I le manatuaina o Jerome D. Salinger: o se tagata fai meaʻai ua leva ona ola ma se faʻalavelave faʻaletonu o le mafaufau

I le faaiuga o Ianuari, na leiloa ai e le lalolagi se tusitala lauiloa, o Jerome David Salinger. Na maliu o ia i lona fale i New Hampshire i le 92 o ona tausaga. O le tusitala e nofo aitalafu i lona ola umi i le tausia o lona lava soifua maloloina - mo le toetoe lava o lona olaga matua atoa o ia o se tagata fai meaʻai, muamua na ita i lona tama fai meaʻai, ma e tusa ai ma lana tala. ona lava talitonuga. 

Fa'asinoga aloa'ia 

O Jerome David Salinger na fanau i Niu Ioka i se aiga o se faipisinisi. Fa'au'u mai le Valley Forge Military Academy i Pennsylvania. Na ulufale o ia i le Iunivesite o Niu Ioka i le 1937 ma tautua i le US Army i le taimi o le Taua Lona Lua a le Lalolagi. I le 1948, na ia lomia ai lana tala muamua i le nusipepa o le New York Times – “E lelei le pu’eina o se i’a fa’i.” I le tolu tausaga mulimuli ane, na lomia ai le Catcher in the Rye, ma avea ai Salinger ma tusitala vave. 

Na tusia i le gagana gaogao, o le tala i le 16 tausaga le matua o Holden Caulfield, o le na matua i le gasologa o le tusi, na faateia ai le au faitau. O Holden e feagai ma faʻafitauli masani o le talavou aʻo feagai ma le maliu o lona uso laʻititi, na maliu i le leukemia. 

Na maofa le au faitio: o le tusi e matua fou lava, tumu i se agaga fouvale, ita talavou, le fiafia ma le malie oona. Seia oo mai i le taimi nei, e tusa ma le 250 kopi o le tala e tuua fata i tausaga uma. 

Holden Caulfield o se tasi o tusitala sili ona lauiloa i tusitusiga a Amerika o le XNUMXth seneturi. 

E matua leaga lava le mafutaga a Salinger ma lona tama, o se tagata Iutaia e ana faleoloa fasi manu na manao i lona atalii e fai ma tofi lona faleoloa. E le gata ina le mulimuli le atalii i lana fautuaga, ae e lei auai foi i le falelauasiga o lona tama ma mulimuli ane avea ma se tagata fai meaai. 

E oo atu i le 1963, na lomia e Salinger le tele o tala ma tala pupuu, mulimuli ane na ia faasilasilaina lona le naunau e faaauau lana galuega tusitusi ma nofo ai i Cornish, ina ua litaea "mai faaosoosoga faalelalolagi." Sa taʻitaʻia e Salinger le olaga o se tagata faʻafefe, fai mai o soʻo se tasi e fia iloa e uiga ia te ia e tatau ona faitau ana tusi. Talu ai nei, o le tele o tusi a Salinger na fa'atau atu i le fa'atautu'i ma fa'atauina e se tasi na'o Peter Norton, ex-CEO o Symantec; e tusa ai ma le tala a Norton, na ia faʻatauina nei tusi ina ia mafai ai ona toe faʻafoʻi atu ia Salinger, o lona manaʻo mo le faʻaesea ma "taofia se tasi mai lona olaga patino" e agavaa mo soʻo se faʻaaloalo. 

E tatau ona manatu se tasi i le limasefulu tausaga talu ai, ua faitau tele Salinger e uiga ia te ia lava. O nei tala uma, Salinger lea, Salinger lena. E mafai ona finau e faapea o maliu na saunia i nusipepa tetele uma pe a ma le sefulu tausaga talu ai. Tala'aga fa'a-Roma, tala fa'asolopito, fa'atasi ai ma elemene o su'esu'ega ma su'esu'ega a le mafaufau. E taua? 

Na tusia e le tamaloa se tala, tolu tala, iva tala pupuu ma filifili e le taʻuina atu i le lalolagi se isi mea. E talafeagai le manatu o le malamalama i lona filosofia, uiga e uiga i vegetarianism ma manatu i le taua i Iraq, e tatau ona e faitau i ana tusitusiga. Nai lo lena, sa taumafai pea Salinger e faatalanoaina. Na tusia e lona afafine se manatuaga i le olaga atoa e uiga i lona tama. I le pito i luga, na maliu Jerome Salinger, ma tuua (latou te fai mai) se mauga o tusitusiga i totonu o le fale, o nisi o ia (latou te tusia) e fetaui lelei mo le lolomiina. 

