, o loʻo i ai le suauu fualaʻau sili ona aoga i le lalolagi. Atonu e le leaga pe a falai ma fefiloi lelei ma isi suauu. O lona tau maualalo o le gaosiga e sili atu le taugofie nai lo le suauʻu suauʻu poʻo le sunflower. E maua ai le foam i toetoe lava o shampoo uma, fasimoli vai po'o le vailaau. E sili atu le au gaosi mea teuteu nai lo ga'o manu mo le faigofie o le fa'aoga ma le tau maualalo. Ua fa'atuputeleina le fa'aaogaina e fai ma fa'atauga taugofie mo suau'u olaola, aemaise i le Iuni a Europa. E galue e pei o se fa'asao faanatura i mea'ai gaosi ma fa'ae'e moni ai le liusuavai ole aisakulimi. O ogalaau ma lau o le suauu pama e mafai ona faʻaaogaina i mea uma mai le plywood i le tino tuʻufaʻatasia o le National Car of Malaysia.

O lo'o fa'atupula'ia pea le gaosiga o suau'u pama a le lalolagi mo le limasefulu tausaga. Mai le 1995 i le 2015, o le gaosiga faʻaletausaga na faʻateleina mai le 15,2 miliona tone i le 62,6 miliona tone. E fa'amoemoe e toe fa'afaina i le 2050 e o'o atu i le 240 miliona tone. O le tele o le gaosiga o le suauʻu pama e ofoofogia: o faʻatoʻaga mo lona gaosiga o loʻo faʻatatau i le 10% o eleele tumau o le lalolagi. I aso nei, 3 piliona tagata i 150 atunuu o loʻo faʻaaogaina oloa o loʻo i ai le suauu pama. I le lalolagi atoa, o tatou taʻitoʻatasi e faʻaaogaina le averesi o le 8 kilokalama o le suauu pama i le tausaga.

O nei mea, o le 85% o loʻo i Malaysia ma Initonesia, lea o loʻo faʻateleina ai tupe maua a le lalolagi mo le suauʻu pama, aemaise lava i nuʻu i tua, ae i le tau o le tele o le faʻaleagaina o le siosiomaga ma e masani ona fesoʻotaʻi ma soliga o galuega ma aia tatau a tagata. O le puna autu o le kasa oona i Initonesia, o se atunuu e 261 miliona tagata, o afi e faʻatatau i le faʻamamaina o vaomatua ma fausia ni faʻatoʻaga fou. O le faʻaosofiaga tau tupe e maua ai le tele o suauu pama o loʻo faʻamafanafanaina ai le paneta, aʻo faʻaumatia le nofoaga e tasi mo taika Sumatran, Sumatran rhinos ma orangutans, tuleia i latou i le faʻaumatia.

Ae ui i lea, e masani ona le iloa e tagata faʻatau o loʻo latou faʻaaogaina lenei oloa. O suʻesuʻega suauʻu pama o loʻo lisiina ai le silia ma le 200 mea masani i meaʻai ma fale ma mea e tausia ai le tagata lava ia o loʻo iai le suauu pama, naʻo le 10% o loʻo aofia ai le upu "pama".

Na faapefea ona oo mai i o tatou olaga?

Na faapefea ona ofi atu le suauu pama i tulimanu uma o o tatou olaga? Leai se mea fou na mafua ai le faʻateleina o le faʻaaogaina o le suauu pama. Nai lo lena, o le oloa lelei atoatoa i le taimi saʻo mo alamanuia pe a uma pisinisi, o ia mea taʻitasi na faʻaaogaina e sui ai meaʻai ma e leʻi toe foʻi mai. I le taimi lava e tasi, o le suauu pama o loʻo vaʻaia e atunuʻu o loʻo gaosia o se faiga faʻaitiitia le mativa, ma o faʻalapotopotoga tau tupe faʻavaomalo latou te vaʻaia o se afi tuputupu aʻe mo atunuʻu atinaʻe. O le International Monetary Fund na unaʻia Malaysia ma Initonesia e faʻateleina le gaosiga. 

A'o fa'alauteleina le alamanuia pama, ua amata ona fa'atupu popolega e le au fa'asao ma vaega o le si'osi'omaga e pei o le Greenpeace e uiga i lona fa'aleagaina o a'afiaga i luga o le kaponi ma nofoaga o meaola. I le tali atu, ua i ai se tetee i le suauu pama, faatasi ai ma le supamaketi a Peretania o Iceland na folafola atu ia Aperila talu ai o le a aveesea ai le suauu pama mai ana lava ituaiga oloa i le faaiuga o le 2018. Ia Tesema, na faasaina ai e Nouei le faaulufaleina mai o meaola oona.

Ae e oo atu i le taimi ua salalau ai le aafiaga o le suauu pama, ua matua loloto lava le mau i totonu o le tamaoaiga o tagata faatau ma atonu ua tuai ona aveese. O le mea moni, na le mafai e le supamaketi Iceland ona tuʻuina atu lana folafolaga 2018. Nai lo lena, na iu ina aveese e le kamupani lana tagavai mai oloa o loʻo i ai le suauu pama.

O le fuafuaina po'o fea oloa o lo'o i ai le suauu pama, ae le'o ta'ua pe fa'afefea ona gafataulimaina na maua mai, e mana'omia ai se tulaga fa'alenatura o le malamalama tagata fa'atau. Po o le a lava le tulaga, o le siitia o le silafia o tagata faatau i Sisifo o le a le tele se aafiaga, ona o Europa ma le US e itiiti ifo i le 14% o manaoga o le lalolagi. E silia ma le afa o manaoga o le lalolagi e sau mai Asia.

Ua 20 tausaga lelei talu mai popolega muamua e uiga i le faʻaleagaina o vaomatua i Pasila, ina ua faʻagesegese gaioiga a tagata faʻatau, e leʻi taofia, le faʻaleagaina. Faatasi ai ma le suauu pama, "o le mea moni o le lalolagi i sisifo o se vaega itiiti o le tagata faʻatau, ma o le isi vaega o le lalolagi e le popole. O lea e le tele se faʻaosofia e sui, "o le tala lea a Neil Blomquist, pule faʻatonu o Colorado Natural Habitat, lea e gaosia ai le suauu pama i Ekuatoa ma Sierra Leone ma le maualuga maualuga o le faʻamaonia o le faʻaauau.

O le malosi o le suau'u pama i le lalolagi atoa e mafua mai i mea e lima: muamua, ua suia ai ga'o tau le soifua maloloina i mea'ai i Sisifo; lona lua, o lo'o tausisi le au gaosi oloa ina ia fa'amaualalo tau; lona tolu, ua suia ai le tele o suauu taugata i totonu o fale ma mea tau tausiga a le tagata lava ia; lona fa, ona o lona taugofie, ua talia lautele e avea o se suauu taumafa i atunuu Asia; Mulimuli ane, a'o fa'atamaoaigaina atunu'u Asia, ua amata ona latou fa'aaogaina le tele o ga'o, tele lava i le suau'u pama.

O le fa'aogaina lautele o le suau'u pama na amata mai i mea'ai fa'agaoioi. I le vaitau o le 1960, na amata ai e saienitisi ona lapatai mai o le maualuga o le gaʻo tumu e mafai ona faʻateleina ai le lamatiaga o maʻi fatu. O kamupani gaosi mea'ai, e aofia ai le Anglo-Dutch conglomerate Unilever, ua amata ona sui i le margarine e faia i suauu fualaʻau ma maualalo le gaʻo tumu. Ae ui i lea, i le amataga o le 1990s, na manino mai o le gaosiga o pata margarine, e taʻua o le vaega o le hydrogenation, na fatuina ai se ituaiga gaʻo ese, gaʻo trans, lea na sili atu ona le lelei nai lo le gaʻo tumu. Na vaʻaia e le komiti faʻatonu a Unilever le faʻavaeina o se maliega faʻasaienisi e faasaga i le gaʻo trans ma filifili ai e aveese. "E masani lava ona nofouta Unilever i popolega faʻalesoifua maloloina o tagata faʻatau oloa," o le tala lea a James W Kinnear, le sui o le Unilever i lena taimi.

Na tupu faafuasei le ki. I le 1994, na maua ai e le pule o le fa'amamaina o Unilever Gerrit Van Dijn se telefoni mai Rotterdam. E 15 laau Unilever i totonu o atunuu e 600 na tatau ona aveese vaega o le suauu mai le XNUMX ga'o fa'afefiloi ma suia i isi vaega.