Soifua le aloaia 

O le a le tele o mea tatou te iloa e uiga ia Jerome Salinger? Masalo ioe, ae naʻo faʻamatalaga. O faʻamatalaga mataʻina o loʻo i totonu o le tusi na tusia e Margaret Salinger, o le na filifili e "tuuina atu ia tama mo lona olaga fiafia." O le puipui o le rye na vaeluaina, ae o le mea autu na natia, e aofia ai ma aiga o le tusitala. 

A o laʻitiiti, sa ia miti i le logonoa ma le gugu, nofo i se faleoo i le pito o le vaomatua ma talanoa ma lona toʻalua tutuli ma gūgū e ala i faʻamatalaga. O le toeaina, atonu e fai mai se tasi, na faataunuuina lana miti: ua matua, tutuli, nofo i se togavao, ae e le manaʻomia tele ni faʻamatalaga, talu ai e laʻititi lava le talanoa ma lona toʻalua. Ua avea le faleoo ma ona olo, ma e na o se tagata laki e seasea mafai ona ulu i totonu o ona puipui. 

O le igoa o le tama o Holden Caulfield, ma o loʻo ola o ia i se tala o loʻo faʻatupuina pea e le faitau miliona o talavou "le malamalama" - "The Catcher in the Rye." O le toeaina o le tusitala o lenei tusi, Jerome David, poʻo, i le sitaili Amerika, faʻapuʻupuʻu i mataitusi muamua, JD, Salinger. I le amataga o le 2000, ua 80 ona tausaga ma nofo i Cornish, New Hampshire. Na te leʻi faʻasalalauina se mea fou talu mai le 1965, faʻatalanoaina toetoe lava leai se tasi, ae o loʻo tumau pea se tusitala e fiafia tele i le lauiloa ma le gauai atu, ae le gata i le Iunaite Setete. 

Mai lea taimi i lea taimi, ae e tupu o le tusitala e amata ona ola i le taunuuga o lona uiga, usitai i lona manatu, toe fai ma faaauau pea lona ala, oo mai i se taunuuga masani. E le o le fua aupito maualuga lea o le moni o se galuega tusitusi? Masalo, e toʻatele e fia iloa ma le mautinoa pe o le a le mea na avea ma tagata fouvale Holden i ona tausaga faʻaitiitia. Ae o le tusitala, ola i luga o le taunuuga o se tama matua, e le faatagaina se tasi e tapunia, lafi i totonu o se fale e leai se agaga ola e tasi e ola mo ni nai kilomita. 

E moni, o lo tatou taimi e mamao mai le taimi sili ona lelei. O le fiailoa o tagata e ulu atu foi i pupuni tapuni. Aemaise lava pe a avea aiga ma uo a le tagata nofosala tuai ma aumea a le tagata su'esu'e. O le isi tagi-faʻaaliga e uiga i le taunuuga o JD Salinger, faigata ma finau, o faʻamanatuga a lona afafine o Margaret (Peg) Salinger, lomia i le 2000 i lalo o le ulutala "Chasing the Dream". 

Mo i latou e fiafia tele i le galuega a Salinger ma lona talaaga, e leai se tala e sili atu. Na ola aʻe Peg ma lona tama i le vao o Cornish, ma, e pei ona ia fai mai, o lona laʻitiiti sa pei o se tala faʻafefe. O le i ai o Jerome Salinger e mamao lava mai le nofosala i le falepuipui, ae peitai, e tusa ai ma lona afafine, o nisi o mafaufauga leaga na taoto i lona olaga. E i ai lava i taimi uma se tulaga lua matautia i lenei alii. 