O le poloketi, mo mafuaʻaga e le mafai e Van Dein ona faʻamatalaina, na taʻua o "Paddington". Muamua, na ia manaʻomia le suʻesuʻeina o le mea e mafai ona suitulaga i le gaʻo trans aʻo faʻatumauina pea ona uiga lelei, e pei o le tumau i le vevela o le potu. I le faaiuga, e na o le tasi lava le filifiliga: o le suauu mai le pama suauu, po o le suauu pama e maua mai ona fua, po o le suauu pama mai fatu. E leai se isi suau'u e mafai ona fa'amamaina i le fa'amalieina e mana'omia mo le fa'afefiloi o margarine eseese a Unilever ma mea tao tao e aunoa ma le gaosia o ga'o. Naʻo le pau lea o le mea e sui ai suauʻu faʻamaʻi vaega, o le tala lea a Van Dein. O le suau'u pama sa itiiti foi le ga'o tumu.

O le fesuia'i i la'au ta'itasi e tatau ona fai i le taimi e tasi. E le mafai e laina gaosiga ona taulimaina le faʻafefiloi o suauʻu tuai ma suauʻu fou. “I se aso patino, o tane uma nei e tatau ona fa'amama mai vaega o lo'o i totonu ma fa'atumu i isi vaega. Mai se vaaiga faʻapitoa, o se miti leaga, ”o le tala lea a Van Dein.

Talu ai sa fa'aaoga e Unilever i nisi taimi le suau'u pama i aso ua tuana'i, o lea ua fa'agasolo ai le sapalai sapalai. Ae e 6 vaiaso e tiliva ai mea mata mai Meleisia i Europa. Na amata ona faʻatau e Van Dein le tele o suauʻu pama, faʻatulagaina uta i faleoloa eseese i le taimi faatulagaina. Ma i se tasi aso i le 1995, ina ua laina taʻavale i fafo atu o fale gaosi Unilever i Europa atoa, na tupu.

O le taimi lea na suia ai le gaosiga o taumafa gaosi e faavavau. Unilever sa paionia. Ina ua uma ona faatulaga e Van Deijn le suiga a le kamupani i le suauu pama, toetoe lava o isi kamupani taumafa uma na mulimulitaia. I le 2001, na faalauiloa ai e le American Heart Association se faamatalaga e faapea “o le taumafa sili ona lelei mo le faaitiitia o le lamatiaga o faamaʻi faaumiumi o se tasi lea e faaitiitia ai le gaʻo tumu ma ua toetoe lava a aveesea mai gaʻo ua gaosia.” I aso nei, e silia ma le lua vaetolu o le suauu pama o loʻo faʻaaogaina mo meaʻai. O le faʻaaogaina i totonu o le EU ua sili atu ma le faatoluina talu mai le poloketi Paddington seia oʻo i le 2015. O le tausaga lava lena, na tuʻuina atu ai e le US Food and Drug Administration i le au gaosi meaʻai 3 tausaga e faʻaumatia uma gaʻo mai soʻo se margarine, kuki, keke, pai, popcorn, pizza aisa, donut ma kuki fa'atau atu i Amerika. Toeitiiti lava o nei mea uma ua suia i le suauu pama.

Pe a faatusatusa i suauu pama uma o loʻo faʻaaogaina nei i Europa ma Amerika, o loʻo faʻaaogaina e Asia: Initia, Saina ma Initonesia e tusa ma le 40% o le aofaʻi o tagata faʻatau suauu pama a le lalolagi. Sa televave le tuputupu aʻe i Initia, lea o le faʻavaveina o le tamaoaiga o se tasi lea o mafuaʻaga i le lauiloa fou o le suauu pama.

O se tasi o foliga masani o le atinaʻeina o le tamaoaiga i le lalolagi atoa ma le talafaasolopito atoa o le faʻaaogaina o gaʻo e le faitau aofaʻi o loʻo faʻatupulaia i le laasaga ma ana tupe maua. Mai le 1993 i le 2013, na siitia ai le GDP o tagata taʻitasi Initia mai le $298 i le $1452. I le vaitaimi lava e tasi, o le faʻaaogaina o gaʻo na faʻateleina i le 35% i nuʻu i tua ma le 25% i le taulaga, ma le suauu pama o se vaega tele o lenei faʻateleina. Fa'atauga Fa'atauga Fa'atauga a le Malo, ose feso'ota'iga tufatufaina o mea'ai mo tagata matitiva, na amata fa'atau atu le suauu pama mai fafo i le 1978, aemaise lava mo kuka. I le lua tausaga mulimuli ane, 290 faleoloa na la'u ese le 000 tone. E oo atu i le 273, na siitia ai le suauu pama a Initia i le lata i le 500 miliona tone, ma oʻo atu i le 1995 miliona tone i le 1. I na tausaga, na paʻu ai le mativa i le afa, ma faʻateleina le faitau aofaʻi i le 2015%.