Aisea? O le tali, a itiiti mai o se vaega, e mafai ona maua i le vaega muamua o faʻamanatuga a Margaret Salinger, faʻapitoa mo le tamaitiiti o lona tama. O le tusitala lauiloa i le lalolagi na ola ae i le ogatotonu o Niu Ioka, i Manhattan. O lona tamā, o se Iutaia, sa olaola o se faatauʻoa. O le tina sili ona puipuia o Irish, Katoliko. Peitaʻi, i le usiusitai i tulaga, sa ia faafoliga o se Iutaia, ma natia le upu moni e oo lava i lana tama. O Salinger, o lē sa sili ona iloa lelei o ia o se “afa-Iutaia”, na aʻoaʻoina mai i lona lava aafiaga le uiga o le anti-Semitism. O le mafuaaga lena o lenei autu o loʻo faʻaalia pea ma manino i lana galuega. 

Na pau lona talavou i se taimi faigata. Ina ua uma ona faauu mai le aoga faamiliteli, na mou atu JD i le tele o Amerika "GI" (faauu). I le avea ai o se vaega o le 12th Infantry Regiment o le 4th Division, na ia auai i le Taua Lona Lua a le Lalolagi, tatala le pito i luma lona lua, tulaueleele i le talafatai o Normandy. E leʻi faigofie i luma, ma i le 1945 o le lumanaʻi masani o tusitusiga a Amerika na faʻamaʻi i le falemaʻi ma se faʻalavelave popole. 

Po o le a lava le mea, e leʻi avea Jerome Salinger ma "tusitala pito i luma", e ui lava, e tusa ai ma lona afafine, i ana uluai galuega "o se fitafita e iloa." O lona uiga i le taua ma le lalolagi i tua atu o taua sa ... le mautonu - leaga, e faigata ona maua se isi faʻamatalaga. I le avea ai o se tagata Amerika e tetee atu i le atamai, sa auai JD i le polokalame o le denazification Siamani. I le avea ai ma se tagata e inoino ma le loto atoa i le Nazism, na ia pueina ai se teine ​​- o se talavou faigaluega a le pati Nazi. Ma faaipoipo ia te ia. Fai mai Margaret Salinger, o le igoa Siamani o le faletua muamua a lona tama o Sylvia. Faatasi ai ma ia, na ia toe foi i Amerika, ma mo sina taimi sa nofo ai o ia i le fale o ona matua. 

Ae sa puupuu le faaipoipoga. Ua faamatala mai e le tusitala o talafaamaumau le mafuaaga o le va i se tulaga sili ona faigofie: “Na ia ʻinoʻino i tagata Iutaia i le tuʻinanau lava e tasi lea na ia ʻinoʻino ai i le au Nasi.” Mulimuli ane, mo Sylvia, na sau ai Salinger ma le igoa tauvalaau faalumaluma “Saliva” (i le faaPeretania, “feanu”). 

O lona faletua lona lua o Claire Douglas. Na latou feiloaʻi i le 1950. E 31 ona tausaga, e 16 ona tausaga. O se teine ​​mai se aiga faaaloalogia o Peretania na auina atu i le isi itu o le Atalani mai le mataʻutia o taua. Na faaipoipo Jerome Salinger ma Claire Douglas, e ui lava o loo totoe pea ni nai masina e faauu ai mai le aoga maualuga. O le afafine, na fanau i le 1955, na manao Salinger e faaigoa ia Phoebe - i le igoa o le tuafafine o Holden Caulfield mai lana tala. Ae i inei na faaalia ai e le avā le maumauaʻi. “O lona igoa o Pegi,” o lana tala lea. Mulimuli ane na maua e le ulugalii se tama tama, o Mataio. Na avea Salinger ma tama lelei. Na ia fiafia e taaalo ma tamaiti, faʻataʻitaʻiina i latou i ana tala, lea "ua soloiesea le laina i le va o mafaufauga ma mea moni." 

I le taimi lava e tasi, sa taumafai pea le tusitala e faaleleia o ia lava: i lona olaga atoa sa ia suesue i le Hindu. Na ia taumafai foʻi i auala eseese e taʻitaʻia ai se olaga ola maloloina. I taimi eseese sa avea ai o ia o se tagata fai mea'ai mata, o se macrobiota, ae na ia nofo i le vegetarianism. E leʻi malamalama aiga o le tusitala i lenei mea, o loʻo fefefe pea mo lona soifua maloloina. Peitai, ua tuu e le taimi mea uma i lona tulaga: Sa ola Salinger i se olaga umi. 

Latou te fai mai e uiga i tagata faapena latou te le tuua mo le lelei. O le Catcher in the Rye o loʻo faʻatau atu pea le 250 kopi.

Tuua se tali