Ae o le suauu pama e le o toe faʻaaogaina mo kuka ile fale i Initia. O le taimi nei o se vaega tele lea o le faatupulaia o pisinisi taumafa vave i totonu o le atunuu. O maketi meaai vave a Initia na faʻatupulaia i le 83% i le va o le 2011 ma le 2016 naʻo. O le Domino's Pizza, Subway, Pizza Hut, KFC, Mcdonald's ma Dunkin' Donuts, o lo'o fa'aogaina uma ai le suauu pama, ua 2784 faleoloa i totonu o le atunu'u. I le vaitaimi lava lea e tasi, o le faatauina atu o meaai afifi na siitia i le 138% ona o le tele o meaʻai afifi o loʻo i ai le suauu pama e mafai ona faʻatau mo pene.

O le tele o le suauu pama e le gata i meaʻai. E le pei o isi suauʻu, e mafai ona faigofie ma taugofie ona tuʻufaʻatasia i suauʻu eseese tutusa, ma mafai ai ona toe faʻaaogaina. "E i ai se aoga tele ona o lona faʻaogaina," o le tala lea a Carl Beck-Nielsen, o le pule sili o United Plantations Berhad, o se kamupani gaosiga o suauu pama Malaysia.

E leʻi umi talu ona maua e le pisinisi o meaʻai gaosi mea faʻapitoa o le suauʻu pama, na amata ona faʻaaogaina e pisinisi e pei o mea tau le tagata lava ia ma suauu felauaiga e sui ai isi suauu.

A'o fa'ateleina le fa'aogaina o le suauu pama i le lalolagi atoa, ua suia ai fo'i mea fa'amanu i vaila'au fa'amama ma mea tau tausiga fa'apitoa e pei o fasimoli, shampoo, lotion, ma isi.

E pei lava ona maua e Van Dein i Unilever o le tuufaatasiga o le suauu pama e lelei atoatoa mo i latou, o le au gaosi oloa e suʻe suʻega i gaʻo manu ua latou iloa o suauu pama o loʻo i ai le seti o gaʻo tutusa ma le gaʻo. E leai se isi mea e mafai ona maua ai fa'amanuiaga tutusa mo le tele o ituaiga o oloa.

E talitonu Signer o le afaina o le bovine spongiform encephalopathy i le amataga o le 1990s, ina ua sosolo le faama'i o le fai'ai i povi i nisi o tagata na aai i povi, na mafua ai le suiga tele i le taumafaina. "O manatu lautele, tutusa tutusa ma le maketiina ua o mai faatasi e o ese mai oloa faʻavae manu i le tele o pisinisi faʻapitoa e pei o le tausiga o le tagata lava ia."

I aso ua tuanaʻi, pe a faʻaaogaina le gaʻo i oloa e pei o le fasimoli, na faʻaaogaina se mea e maua mai i le gaosiga o aano o manufasi, gaʻo manu. I le taimi nei, i le tali atu i manaoga o tagata faʻatau mo meaʻai ua manatu e sili atu le "natura", fasimoli, vailaʻau faʻamaʻi ma mea faʻalelei ua suia le oloa faʻapitonuʻu i le tasi e tatau ona feaveaʻi le faitau afe o maila ma mafua ai le faʻaleagaina o le siosiomaga i atunuu o loʻo i ai. gaosia. E ui lava, o le mea moni, o le gaosiga o aano o manufasi e aumaia lona lava faʻaleagaina o le siosiomaga.

O le mea lava lea e tasi na tupu i biofuels - o le faʻamoemoe e faʻaitiitia le faʻaleagaina o le siosiomaga na i ai ni taunuuga e leʻi mafaufauina. I le 1997, na manaʻomia ai se lipoti a le Komisi Europa mo se faʻaopoopoga i le vaega o le aofaʻi o le malosi mai punaoa faʻafouina. I le tolu tausaga mulimuli ane, na ia taʻua ai le aoga o le siosiomaga o le biofuels mo felauaiga ma i le 2009 na pasia ai le Renewable Energy Directive, lea e aofia ai le 10% faʻatatau mo le vaega o suauʻu felauaiga e sau mai biofuels i le 2020.

E le pei o mea'ai, fale ma tausiga a le tagata lava ia, lea e fai ai le kemisi o le suau'u pama o se mea e sili ona lelei pe a o'o mai i le biofuels, pama, soya, canola ma suauu sunflower e tutusa lelei le aoga. Ae o le suauu pama e tasi le avanoa sili nai lo nei suauu tauva - tau.

I le taimi nei, o fa'ato'aga suau'u pama o lo'o nofoia le silia ma le 27 miliona heta o le fogaeleele. O vaomatua ma nofoaga o tagata ua tafiesea ma suia i "otaota lanu meamata" e toetoe lava a leai ni meaola eseese i se eria e pei o Niu Sila.

tuanai

O le mafanafana ma le susū o le tau o le teropika e maua ai tulaga lelei e ola ai lau pama suauu. O lea aso ma lea aso, o le tele o vaomatua o le teropika i Sautesasae Asia, Latina Amerika ma Aferika o loʻo faʻafefeina pe susunuina e fai ai auala mo faʻatoʻaga fou, faʻasaʻolotoina le tele o kaponi i le siosiomaga. O le i'uga, o Initonesia, o le lalolagi sili ona gaosia le suau'u pama, na fa'ato'ilaloina le US i le kasa oona i le 2015. E aofia ai le CO2 ma le methane, o suauu pa'u fa'avae e fa'atoluina le aafiaga o le tau o suau'u masani.

A'o fa'amama a'e lo latou togavao, o lo'o aga'i atu i luma le fa'aumatiaga o meaola fa'ama'i e pei o le orangutan, le elefane Bornean ma le taika Sumatran. O le au faifaatoaga laiti ma tagata o le atunuu sa nonofo ma puipuia vaomatua mo augatupulaga e masani ona tuliesea mai o latou fanua. I Initonesia, e sili atu i le 700 feteʻenaʻiga o fanua e fesoʻotaʻi ma le gaosiga o suauʻu pama. O soliga o aia tatau a tagata e tutupu i aso uma, e o'o lava i fa'ato'aga e fa'atatau i le “taulimaina” ma le “organic”.

O le a le mea e mafai ona fai?

70 orangutans o loʻo feoaʻi pea i vaomatua o Asia i Sautesasae, ae o faiga faʻavae biofuel o loʻo tuleia ai i latou i le augutu o le faʻaumatia. O fa'ato'aga fou ta'itasi i Borneo e fa'aleagaina le isi vaega o lo latou nofoaga. O le faʻateleina o le faʻamalosi i faipule e taua tele pe afai tatou te fia faʻaolaina o tatou aiga o laau. E ese mai i lenei, peitaʻi, e tele atu mea e mafai ona tatou faia i le olaga i aso faisoo.

Fiafia i meaai fai fale. Kuka a oe lava ma fa'aoga isi suau'u e pei o le olive po'o le sunflower.

Faitau igoa. O tulafono fa'aigoaina e mana'omia ai tagata gaosi mea'ai e fa'ailoa manino atu mea'ai. Ae ui i lea, i le tulaga o oloa e le o ni meaʻai e pei o mea teuteu ma mea faʻamamā, e mafai lava ona faʻaogaina le tele o igoa vailaʻau e faʻafefe ai le faʻaogaina o le suauu pama. Ia e faamasani i nei igoa ma aloese mai ai.

Tusi i tagata gaosi oloa. Kamupani e mafai ona matua nofouta i mataupu e maua ai a latou oloa se igoa leaga, o lea ole fesili i tagata gaosi oloa ma faleoloa e mafai ona faia se eseesega moni. O le malosi o tagata lautele ma le faʻalauteleina o le faʻalauiloaina o le mataupu ua leva ona faʻaosofia ai nisi o faifaatoaga e taofi le faʻaaogaina o le suauu pama.

Tuu le taavale i le fale. Afai e mafai, savali pe tietie i se uila.

Tumau logo ma logo isi. O pisinisi tetele ma malo e manana'o ia tatou talitonu e lelei le suauu mo le tau ma e gafataulimaina faatoaga suauu. Faasoa atu faamatalaga i lou aiga ma uo.

Tuua se tali